A kako je, iz nekih razloga koji su s onu stranu hrvatske ljubaznosti, sasvim malo vjerojatno da će grobarina biti plaćena, možda će na mjestu Židovskoga groblja sagraditi teniske terene ili dječji vrtić. Svaka je opomena uredno plastificirana, da se ne ošteti ako padne kiša, i da što duže može čekati rodbinu pokojnika, jer ljubaznim se Karlovčanima ne žuri. Premda su primijetili da Židovi vrlo rijetko obilaze grobove svojih mrtvih. Ali ne bi oni zalazili u njihove razloge. Za razliku od komšija s druge strane Drine, Hrvati su diskretni i pristojni, i ne zabijaju nos u tuđe stvari. Ali grobno mjesto se mora redovito plaćati. Zakoni i propisi su jednaki za sve, a po urednosti provedbe zakona i propisa se i prepoznaje europska narav hrvatske države i društva. Europska Unija, tu pripadamo! Kaj ne? I onda kako se za grobove jednih pokojnika može plaćati grobarina, dok se za grobove drugih grobarina ne plaća, vrlo će ljubazno upitati hrvatski antisemit? Kako se može uspostaviti pravna jednakost, ako se hrvatska država potkrada već na grobovima?
Ljubazni, nasmiješeni dogradonačelnik Karlovca Dubravko Delić prekorio je one koji su od gradskih vlasti zatražili ispriku zbog postupanja “Zelenila”: “Trebali bi se ispričati oni koji se na tako ružan način odnose prema svojim pokojnicima, ne plaćajući naknadu… Ne mogu biti na strani onih koji ne drže do svojih pokojnih, ali i drugih poreznih obveznika, koji uredno izvršavaju svoje obaveze.” Danas u Karlovcu, u toj ljupkoj varošici, ili – Konstantinovićevim riječima – u toj palanci nedaleko od Zagreba više ne živi nijedan jedincati Židov. Povremeno navrate, kao prošle godine, ljudi iz dviju zagrebačkih židovskih općina, istina, opet, vrlo malobrojnih, rabini izgovore kadiš, netko od svjetovnjaka u prigodnome govoru ponovi da se nikada neće zaboraviti oni kojih više nema, i to je, uglavnom, sve. Ništa, osim jednoga groblja i nekoliko gradskih fasada u Karlovcu ne svjedoči o tome da su u palanci Dubravka Delića i gradonačelnika Damira Jelića ikada živjeli drugi ljudi.
Antisemitizam moguć je i bez Židova. Kao što je i rasizam moguć bez crnaca, šovinizam bez Srba, a sve veoma ljubazno, bez trunčice mržnje. Okolnost da su karlovački grobovi, iz pretpalanačkog, davnog vremena, u međuvremenu ostali bez svojih čuvara, nasljednika i kondolira, tiče se isključivo holokausta. Ljudi koji bi trebali plaćati grobnu naknadu otišli su u dim ili su im lobanje razlupane negdje uz Savu, oko Jasenovca, ili su bačeni u jamu logora Jadovno, a rijetki preživjeli, kao i njihova djeca i unuci, razmiljeli su se po svijetu, od Argentine i Kanade, sve do Izraela, i ne pada im na pamet plaćati grobnu naknadu. Ako se kad i sjete karlovačkoga groblja svojih djedova i baka, oni o tom groblju misle onako kako misle i o Hrvatskoj. Ako mrze ovu zemlju, kao što se mrzi ili prezire zemlja koja je ubila i protjerala sve što je tvoje, tada vjeruju da je karlovačko židovsko groblje odavno sa zemljom sravnjeno hrvatskom antisemitskom mržnjom. Ako su, pak, sentimentalni prema Hrvatskoj, ako vjeruju da današnji Hrvati nasljeduju one koji su se, poput Karlovčanina Josipa Boljkovca, borili protiv fašizma i antisemitizma, dakle protiv ustaša, tada potomci karlovačkih Židova, od Izraela do Argentine i Kanade, groblje svojih predaka zamišljaju kao perivoj čiste ljubavi, sjećanja i kajanja, i ne razmišljaju o grobnoj naknadi, jer misle kako to groblje danas pripada onima koji su ostali u Karlovcu, da žive i da se sjećaju svojih nestalih židovskih susjeda.
Ali ni jedni, ni drugi, ni Židovi koji Hrvatsku s pravom mrze i ne žele je se sjećati, jer su iz Hrvatske potekli, ni Židovi koji Hrvatsku s jednakim pravom vole, jer je to bila draga domovina njihovih predaka, ne računaju na ljubaznost hrvatskoga antisemitizma. Eto, to je, neka netko obavijesti karlovačke čelnike, razlog zbog kojega nije plaćena grobarina.
Tekst preuzet sa www.jergovic.com