Od formiranja nove federalne i državne vlasti slučajevi u kojima se zvaničnici nalaze u sukobu interesa samo se povećavaju. Iako konstantno pišemo o svim slučajevima, još nijednom se nije desilo da je vlast promijenila odluku koju je donijela, već se samo dešavaju novi slučajevi koji su suprotni zakonskim propisima.
Lasić, Kovačević, Isak, Durić, Hurtić
Krenimo od imenovanja Vlade FBiH, koja je neslavno krenula u novi mandat i već u prvom mjesecu izvršila imenovanje koje nije u skladu sa Zakonom.
Naime, u maju ove godine za v.d. direktora Autocesta FBiH imenovan je Denis Lasić iz HDZ-a BiH.
Ovim imenovanjem, prekršen je Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH, s obzirom da se u Zakonu navodi da “izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici za vrijeme vršenja javne funkcije i šest mjeseci nakon prestanka vršenja te funkcije ne mogu biti članovi upravnog odbora, nadzornog odbora, skupštine, uprave ili menadžmenta niti biti u svojstvu ovlaštenog lica u javnom preduzeću”.
Međutim, Lasić je do kraja aprila bio ministar prometa i komunikacija u Vladi FBiH, tako da nije prošao ni mjesec od prestanka obavljanja dužnosti u izvršnoj vlasti, a ne šest kako to zakon nalaže.
Potom je početkom septembra za direktora Kazneno-popravnog zavoda u Zenici na period od četiri godine imenovan Rusmir Isak, sin ministra unutrašnjih poslova FBiH Rame Isaka.
Ovakvi slučajevi mogu prolaziti s obzirom na to da su nam manjkavi zakoni i oni ne propisuju ovakve situacije. Recimo, imamo definisane bliske srodnike u javnim preduzećima i na nekim drugim pozicijama, ali nema za javne ustanove. Bez obzira što se ovdje radi o javnoj ustanovi na nivou Federacije, gdje rukovodstvo imenuje Vlada FBiH, a čiji je član Ramo Isak, koji praktično na taj način može utjecati da njegov sin bude imenovan.
O tome kako su ovakvi slučajevi mogli biti spriječeni da Vlada FBiH nije povukla iz procedure Prijedlog zakona o sukobu interesa ćemo nešto kasnije.
Idemo dalje sa primjerima sukoba interesa.
Krajem septembra, za direktora javnog preduzeća BH Telecom imenovan je Amel Kovačević, bivši savjetnik ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne dozvoljava savjetnicima izabranih zvaničnika da rukovode javnim preduzećima šest mjeseci nakon isteka mandata.
Depolitizacija javnih preduzeća? Ma neka sačeka…
Nakon imenovanja oglasili su se iz Transparency International BiH.
“Amel Kovačević je član NiP-a a njegovo imenovanje sa političke funkcije direktno na poziciju direktora jednog od najznačajnijih javnih preduzeća suprotno je kako Zakonu o sukobu interesa BiH tako i deklarativnom opredjeljenu nove vlasti u FBiH za ispunjavanje uslova iz 14 prioriteta, među kojima se posebno naglašava potreba depolitizacije javnih preduzeća”, saopćili su iz TIBiH.
Najnoviji primjer sukoba interesa nam dolazi s državnog nivoa.
Naime, TIBiH je Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa prijavio da je Izdavačka kuća “NAM“ iz Tuzle, koja je u vlasništvu aktuelnog ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića, dobila nedavno na dva tendera preko 1,4 miliona maraka iako je privatnim firmama državnih funkcionera izričito zabranjeno da sklapaju poslove vrijednije od 5.000 KM sa bilo kojim organom koji se finansira iz budžeta.
“Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona nabavilo je od Hurtićeve izdavačke kuće u septembru udžbenike grupe autora vrijedne 990.996 KM. Zatim je prije nekoliko dana Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona dodijelilo ovoj izdavačkoj kući ugovor vrijedan 435.119 KM a u oba slučaja firma ministra Hurtića bila je jedini ponuđač”, saopćili su iz TIBiH.
I kritičari iz NES-a u sukobu interesa
Ako ste pomislili da su u sukobu interesa samo oni koji čine vlast na federalnom i državnom nivou, prevarili ste se. Naime, sukob interesa je drag i opozicionarima iz stranke Narodni evropski savez (NES), samo je pitanje nivoa na kojem mogu da dođu do javnog novca.
Naime, Transparency International BiH je prijavio Irfana Durića, zastupnika NES-a u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Etičkoj komisiji ovog tijela jer je firma u njegovom vlasništvu dobila poslove vrijednosti preko 60 hiljada maraka od uprave Grada Cazina, čiji gradonačelnik, njegov stranački šef Nermin Ogrešević, tvrdi da nije upoznat sa potencijalnim sukobom interesa.
“Firma „Voće Durić“ iz Cazina je sa Upravom grada Cazina zaključivala ugovore o javnoj nabavci uglavnom prehrambenih proizvoda te je na ovaj način dobila preko 60 hiljada maraka od jedinice lokalne samouprave u periodu dok je njen vlasnik, Irfan Durić, obavljao mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Pola ovog iznosa, 33,6 hiljada maraka ova firma je dobila u 2019. godini iako Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH propisuje da izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici, za vrijeme vršenja dužnosti, ne mogu biti članovi skupštine, nadzornog odbora, uprave ili menadžmenta, niti biti u svojstvu ovlaštenog lica bilo kojeg privatnog preduzeća koje sklapa ugovore vrijednosti veće od 5.000,00 KM godišnje, sa organima koji se finansiraju iz budžeta na bilo kojem nivou vlasti”, saopćili su iz TIBiH prije dva dana.
Tako dolazimo u jedan krug u kojem i oni koji kritikuju druge za loše poteze učestvuju u istim radnjama, samo je pitanje vremena kada će im se ukazati prilika za kršenje Zakona, a sve ostalo je samo priča za javnost i prazno moralisanje.
Ivana Korajlić, direktorica Transparency International BiH kaže da se ništa ne mijenja na političkoj sceni, sukob interesa se i dalje njeguje.
“Mi upozoravamo mjesecima, posebno je problematična Federacija BiH, jer se tu Zakon ne primjenjuje već 10 godina, dakle od 2013. godine kada je donesen novi Zakon na nivou BiH i kada je Centralna izborna komisija prestala da primjenjuje zakon, od tada Federacija nije izmijenila niti donijela novi zakon koji bi utvrdio tijelo nadležno za provođenje Zakona o sukobu interesa i koje bi moglo da donosi odluke o postojanju sukoba interesa i da izriče sankcije. Ta se praznina koristi godinama”, ističe za Buku Korajlić, konstatirajući da je TIBiH objavljivao registre kojima je javnosti prikazao da se preko 200 nosilaca javnih funkcija nalazi na višestrukim pozicijama, da se nalaze na nespojivim pozicijama.
“Imamo i ovo direktno sklapanje ugovora firmi koje su u vlasništvu nosilaca javnih funkcija ili imenovanja članova porodice gdje, zapravo, nemamo nikoga ko bi utvrdio da je to sukob interesa. Pri tome, Vlada uopšte prilikom imenovanja ne uzima u obzir ove činjenice, da li je neko prije bio na nekoj funkciji, da li je trenutno na nespojivoj funkciji i slično. Jedino što nam ostaje je da se obraćamo parlamentima ili tijelima nadležnim za imenovanja, da ukažemo da su imenovali nekoga ko je u sukobu interesa, ili u nespojivim funkcijama. Međutim, po zakonu ne moraju ništa da urade po tom pitanju, iako se radi o kršenju Zakona”, navodi direktorica TIBiH.
Dolaskom na vlast sukob interesa im se osladio
Ona naglašava da Vlada FBiH odbija da vrati u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o sukobu interesa.
“Taj zakon je bio u proceduri u prošlom mandatu. Kada je formirana nova Vlada, povukli su sve zakone iz procedure, dosta su ih vratili, ali zakon o sukobu interesa još ne vraćaju. Obraćali smo se tri puta do sada Vladi FBiH, što sa inicijativama, što s upitima, ali nikada do sada nismo dobili nikakav odgovor niti garanciju da će uskoro taj zakon biti usvojen”, kaže nam naša sagovornica.
Korajlić dodaje kako Prijedlog zakona o sukobu interesa koji je bio u proceduri, a koji Vlada FBiH ne vraća u Parlament, zadovoljava sve međunarodne standarde.
“Taj zakon je bio pozitivno ocijenjen od relevantnih međunarodnih institucija, međutim, očigledno postoji interes da se on ne usvoji, pa čak ni da se vrati u proceduru. U tom zakonu je bilo predviđeno formiranje nove nezavisne komisije za odlučivanje o sukobu interesa koja bi imala mandat da postupa u ovakvim slučajevima, da izriče sankcije i slično”, podvlači Korajlić.
Napominje kako imamo problem i na državnom nivou, gdje postoji Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, ali je njen rad blokiran.
“Ta komisija se rijetko sastaje. Brojni su slučajevi koje smo mi prijavljivali toj komisiji u prethodnom periodu, uključujući Milorada Dodika, Nermina Nikšića, direktora RAK-a Draška Milinovića, sada evo i ministra Sevlida Hurtića. Sve smo mi te prijave podnijeli u prethodnom periodu i ništa od tih odluka nije doneseno zato što se Komisija u ovom mandatu sastala samo jednom, bila je to konstituirajuća sjednica i poslije toga, kada je trebalo na prošloj sjednici razmatrati odluke u brojnim slučajevima nije bilo kvoruma”, govori Korajlić.
Podsjeća da se i na državnom nivou Zakon o sukobu interesa skida s dnevnog reda Vijeća ministara već nekoliko puta.
“U novom zakonu bi trebalo da se odredi nova, nezavisnija komisija, međutim, i tu imamo opstrukcije. Jasno je, dakle, da svim opcijama na vlasti, na svim nivoima, odgovara rasulo u smislu mehanizama za sprečavanje sukoba interesa i da ne postoji mogućnost izricanja sankcija. Na osnovu ovakvog pristupa postane potpuno prihvatljivo da neko imenuje sina ili brata, da se sklapaju ugovori s firmama koje su u vlasništvu nosilaca javnih funkcija i slično”, jasna je direktorica TIBiH.
S obzirom da nas aktuelna federalna i državna vlast svakodnevno obasipa pričom o tome kako radi na evropskom putu Bosne i Hercegovine, našu sagovornicu smo pitali šta u ovim postupcima koji su tema ovog teksta ima evropsko?
“Ništa ovo nije evropsko. Oni samo pričaju da provode reforme, da se ubrzava ispunjavanje prioriteta, a u suštini se ništa ne radi. Sukob interesa odavno stoji kao prioritet, čak je na državnom nivou stajalo među dva ključna prioriteta, ali i dalje imamo samo opstrukcije usvajanja zakona. I bez obzira što je nova vlast na nivou Federacije govorila kako će sve prioritete ispuniti, mi imamo potpuno odbijanje da se usvoje ključni zakoni”, zaključuje Korajlić.