Uoči svake prve nedjelje u oktobru, nad naučnim i književnim svijetom lebdi pitanje na čiji odgovor se čeka sa velikim nestrpljenjem: ko su novi dobitnici Nobelove nagrade? Najslavnije i najprestižnije svjetsko priznanje se, prema zaveštanju Alfreda Nobela, do 1969. godine kada je ustanovljena nagrada za ekonomiju, dodjeljivalo za pet oblasti – fiziku, hemiju fiziologiju i medicinu, književnost i mir. A od dosadašnjih 840 laureata, kojima je zvanje nobelovca obezbijedilo mjesto među besmrtnicima, samo je 40 žena.
Podstaknute intelektualnom radoznalošću, ali i nemogućnošću da u našim knjižarama pronađu makar jednu knjigu koja bi jasnije rasvetlila životne i kreativne portrete žena nobelovaca, rezultate svog iscrpnog istraživanja, nedavno su sa posjetiocima tribine u Biblioteci grada Beograda, podijelile penzionisani inženjer elektrotehnike Mirjana Cvekić i penzionisani profesor političke ekonomije Jelena Gajić.
– Ono što je zajedničko za sve dobitnice Nobelove nagrade jeste da su ih krasile humanost, upornost, skromnost i naročito u naučnim oblastima – genijalnost – objašnjava Mirjana Cvekić. – Najviše žena ovo priznanje dobilo je za mir i književnost, po 12, deset ih je nagrađeno u oblasti medicine i fiziologije, priznanja iz hemije dobilo je njih četiri, iz fizike dve, dok je samo jedna laureat iz oblasti ekonomije. Ne treba zaboraviti da je jedna žena, Marija Kiri, čak dva puta dobila Nobelovu nagradu – prvi put 1903. za fiziku, za fenomen radioaktivnog zračenja, a potom i 1911. i za hemiju, za otkriće radijuma i polonijuma.
Marija i njen suprug Pjer Kiri su, podsjeća sagovornica, uoči Prvog svjetskog rata, na aukciji prodali svoje Nobelove nagrade i novac poklonili francuskoj vladi. Ništa manje nesebična nije bila ni dobitnica Nobelove nagrade za fiziku iz 1963. godine, Marija Gepert Majer. Poslije njene smrti su na dva američka univerziteta ustanovljeni posebni fondovi – u San Dijegu dodjeljuju stipendije naučnicama, a u Čikagu se majkama koje se bave naukom iz tog fonda plaća čuvanje dece. Inače, naučnica zaslužna za izolovanje uranijumovog izotopa, potiče iz porodice u kojoj je sedam generacija univerzitetskih profesora, a ona je čak 15 godina besplatno predavala na američkim fakultetima. Zbog zakona o nepotizmu nije mogla da prima platu, jer je i njen muž bio profesor.
– Uprkos predrasudama da žene do vrhunskih priznanja stižu odricanjem od privatnog života zarad karijere, gotovo sve nobelovke imale su i porodicu i decu – objašnjava Mirjana Cvekić. – U javnosti je retko bilo negodovanja zbog nekog Nobelovog priznanja dodijeljenog ženi. Čak i kada je u pitanju nagrada za mir, koja se najčešće osporava, nijedna žena, od njih 12, nije pala pod sumnju da je nije istinski zaslužila. Jedina polemika vodila se pošto je nagradu za književnost dobila Perl Bak, 1938. godine. Tim povodom donet je i takozvani Leks Bak, po kome se priznanje za literaturu ne može dodeliti posle prve nominacije.
– Među nobelovkama, najmlađa je bila kada je primila priznanje za mir Gvatemalka Rigoberta Menhju Tum, sa 33, dok je najstarija britanska književnica Doris Lesing, imala 88 kada joj je nagrada dodijeljena – navodi sagovornica. Inače, trenutno najstarija, u 102. godini, je Italijanka Rita Levi Montalčini. Nobelovu nagradu dobila je za fiziologiju i medicinu 1986. godine i to za otkriće faktora rasta nerava. Jedina Afrikanka koja je dobila ovo priznanje, Vangari Matai, iz Kenije, umrla je prošlog ponedeljka u 72. godini, poslije duge borbe protiv raka pluća. Bila je i prva žena u istočnoj i centralnoj Africi koja je dobila doktorat.
Ove godine Nobelova fondacija slavi jubilej – 110 godina postojanja. Švedski pronalazač i hemičar Alfred Nobel, vlasnik 100 fabrika u 20 zemalja i 355 prihvaćenih patenata, je iz protesta zbog primjene u ratu njegovog najpoznatijeg otkrića – dinamita, zaveštao imovinu najzaslužnijima za dobrobit čovječanstva. Poslije Nobelove smrti 1896. čak pet godina su, pod nadzorom izvršioca testamenta i dva njegova lična asistenta, trajale pripreme, prije nego što su prve zlatne medalje, kaligrafski pisane plakete i znatni novčani iznosi stigli u ruke prvih dobitnika.
MATEMATIČARI I EKONOMISTI
Iz svog zaveštanja Alfred Nobel isključio je matematičare. Za to naša sagovornica navodi dva moguća razloga: matematiku je smatrao “pomoćnom” naukom, a postoji i predanje da ga je žena koju je voleo napustila i udala se za matematičara. Nije bio sklon ni ekonomiji, čak je govorio: “Nemam ekonomsko obrazovanje i od srca ga prezirem.” Nobelova nagrada za ekonomiju, uvedena od 1969. godine se i ne isplaćuje iz njegovog fonda, već je finansira Narodna banka Švedske.