Vlada Republike Srpske nije zabrinuta što u Republici Srpskoj nema nijedne presude zbog nezakonite privatizacije, iako su iz budžeta potrošeni milioni maraka za reviziju prodaje državnog kapitala. Nakon što je usvojila izveštaj Komisije za reviziju privatizacije od juna 2006. do maja 2011, Vlada je konstatovala da očekuje da nadležni organi preduzmu sve mere kako bi se utvrdile i pravno sankcionisale nezakonitosti tokom privatizacije preduzeća i banaka.
Članovi Komisije su revidirali 203 privatizacije, a izveštaje o sumnjivim prodajama državnog kapitala dostavili su tužilaštvima: Okružnom tužilaštvu dostavljeno je 37 predmeta, Specijalnom 74 i Pravobranilaštvu RS 15.
Najviše sumnji utvrđeno je kod prodaje državnog kapitala posredstvom kontroverznih pravila, odnosno na specijalnim licitacijama, direktnim prodajama – neposredna pogodba i tenderi sa varijabilnim uslovima – utvrdila je Komisija.
Bez obzira na veliki broj sumnji i potrošen novac za reviziju privatizacije, javnost više ne očekuje da će neko odgovarati za takozvanu pljačkašku i tajkunsku privatizaciju čije se posledice ogledaju i u uništenoj privredi. Pozitivnu stranu u privatizaciji izvukli su pojedini kupci državnog kapitala – za male iznose postali su vlasnici i po nekoliko preduzeća koja su sada u goroj situaciji nego pre privatizacije. Međutim, te firme nalaze se na najatraktivnijim lokacijama zbog čega se i pretpostavlja da je to bio osnovni motiv kupovine državnog kapitala.
Čak i predsednik Komisije za reviziju privatizacije RS Savo Ševaljević ne veruje da će tužilaštva i sudovi kazniti one koji su nezakonito prodavali i kupovali državni kapital.
Posao smo uradili profesionalno, a naša nadležnost se završava na izveštavanju Vlade i obaveštavanju tužilaštava o sumnjama u nezakonite radnje. Između ostalog, javnosti je poznato da su pravosnažno oslobođeni rukovodioci nekadašnje Direkcije za privatizaciju i članovi komisija za licitacije koji su bili optuženi za desetine nezakonitih prodaja državnog kapitala – ističe Ševaljević.
S druge strane, tužioci poručuju da njihov rad i novac potrošen na brojna veštačenja nije rezultirao osuđujućim presudama. Podsećaju da je jedan broj istraga završio obustavom postupka, jer nisu nađeni dokazi da je u postupku privatizacije počinjeno neko od krivičnih dela. U drugim slučajevima su podignute optužnice, ali su sudovi doneli oslobađajuće presude. Glavni republički tužilac Amor Bukić tvrdi da je zanemareno pitanje zašto nijedna privatizacija nije poništena.
Da li su privatizacije preduzeća za koje se kaže da su „privatizaciona pljačka“ sprovedene u skladu sa Zakonom o privatizaciji? Koliko je meni poznato – uglavnom jesu. Onda se nameće pitanje valjanosti zakona ili odgovornosti onih što nisu tražili poništenje privatizacije tih preduzeća bez obzira na eventualni krivični postupak – poručuje Bukić.
Bez obzira na propast koncepta revizije privatizacije, Vlada RS dala je novi zadatak Komisiji – da se posebno posveti problemu nezakonite prodaje imovine preduzeća van teritorije RS, a koja imaju sedišta u RS.
Jedan ugovor raskinut
U Republici Srpskoj raskinut je samo jedan privatizacioni ugovor, i to nedavno – između IRBRS i vlasnika GIK „Hidrogradnja“ Pale. Ugovor sa vlasnikom preduzeća nije raskunut zbog nezakonite privatizacije, već zbog loše finansijske situacije. Svi su se složili da je raskid ugovora najbolje rešenje.