Međutim, i bez troškova za viziranje pasoša, znatnom broju građana BiH vizna liberalizacija od 15. decembra neće značiti gotovo ništa. Za izlazak iz „geta“ u kojem smo živjeli punih 18 godina potreban je novac.
Sa prosječnom platom od 800 KM, ukoliko ide svojim autom, radnik u BiH sebi ne može da priušti petodnevno putovanje u Beč, za koje mu je potrebno oko 1.100 maraka. Samo za troškove goriva i putarina od Banjaluke do Beča potrebno je oko 77 KM, tako da se putovanjem autobusom može uštedjeti i do 150 KM.
Međutim, i jeftinija varijanta putovanja za mnoge je nedostižna. Prosvjetni radnik iz Banjaluke za put u Beč morao bi da izdvoji celu platu, a ako ide u paru, za to treba da radi najmanje dva mjeseca. Putovanje avionom za većinu je nedostižan luksuz, jer povratna karta od Sarajeva do Beča košta 370 KM. Za Banjalučane na sve to valja dodati i 50 KM troškova povratne autobuske karte do Sarajeva. Sa banjalučkog aerodroma, preko Ljubljane, odlazak do austrijske prestonice još je skuplji – košta više od 600 KM.
Uprkos tome, prevoznici i turističke agencije računaju na početno oduševljenje. Tako su se u banjalučkoj agenciji „Sebastijan“ dosjetili da tri dana nakon službenog ukidanja viza, 18. decembra organizuju jednodnevnu šoping-turu do Graca koja košta 89 KM. U agencijama kažu da su telefoni već usijani od poziva građana koji žele da 2011. dočekaju u nekoj od evropskih prestonica. Žurno pripremaju ponude za skijanje, prije svega u Sloveniji i Austriji.
„Očekujemo da će građani od Nove godine sve više putovati, ali ne u tako velikom broju, zbog niskog životnog standarda“, kažu u agenciji „Sol azur“ iz Sarajeva. U prilog tome govori i činjenica da će i putovanja posredstvom agencija, koja su znatno jeftinija od onih u vlastitoj režiji, za prosečnog građevinca ili konobara ostati nedostižna. Sa platom od 535 KM konobar u BiH može da uplati trodnevno putovanje u Prag i da mu za džeparac ostane „čitavih“ 90 KM. Za luksuznije aranžmane, poput onog za Barselonu, morao bi da izdvoji jednu i po platu. Međutim, većina onih koji pohrle u Evropu otići će u posjetu kod prijatelja ili rodbine.
Goran Starčević, izvršni direktor „Autoprevoza”, kaže da očekuju povećanje broja putnika za 20 do 30 odsto, naročito „u prvom talasu“ nakon ukidanja viza. Novih autobuskih linija iz Banjaluke u zemlje šengena ipak za sada neće biti. U „Autoprevozu” preporučuju putnicima da na vreme rezervišu karte, jer očekuju velike gužve za vreme zimskih praznika.
Mesud Lakota, predsjednik Udruženja potrošača BiH, kaže da bi neki radnici mogli da od plate putuju, ali samo ako bi se život sastojao od putovanja. „Ako za troškove hrane, higijene, odeće i obuće mjesečno treba oko 680 KM, a za potrošačku korpu 1.492 KM, onda je jasno ko i koliko može da putuje“, ocjenjuje Lakota.
I do sada su se poslovna ili putovanja kod rodbine u statistici često registrovala kao turistička, zbog čega se stvorio utisak da građani BiH po putovanjima ne odskaču od susjeda. „To je potpuno pogrešno i u praksi se zna da 80 odsto onih koji putuju, u stvari, ne idu kao turisti“, tvrdi Lakota. Biće, kaže on, i onih koji će sada podizati kredite i posuđivati novac kako bi otputovali, a posle će se pritisnuti svakodnevnim troškovima i „hvatati za glavu“. Poskupeće i dečje ekskurzije, jer će agencije viznu liberalizaciju iskoristiti da umjesto odlazaka u susedne zemlje nude pretežno aranžmane za zemlje Evropske unije.