Nuklearna medicina
Ovo je za „Dnevni avaz“ izjavila Lamija Tanović, profesorica atomske i nuklearne fizike, bivša voditeljica Odjela za međunarodnu naučnu i tehničku saradnju koji je imao zadatak da sarađuje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.
Koliko skladišta u kojima je deponovan radioaktivni otpad, poput onog u Miševićima, u blizini Sarajeva, o kojem je „Avaz“ pisao, predstavljaju opasnost po mještane zavisi od načina na koji je otpad deponiran.
– Direktiva da se naprave skladišta za radioaktivni materijal došla je nakon rata. Međutim, problem je koliko naši ljudi to ozbiljno shvaćaju, jer to nisu obična skladišta, pa da sve nabacate na jednu kamaru. Postoje razne vrste radioaktivnog materijala, od onog iz industrijskih postrojenja, jer svaki gromobran ima radioaktivni izvor, do onog koji se koristi u nuklearnoj medicini – kazala je Tanović.
Tanović kaže da može biti bezopasno, ali može predstavljati i veliku opasnost po mještane jer se zračenje ne može osjetiti čulima, nego su potrebni sofisticirani mjerni uređaji.
Načini skladištenja
– Razni preparati moraju se skladištiti na odgovarajuće načine. Neke moraju biti zaliveni u olovo, neki u betonsko kućište. Mjerni uređaji moraju izmjeriti svaku vrstu zračenja, alfa, beta, gama zračenja, i to na pet, deset i više metara. Potrebna je cijela jedinica profesionalaca koji to moraju kvalitetno odraditi. Ako to nije tako, onda niko ne zna šta mi imamo – tvrdi Tanović.
Ljudi ne shvaćaju koliko je to opasno
Profesorica Tanović kaže da ljudi u BiH neozbiljno shvaćaju problem nuklearnog otpada i opasnosti koje on predstavlja.
– Pa ni ljudi u Černobilu prvih nekoliko dana nisu znali uopšte šta se dešava. Pitanje je samo koliko je u našoj državnoj agenciji profesionalaca a koliko političkih pulena. Mora postojati vrlo ozbiljan projekat, u kojem će državni organi tačno odrediti lokaciju skladišta i osigurati da se svaki preparat adekvatno pohrani – kaže Tanović.