Manje rada donijelo bi mnoge blagodeti i radnicima i poslodavcima i svijet bi trebao prigrliti četvorodnevnu radnu sedmicu, poručila su dva eksperta u Davosu 2019.
Adam Grant, psiholog sa fakulteta Wharton School u Pensilvaniji, kazao je: "Mislim da imamo dobre eksperimente koji pokazuju da ako smanjite broj radnih sati, ljudi mogu efektivnije usmjeriti svoju pažnju, i na kraju proizvode jednako, često sa većim kvalitetom i kreativnošću, I takođe su lojalniji organizacijama koje su spremne da im daju fleksibilnost da brinu o svojim životima izvan posla."
Ekonomista i istoričar Rutger Bregman, autor Utopije za realiste, se slaže i objašnjava da kraća radna sedmica nije zapravo tako radikalna – zakonodavci su dugo pokušavali da shvate kako da daju radnoj snazi više dokolice. "Decenijama, svi ugledni ekonomisti, filozofi, sociolozi, svi su vjerovali do 1970-ih da ćemo raditi sve manje i manje," kazao je.
"Tokom 1920-ih i 1930-ih, bilo je valikih kapitalističkih preduzetnika koji su otkrili da, ako skratite radnu sedmicu, uposlenici postaju produktivniji. Henry Ford je, na primjer, otkrio da, kada bi smanjio radnu sedmicu sa 60 na 40 sati, njegovi uposlenici bi postali produktivniji, jer nisu bili toliko umorni u slobodno vrijeme."
Ovo stajalište podržavaju akademska istraživanja. Više studija podržava mišljenje da bi kraća radna sedmica učinila ljude srećnijim i produktivnijim, dok podaci OECD-a pokazuju da zemlje sa kulturom dugog radnog vremena često imaju lošije rezultate kada je u pitanju produktivnost i BDP po radnom satu.
U međuvremenu, jedna kompanija na Novom Zelandu koja je isprobala četvorodnevnu radnu sedmicu prošle godine potvrdila je da će trajno usvojiti ovu mjeru.
Naučnici koji su proučavali ovaj pokušaj zabilježili su manje nivoe stresa, veće nivoe zadovoljstva na poslu i poboljšan osjećaj balansa između posla i života. Ono što je ključno, kažu da su radnici bili produktivniji za 20%.
Izvor: World Economic Forum, prevod Buka