Gradonačelnica Sarajeva na Kazanima: Cijela delegacija i pola istine

Foto: Anadolija

Oni koji s pozicije primjerice srpskog nacionalizma kritiziraju način na koji se u Sarajevu obilježavaju žrtve Cacinih zločina na Kazanima mogu nam vrlo lako pokazati da su bolji: neka tamo gdje su većina podignu spomenik žrtvama ubijenim u ime srpstva

Brojne delegacije gradskih, kantonalnih, entitetskih vlasti i organizacija civilnog društva položile su danas cvijeće na spomen-obilježje Kazani iznad Sarajeva, odajući na taj način počast žrtvama ubijenim na Kazanima tokom rata u Bosni i Hercegovini.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ubijene žrtve su bili građani ukrajinske, hrvatske i srpske nacionalnosti, a jedna ubijena žrtva bila je bošnjačke nacionalnosti.  Za ovaj zločin osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH, kojom je komandovao Mušan Topalović.

Spomen-obilježje podignuto je skoro tri decenije nakon zločina, a ono što rijetki zamjeraju gradskim vlastima jeste tekst na samom spomeniku. Naime, na spomen-ploči nije navedeno ko su počinioci ovog zločina, što gradonačelnica Sarajeva pravda nepostojanjem takve prakse, iako na ploči na ulazu u sarajevsku Vijećnicu jasno piše da su je zapalili „srpski agresori.“

Adi Škaljić, vijećnik Naše stranke, koja je jedina insistirala na preciznijem i adekvatnijem tekstu, za Buku podsjeća da amandman Kluba vijećnika Naše stranke u Gradskom vijeću Grada Sarajeva na prijedlog odluke o podizanju spomenika civilima, građankama i građanima Sarajeva koji su ubijeni od strane pripadnika 10. brdske bridage 1. Korpusa Armije BiH nije dobio podršku Gradskog vijeća.

“Njegov sadržaj je bio upravo taj da se navede da su naše komšije i komšinica odvedeni iz svojih domova, ubijeni i čija su tijela bačena u tri jame (Kazani, Gaj i Grm Malina) od strane pripadnika ove bridage. Za njega je glasalo pet od 31 vijećnika gradskog vijeća. Cijenimo volju gradonačelnice i gradske uprave Grada Sarajeva da se konačno, gotovo trideset godina nakon zločina, sjećanje na žrtve potvrdi podizanjem spomenika. Međutim, ono što sada piše na spomeniku je samo pola istine. Ono što nas je vodilo u ovom smjeru je i memorijalizacija spremnosti pravosudnog sistema u Sarajevu da se još u vrijeme rata osude odgovorni za zlodjela“, kaže Škaljić.

„Kada smo razmišljali o tekstu fokus nije bio na tome ko je počinio zločin, fokus je bio na tome da se sjetimo naših nevino ubijenih sugrađana. Kada bih opet pokretala inicijativu i kada bih se borila za postavljanje ploče, ja zaista ništa ne bih uradila drugačije. Na spomeniku žrtvama genocida u Srebrenici ne piše ko je počinilac, na spomeniku ubijene djece opkoljenog Sarajeva ne piše ko je počinilac, na Kazanima ne piše ko je počinilac jer mi podjednako žalimo za svakom žrtvom“, rekla je Karić.

No, na desetinama ploča u Sarajevu ne samo da piše ko je počinilac već su se koristili termini koji kolektivizuju odgovornost, bez jasnog navođenja odreda ili vojske koja je počinila zločin. Na tim mjestim zločin se pripisuje cijelom narodu.

Pozvala je i gradonačelnike drugih gradova u BiH da postave spomenik žrtvama, uključujući Prijedor.

“Sarajevo je podiglo spomenik na Kazanima. Postavljanje svakog spomenika je proces. Historija će o tome suditi, ali bila bih ponosna da spomenik vidim i u Prijedoru za ubijenu prijedorsku djecu. Kultura sjećanja je obaveza svih nas u Bosni i Hercegovini”, kazala je gradonačelnica.

Iako se čini da je gradonačelnica nedoslijedna i da su izjave i stavovi o memorijalizaciji zločina licemjerni, ona je ipak nešto uradila. Za razliku od nekih njenih kolega gradonačelnika i gradonačelnika. Stoga, prema riječima Franje Šarčevića, profesora s Univerziteta u Sarajevu i glavnog urednika portala Prometej.ba, nemaju baš svi ista prava da kritikuju gradonačelnicu.

„Oni koji s pozicije primjerice srpskog nacionalizma kritiziraju način na koji se u Sarajevu obilježavaju žrtve Cacinih zločina na Kazanima ili sam spomenik koji je podignut, mogu vrlo lako pokazati da su bolji: neka u svojim zajednicama, tamo gdje su većina, podignu spomenik žrtvama ubijenim u ime srpstva (ili hrvatstva, da uključimo i treću nacionalnu zajednicu) i neka napišu jasno i precizno tko je iza tih zločina stajao i neka osude odgovorne političke i vojne strukture. Dotada, nemaju dovoljno moralnog autoriteta da kritiziraju spomenik na Kazanima i obilježavanje tog zločina“, kaže Šarčević.

Pojašnjava da s pozicije srpskog nacionalizma nije legitimno upućivati kritike. Ali jest legitimno s drugih pozicija, nenacionalističkih.

„Pogotovo od strane nas građana Sarajeva. U tom smislu, sam spomenik nije potpun, prešućuje najvažnije činjenice, i mogao bih danas samo potpisati tekst objavljen na portalu Prometej.ba prije dvije godine. Obraćanje gradonačelnice Karić danas je relativno korektno, uz naravno obaveznu dozu patetike, jer tvrdnja da je “Sarajevo uvijek bilo na pravoj strani historije i jednako se postavljalo prema svima koji su žrtve” naprosto je floskula s koje god strane da je promatramo. Gradonačelnica je sama više puta pokazala, čak i ove godine, da je ta floskula jedna obična laž. Ali opet da se vratim na početak, kakav je da je – a loš je – ovaj spomenik je bar nekakav spomenik žrtvama ubijenima u “naše” ime, a toga inače nema u BiH“, dodaje Šarčević.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk za razliku od gradonačelnice Sarajeva ne misli da je tekst na spomeniku adekvatan.

„Ubijeni su na krajnje svirep način isključivo zbog vjerske i nacionalne pripadnosti. Ponosan sam što sam bio dio saziva Gradskog vijeća u čijem mandatu je podignuto spomen obilježje i što obilježavamo stradanja nevinih žrtava rata. Što se tiče teksta na spomen obilježju, on će za mene uvijek biti sporan“, rekao je Uk.

No, Karić ne misli da tekst sporan, već se nameće kao primjer drugima.

„Ja bih bila ponosna da jedan ovakav spomenik vidim u Prijedoru za ubijenu Prijedorsku djecu. Mislim da je kultura sjećanja obaveza i dužnost svih nas u Bosni i Hercegovini“, dodala je Karić.

Očigledno je da je Karić dobro izvagala šta napisati na spomen-ploči, kako istovremeno pokazati isforsiranu otvorenost, prikazati se građanskom opcijom, dok istovremeno koketira i dobro kotira kod desno orjentisanih birača s područja grada i kantona Sarajevo. No, već je vidljivo da će se i u budućnosti govoriti o samom tekstu, te da će možda neke nove vlasti insistirati na korekcijama. Bar se tkao čini iz izjave zamjenice predsjedavajućeg Gradskog vijeća Mirele Džehverović.

„Naša stranka i dalje insistira da se zna ko je počinio zločine shodno sudskim presudama i činjenicama. Nažalost, na Gradskom vijeću smo ostali usamljeni u toj borbi čak i od koalicionih partnera. Gradonačelnica je smatrala da je njen natpis bolji iako nije u potpunosti tačan. Mi smatramo da se sve sudske presude trebaju poštovati, ma kako se nekoj od “strana” činile neprihvatljivim“, rekla je Džehverović za Buku.

Dok čekamo da se gradonačelnica odluči da pristane na memorijalizaciju cijele slike ubijenih na Kazanima, a ne samo njenih dijelova, mora se priznati da je ona ipak za razliku od njenih kolega iz Prijedora, Srebrenice ili Istočnog Sarajeva priznala zločine nad narodom kojem ne pripada. Da li je to iskreno je već druga priča, ali je bitna poruka. 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije