Šef HZJZ-a Krunoslav Capak kazao je za RTL Danas da su završili serološko istraživanje i da će rezultate objaviti možda već i sutra, ako ne sljedećih dana.
"2,4 posto ispitanika, ima ih 1054, imaju razvijena antitijela koja dokazuju da su imali susret s koronavirusom. Što je puno više nego što imamo zabilježenih oboljelih. To znači da među nama ima puno više ljudi koji su se susreli s infekcijom nego mi to znamo. Svega nekoliko njih ima neutralizirajuća antitijela, što znači da nisu zaštićeni od ponovne infekcije. Mi smo to pažljivo analizirali. Neutralizirajuća antitijela ima svega 2 posto od onih koji imaju IGG antitijela, što znači da nisu zaštićeni od ponovne infekcije", kazao je Capak.
Testiranje koje je proveo HZJZ imalo je za cilj utvrditi koliko je ljudi u Hrvatskoj preboljelo covid-19, odnosno koliki dio populacije ima protutijela na virus SARS-CoV-2. To bi trebalo pokazati koliko se virus stvarno proširio u populaciji, uključujući one koji su ga preboljeli uz blage simptome ili bez njih.
Što su serološki testovi?
Postoje različiti testovi koji se provode na covid-19.
Za dijagnosticiranje bolesti koriste se PCR testovi koji otkrivaju prisutnost virusa u zaraženim stanicama pacijenta. Ona se rade na temelju brisova koji se uzimaju iz nosa i grla. Ovi testovi otkrivaju prisutnost RNA virusa SARS-CoV-2, a mogu otkriti postojanje infekcije čak i prije nego što se pojave karakteristični simptomi poput grlobolje ili suhog kašlja. Na takvo testiranje odlazi se uz preporuku liječnika opće prakse i epidemiologa kada postoji sumnja da je netko obolio od covida-19.
Serološki testovi rade se kada netko želi doznati je li prebolio bolest. Oni se provode na temelju uzoraka krvi, odnosno seruma koji je komponenta krvi, u kojima se traže specifična protutijela koja je organizam proizveo kao imunološki odgovor na zarazu virusom SARS-CoV-2. Budući da se protutijela u većim količinama razvijaju tek par tjedana nakon početka infekcije, serološki testovi nisu dobri za rano otkrivanje bolesti, oni je mogu otkriti tek u uznapredovaloj fazi.
Postoje dvije glavne vrste seroloških testova – ELISA i tzv. brzi testovi. Prvi su pouzdaniji, ali su zahtjevniji za izvođenje i za njih treba više vremena. ELISA testovi se rade na više uzoraka krvi, u referentnim laboratorijima, a mogu otkriti vrstu i količinu protutijela te je li osoba u stadiju uznapredovale bolesti ili je preboljela covid-19. Brzi testovi, koji su još u fazi validacije, mogu otkriti prisutnost antitijela, ali ne i njihovu vrstu i količinu (pogledajte infografiku dolje), a za sada se smatraju srednje pouzdanima.
Što su protutijela koja traže serološki testovi?
Protutijela su proteini u obliku slova Y, a stvaraju se u plazma stanicama. Imunosni sustav koristi ih kako bi blokirao djelovanje raznih patogena kao što su virusi i bakterije. Protutijela to čine tako što prepoznaju jedinstvene molekule patogena, koje se nazivaju antigenima. Ona mogu izravno onemogućiti djelovanje patogena tako što će se vezati na neki njihov važan dio ili pak mogu označiti patogen ili zaraženu stanicu kako bi ih napali drugi dijelovi obrambenog sustava.
Protutijela nazivamo skupnim imenom imunoglobulini (Ig) kojih ima više tipova, a najznačajniji su IgM i IgG.
Protutijela IgM javljaju se za vrijeme akutne bolesti i prisutna su još dok se bolesnik oporavlja, a potom nestaju iz seruma. Ona stoga otkrivaju aktivnu, odnosno nedavnu infekciju, međutim ona nisu prisutna odmah u početnoj fazi, nego u kasnijoj, kada se već pokažu simptomi, ili u fazi oporavka.
Protutijela IgG javljaju se s početkom oporavka i ostaju nakon njega. Stoga se na temelju njihova postojanja u krvi može zaključiti da je pacijent prebolio bolest te, eventualno, da je razvio imunitet na nju.
Index.hr