Tokom potpunog lockdowna Sabor Hrvatske je usvojio revidiranu stategiju upravljanja nuklearnim otpadom, poručeno je sa okruglog stola „Trgovska gora: aktuelno stanje iz ugla struke u organizaciji grupe poslanika/zastupnika parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Narodne skupštine Republike Srpske i lokalnih skupština/vijeća.
Taj potez vlasti Hrvatske dokaz je da Hrvatsku ne interesuje mišljenje Bosne i Hercegovine, stav lokalnih zajednica u BiH i Hrvatskoj s obzirom na to da se odlaganju nuklearnog otpada na Trgovskoj gori protivi i hrvatska opština Dvor.
Bosna i Hercegovina nema vremena i mora odmah reagovati, ali da bi Bosna i Hercegovina mogla poručiti Hrvatskoj da je odlaganje otpada na Trgovskoj gori štetno za ekologiju i za zdravlje građana za to mora imati stručno mišljenje.
Ako Hrvatska i nakon toga nastavi ignorisati stavove BiH, onda naša zemlja može podići tužbu protiv zemlje čiji lideri kažu da je prijateljska zemlja sa narodom Bosne i Hercegovine. No, kako bi do toga došlo, potrebno je da Savjet ministara imenuje ekspertski i pravni tim. Taj proces prije tri mjeseca blokirala je Bisera Turković, ministarka vanjskih poslova BiH i zamjenica predsjedavajućeg Zorana Tegeltije.
„Ako ne budemo imali ekspertski tim, imaćemo istu situaciju kao i sa Pelješkim mostom koji je već nikao iz mora“ poručio je državni poslanik i predsjednik Zelenog kluba Saša Magazinović.
On je Biseru Turković optužio da blokira taj proces i da radi u interesu Hrvatske.
Emir Dizdarević , zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost kaže kako će se na Trgovskoj gori odlagati radioaktivni otpad nastao u proteklih 40 godina.
„To područje je zaštićeno, a znamo da je 80km od planirane lokacije za skladištenje otpada 1969. bio razoran zemljotres, to je jedan od razloga zašto Trgovska gora ne može biti lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada“ poručio je Dizdarević.
Dodaje da bi zagađenje bilo dugoročno, vjerovatno zagađenje u narednih minimalno 1000 godina.
Magazinović je siguran da će se vlasti u BiH dogovoriti, ali da je pitanje kada jer nemamo previše vremena. Da je situacija ozbiljna svjedoči i kršenje nepisanog pravila o izbjegavanju međuentitetske saradnje. „Institucije iz Republike Srpske u ekspertski tim su predložile profesora iz Federacije BiH, aljudi iz FbiH su predložili profesora iz RS-a. To nemate u drugim situacijama. S druge strane, Hrvatska je zadovoljna jer im mi olakšavamo“ poručio je Magazinović dodajući da su neki međunarodno priznati pravni eksperti spremni prvu ekspertizu uraditi besplatno.
Magazinovićev kolega iz skupštinskih klupa Jasmin Emrić poručio je da BiH kasni sa odgovor jer nema ni Strategiju, dok je Hrvatska u poodmakloj fazi pribavljanja dokumentacije.
Zašto je za BiH Trgovska gora neprihvatljiva lokacija ?
Iako će Hrvatska odlagati otpad u svojoj zemlji, taj otpad nalaziće se svega 800m od Novog Grada u BiH. To je prvi razlog zašto BiH ima pravo da se žali.
Učesnici okruglog stola kažu da je za BiH sporno i to što bi se otpad odlagao na području koje je podložno zemljotresima i požarima koji bi mogli prouzrokovati katastrofu. Iako se radi o otpadu niske i srednje nuklearne aktivnosti on bi ugrozio stotine hiljada života, a neprihvatljiva je i činjenica da se otpad nalazi u blizini vodozahvata iz kojeg se pitkom vodom snabdijeva Novi Grad.
Da su politički lideri najjačih parlamentarnih stranaka u BiH zainteresovani za ovaj problem i da im je zdravlje stanovništva prioritet onda bi se pitanje odlaganja nuklearnog otpada tematizovalo i potenciralo tokom nedavne posjete dvojice članova Predsjedništva BiH Zagrebu.
Ni Dodik ni Džaferović, ali ni Bakir Izetbegović koji sebe pretstavlja kao najvećeg zaštitnika države nisu insistirali na ovom pitanju.
Od Dragana Čovića niko nije ni očekivao da se suprotstavi vlastima iz Zagreba. Narodu je bačena koska da glođe priču o predstavljanju, ulogama tokom posjeta, konstitutivnosti, Izbornog zakonu i ugroženosti.
O onoj pravoj, zdravstvenoj ugroženosti stanovništva legitimni predstavnici naroda, kako sebe često nazivaju, nisu govorili.