Danas se obilježava Svjetski dan bez duvanskog dima.
Prof. dr Kosana Stanetić, načelnica Službe porodične medicine istakla je da je pušenje bolest zavisnosti pandemijske rasprostranjenosti, sa mnogostrukim posljedicama po zdravlje samih pušača i pasivnih pušača, a utiče i na ugrožavanje životne i radne sredine.
"Ovo je najraspostranjenija bolest zavisnosti koja se može prevenirati. Pretpostavlja se da u svijetu trenutno puši oko 1.1 milijardu ljudi, što predstavlja trećinu odraslog stanovništva. Broj pušača se u razvijenim zemljama smanjuje, zahvaljujući kampanjama i edukaciji stanovništva. Međutim, u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju broj pušača se povećava, pogotovo kod mlađe populacije", istakla je ona.
Pušenje je faktor rizika za oko 30% smrtnih slučajeva izazvanih malignim i kardiovaskularnim bolestim, glavni je faktor rizika za obolijevanje od hronične opstruktivne bolesti pluća; žene pušači imaju rizik od težeg začeća, spontanih pobačaja, raka grlića maternice, prijevremene menopauze.
"Prestanak pušenja i odvikavanje od pušenja predstavlja značajan doprinos zdravlju pojedinca i cijele zajednice. S druge strane ima i ekonomski značaj jer smanjuje troškove oboljenja koja se direktno povezuju sa pušenjem. Dokazano je da apstinencija od pušenja nakon godinu dana smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih sudova, nakon pet godina smanjen je rizik od pojave karcinoma usta, grla i jednjaka, a nakon deset godina smanjeno je obolijevanje od karcinoma pluća i bronhija", ističe se.
Prevencijom u timu porodične medicine koji čine ljekar i medicinska sestra/tehničar možemo značajno uticati na pušačku populaciju tako što ćemo redukovati broj pušača i eventualno smanjiti broj potencijalnih pušača. Svakom pacijentu prilikom posjete porodičnom ljekaru najmanje jednom godišnje određujemo pušački status. Dokazi iz prakse ukazuju na to da kombinacija savjetovanja o prestanku pušenja, nikotinske zamjenske terapije i farmakološki tretman, daju najbolje rezultate u prestanku i odvikavanju od pušenja.
POSLJEDICE PUŠENJA
Po procjeni projekta globalnog opterećenja bolestima (Global Burden of Disease – GBD), u sklopu kojega je provedeno istraživanje, u istoj je godini od posljedica pušenja umrlo 7.7 milijuna ljudi.
Sve ljudi postaju pušači i prije 25. godine
Nakon poređenja podataka 3625 studija provedenih u 204 zemlje, tim stručnjaka GBD-a je otkrio da 89 posto novih pušača postaje ovisno o duhanu i prije 25. godine života. Rezultati njihova istraživanja objavljeni su u stručnim časopisima The Lancet i The Lancet Public Health.
S obzirom na visoku prevalenciju pušenja među mladima, znanstvenici su pozvali države da se angažuju na borbi protiv uživanja u duhanskim proizvodima.
Glavna autorka studije Emmanuela Gakidou sa Sveučilišta Seattle u Washingtonu ističe da je, "ako pojedinac ne postane redoviti pušač do 25. godine života, vrlo malo vjerovatno da će postati i ostati pušač i dalje u životu".
"Ovaj je podatak važan jer predstavlja veliku priliku da se djeluje na vrijeme i tako spriječi mlade ljude da počnu pušiti, što će pozitivno utjecati na njihovo zdravstveno stanje do kraja života."
Podaci GDB-a ukazuju na to da je u 2019. godini bilo oko 155 milijuna pušača u dobi između 15 i 24 godine i da je 65.5 posto svih korisnika duhanskih proizvoda razvilo tu lošu naviku prije nego što su navršili 20 godina.
No unatoč visokim brojevima, podaci su pokazali da se između 1990. i 2019. godine postotak mladih koji puše globalno smanjio za više od 30 posto.
Da bi se smanjio broj pušača u Velikoj Britaniji, naučnici londonskog Sveučilišnog koledža (UCL) smatraju da bi vlada trebala onemogućiti kupnju cigareta svim osobama mlađim od 21 godine.
Po njihovu izračunu, zahvaljujući takvom potezu pušilo bi 100.000 ljudi manje, što je 30 posto u odnosu na trenutačan ukupni broj.