Šest od deset najvećih kontejnerskih brodarskih kompanija — naime Maersk, MSC, Hapag-Lloyd, CMA CGM, ZIM i ONE — uglavnom ili potpuno izbjegavaju Crveno more zbog prijetnje koja dolazi od Huti militanata
Napadi militanata koje podržava Iran u Crvenom moru su zatvorili jednu od glavnih svjetskih trgovačkih ruta za većinu kontejnerskih brodova – brodova koji prevoze sve, od dijelova za automobile do cipela, iz jednog ugla svijeta u drugi, piše CNN.
Dugotrajno zatvaranje plovnog puta, koji se povezuje sa Sueckim kanalom, moglo bi ugroziti globalne lance snabdijevanja i podići cijene industrijske robe u ključnom trenutku u borbi za pobjedu nad inflacijom. Suecki kanal čini 10-15% svjetske trgovine, što uključuje izvoz nafte, i 30% globalnog volumena kontejnerskog prijevoza.
Hutijski militanti, stacionirani u Jemenu, kažu da se svete za izraelski rat protiv Hamasa u Gazi. Američka vojska i njeni saveznici pojačali su sigurnost na moru, ali napadi se nastavljaju – u utorak je oboren 21 hutski projektil, kao i bespilotne letjelice.
Američke i britanske snage povećale su uloge u četvrtak kada su pogodile više od 60 hutijskih ciljeva u, kako je predsjednik Joe Biden rekao, direktnom odgovoru na prijetnju “slobodi plovidbe jednim od najvažnijih svjetskih vodenih putova”.
Tesla pauzira većinu proizvodnje svoje velike tvornice električnih automobila u Njemačkoj jer su napadi prekinuli snabdijevanje dijelovima. Trgovci upozoravaju na kašnjenja isporuka, a troškovi prevoza robe morem rastu.
Cijene nafte također rastu – Brent i američka sirova nafta su se u petak povisile oko 3% zbog straha od šireg regionalnog rata koji bi mogao poremetiti snabdijevanje. Energetska tržišta već su bila na ivici nakon što je Iran u četvrtak zaplijenio tanker u Omanskom zaljevu.
U izvještaju objavljenom u utorak, Svjetska banka upozorila je da je prekid ključnih pomorskih ruta “kreirao zastoj u mrežama snabdijevanja i povećavao vjerovatnoću inflacijskih uskih grla”.
Šest od deset najvećih kontejnerskih brodarskih kompanija — naime Maersk, MSC, Hapag-Lloyd, CMA CGM, ZIM i ONE — uglavnom ili potpuno izbjegavaju Crveno more zbog prijetnje koja dolazi od Huti militanata.
Opasnost za posadu, teret i plovila prisilila je prevoznike da preusmjere brodove oko Rta dobre nade u Južnoj Africi, što je rezultiralo kašnjenjima do tri sedmice.
Izvršni direktor Maerska Vincent Clerc rekao je u četvrtak za Financial Times da bi ponovna uspostava sigurnog prolaza kroz Crveno more mogla potrajati “mjesecima”. “To bi potencijalno moglo imati prilično značajne posljedice na globalni (ekonomski) rast”, dodao je.
Globalna trgovina pala je 1,3% od novembra do decembra, objavio je u četvrtak njemački Institut za svjetsku ekonomiju iz Kiela, navodeći da je to “posljedica napada na teretne brodove u Crvenom moru”.
Troškovi dostave već su porasli, što bi se u konačnici moglo odraziti na potrošačke cijene. “Što duže traju poremećaji, to su jači stagflacijski efekti za globalnu ekonomiju”, napisao je prošle sedmice na X-u glavni ekonomist Allianza, Mohamed A. El Erian, govoreći o toksičnoj kombinaciji niskog ili nultog ekonomskog rasta i visoke inflacije.
Ako rat Izraela i Hamasa eskalira u širi regionalni sukob ili ako Huti odluče preusmjeriti svoje napade prema naftnim tankerima i brodovima za prevoz rasutog tereta — koji prevoze ključne sirovine poput željezne rude, žitarica i drva — posljedice za globalnu ekonomiju bile bi teže.
“U okruženju eskalirajućih sukoba, snabdijevanje energijom također bi moglo biti znatno poremećeno, što bi dovelo do skoka cijena energije”, dodaje se u izvještaju Svjetske banke. “To bi imalo značajne posljedice na cijene drugih roba.”
Prijetnja cijenama energije je prema Capital Economicsu najveći rizik.
“Iako je malo vjerovatno da će trenutni prekidi u pomorskom prometu poremetiti globalni trend pada inflacije, izrazita eskalacija temeljnog vojnog sukoba mogla bi povećati cijene energije, što bi se prenijelo na potrošače”, napisali su Simon MacAdam i Lily Millard, ekonomisti u konsultantskoj kući u bilješci prošle sedmice.
Oxford Economics također očekuje da će se inflacija nastaviti smanjivati, ali i dalje vidi rizik rasta cijena. Ako troškovi prevoza kontejnera ostanu na sadašnjim nivoima – gotovo dvostruko više od nivoa s početka decembra – to bi moglo povećati svjetsku inflaciju za oko 0,6 postotnih bodova, napisao je Ben May, direktor globalnog makroekonomskog istraživanja u ovoj kompaniji.
I trgovci poput švedske kompanije za namještaj Ikea upozorili su na kašnjenja isporuka i moguće nestašice određenih proizvoda. Slično je prošle sedmice britanski trgovac odjećom Next objavio: “Poteškoće s pristupom Suecom kanalu, ako se nastave, vjerovatno će uzrokovati određena kašnjenja isporuka zaliha početkom godine.”
Kompanija koja proizvodi cipele Crocs je također objavila da artikli namijenjeni Evropi stižu dvije sedmice kasnije nego inače.
Crocs za sada ne očekuje “materijalni utjecaj” na svoje poslovanje, ali su za CNN kazali da će “nastaviti pomno pratiti situaciju”.
Nisu jedini. Poduzeća širom svijeta su napeta, nadajući se da će poremećaj uskoro prestati, ali počinju brisati prašinu s planova za nepredviđene situacije koji su posljednji put primijenjeni tokom pandemije.
Abercrombie & Fitch planiraju koristiti zračni prijevoz kad god je to moguće kako bi se izbjegla kašnjenja, navodi se u e-poruci dobavljačima u koju je Bloomberg imao uvid. “Mi mijenjamo načine prevoza i/ili plovne putove kada je to opravdano kako bismo održali protok robe”, rekao je glasnogovornik kompanije za CNN.
Situacija bi se mogla pogoršati u nadolazećim sedmicama jer pošiljatelji žure dobiti narudžbe iz Kine prije nego što se fabrike zatvore za lunarnu Novu godinu.
“Sljedećih pet sedmica koji vode do kineske Nove godine 10. februara bit će vrlo teški za pošiljatelje i za dostavu”, rekao je Philip Damas, voditelj Drewry Supply Chain Advisors, u komentarima objavljenim na internetu u ponedjeljak.
Napomenuo je, međutim, da će višak kapaciteta otpreme u širem smislu značiti promptne stope – cijena jednokratnih teretnih pošiljaka za razliku od cijena unaprijed dogovorenih – “ponovno će pasti nakon kineske Nove godine”.
Osim porasta vozarina na licu mjesta zbog napada na Crvenom moru, prevoznici se bave hitnim doplatama.
“Ukupne cijene” od 5.000 do 8.000 dolara po kontejneru za glavne trgovačke rute koje dolaze iz Azije su 2,5 do 4 puta više od “normalnih nivoa” za ovo doba godine, procjenjuje Judah Levine, voditelj istraživanja u logističkoj firmi Freightos.
Međutim, to je još uvijek 45%-75% ispod njihovog “vrhunca pandemije” krajem 2021., primijetio je Levine. U to vrijeme, sve veća potražnja za robom od potrošača vezanih uz ovu kompaniju sudarila se s uskim grlima u snabdijevanju, u rasponu od manjka kontejnera do zagušenja luka.
Problem sa Suecim kanalom povećava postojeće probleme u pomorskom prometu, s prometom kroz vitalni Panamski kanal koji je već ograničen zbog velike suše.
“Za firme koje pokušavaju premjestiti robu po cijelom svijetu trenutno imate veliki problem – ne možete se osloniti na Panamski kanal i ne možete se osloniti na Sueci kanal”, rekla je Carolina Klint, glavna komercijalna direktorica za Evropu u Marsh McLennan, kompaniji za profesionalne usluge.
Neki prekookeanski brodovi koji obično prolaze kroz Panamski kanal preusmjerili su se prema Suecom kanalu prije nego što su napadi u Crvenom moru eskalirali, kaže se iz logističke firme C.H. Robinson.
Matthew Burgess, potpredsjednik globalnih okeanskih usluga u kompaniji, rekao je da će globalni brodski kapaciteti još neko vrijeme biti ograničeni. “Bit će problema u tranzitu robe iz Azije u Evropu najmanje sljedećih osam sedmica zbog dodatnog vremena potrebnog za korištenje rute Rta dobre nade”, rekao je za CNN.
“Kao što smo vidjeli s prethodnim globalnim prekidima isporuke, nestašica prazne opreme vjerovatno će se brzo pojaviti, što dodatno povećava kašnjenja jer će kompanije možda trebati čekati još dvije-tri sedmice na prazan kontejner.”
Barem za sada, glavne luke u Evropi i Sjedinjenim Državama – uključujući luku Rotterdam, luku Los Angeles i luku New York i New Jersey – ostale su pod ograničenim utjecajem krize na Crvenom moru. Ali oni su u stanju pripravnosti zbog mogućeg razvoja događaja.
“To je još jedan poremećaj u lancu snabdijevanja”, rekao je Gene Seroka, izvršni direktor luke Los Angeles, za CNN. “Ovo neće nestati za tri ili četiri sedmice.”
Čak i da napadi danas prestanu, omogućujući većini plovila da prođu Crvenim morem, raniji udari mogli bi odjekivati još neko vrijeme, kaže Burgess iz C.H. Robinson. “Za rješavanje prekida i kašnjenja koji su već u igri trebat će dosta vremena”, piše CNN.