Evropski dan odbrane novinarstva obilježava se od 2007. godine, a prihvaćen je u junu te godine na sastanku čelnika Evropske federacije novinara koja okuplja oko 260.000 novinara iz više od 30 zemalja.
Situacija s medijskim slobodama i zaštitom novinara u Bosni i Hercegovini gora je nego što je ikada bila u istoriji u BiH, nikada nije bilo teže raditi po uzusima novinarske profesije i nikada nije bilo teže oduprijeti se pritiscima i napadima političara i vlasnika medija na novinare koji žele raditi svoj posao profesionalno.
Svaki napad protiv slobode medija je napad protiv međunarodnog prava, protiv čovječnosti, te protiv same slobode.
Slobodni i nezavisni mediji povezani su sa nizom pozitivnih rezultata koji su posebno važni za zaustavljanje siromaštva, jačanje civilnog društva, institucionalne promjene, političku transparentnost, podršku obrazovanju, svijest o javnom zdravlju te održivi način života.
U osnovama demokratije i mira svakako se nalaze slobodni, sigurni i nezavisni mediji. Vlade, mediji i civilno društvo imaju ulogu u očuvanju tih osnova , a na današnji dan se potvrđuje predanost misiji slobode.
Puno prašine se diže i oko često postavljanog pitanja, vezano za zaštitu samog novinarskog ''zanata'', te licenciranja ovog poslovnog poziva. Svi se slažu kako odlični novinari često nemaju nužno završen fakultet, ali važnost usvajanja pravila, izučavanja medijske etike, teorije informacija, poštivanja marginalnih grupa i sl., jesu neminovna iskustva koja samo fakulteti ili određene edukacije mogu ponuditi. Pored toga neminovno je da se novinari udruže u sindikate da bi se izborili za svoja osnovna prvenstveno ljudska prava.
Stanje u medijima u BiH je loše, ove godine zbog uticaja pandemije koronavirusa stanje je još gore, mnogi novinari nisu u mogućnosti da dolaze na konferencije, dobijaju otkaze, a terenske priče su uglavnom otkazane.
Fondacija Friedrich-Ebert-Stiftung već tradiconalno radi izvještaj na temu slobode medija. Tanja Topić, politička analitičarka, za BUKU je ranije rekla da je ovaj izvještaj pokazao da je ohrabrujuće da među građanima, ispitanicima, raste povjerenje u medije.
"Na drugoj strani, to je uslovljeno i ovom situacijom, jer smo istraživanje provodili upravo u vrijeme ove pandemije, tako da je i to možda pozadina toga, jer se vjerovatno najveći broj građana informiše zahvaljujući medijima i tako dobija najvažnije informacije koje im život znače. Poražavajuće je da najveći broj građana u cijeloj BiH smatra da postoji tek djelimična, ili da je nema, sloboda medija i da oni koji ugrožavaju ili uništavaju tu slobodu medija jesu političke organizacije. Jedan podatak koji takođe nije ohrabrući, ali koji se pokazuje kao konstanta u istraživanjima o slobodi medija zadnjih nekoliko godina, jeste da i dalje svaki četvrti ispitanik u Republici Srpkoj napade na novinare i medije smatra opravdanim", kaže Tanja Topić za BUKU.
Dodaje da je to ilustracija jedne svijesti koja smatra normalnim da vi novinara možete vrijeđati i fizički napadati, što je samo rezultat političke retorike koja bombarduje i napada novinare svakodnevno zato što rade svoj posao na način koji njima nije prihvatljiv.
"Značajno je spomenuti da je porastao broj građana u BiH koji se sve više informišu putem interneta, do sada je to dominantno bila televizija. Televizija je i dalje ostala taj dominantni medij, ali sve više raste broj onih koji internet smatraju značajnim i kvalitetnim izvorom informacija", istakla je Tanja.
Stanje u medijima u BiH je loše, ove godine zbog uticaja pandemije koronavirusa stanje je još gore, mnogi novinari nisu u mogućnosti da dolaze na konferencije, dobijaju otkaze, a terenske priče su uglavnom otkazane.
Leila Bičakčić, izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) smatra da su mediji u BiH slobodniji u odnosu na zemlje regije.
"Međutim, koliko god formalno bili slobodni, u isto vrijeme su opterećeni problemom medijskog vlasništva, pritisaka od strane vlasnika i/ili urednika, političke i finansijske kontrole, odsustva jasne regulative koja definiše rad medija, nedostatak profesionalne podrške u vidu jakog udruženja i/ili sindikata, lošeg obrazovnog okvira, itd. Da zaključim, mediji su slobodni koliko je i društvo u BiH demokratsko", rekla je Leila za BUKU.
Elvira Jukić – Mujkić, glavna i odgovorna urednica Media.ba ističe da je rad medija u proteklih godinu bio globalno ugrožen, u nekim državama i blokiran, a u velikoj većini država svijeta pozicija medija je problematična i vrlo loša.
"Tokom pandemije se drastično pogoršao pristup informacijama i teže je bilo kretati se po terenu, što su samo neke od karakteristika novinarske profesije kada govorimo o protekloj godini. Bosni i Hercegovini mediji rade pod velikim pritiscima, a u svom novom pregledu stanja medija u BiH, Reporteri bez granica naglašavaju kako je polarizovana politička klima stvorila neprijateljsko okruženje za slobodu medija i da su evidentne uređivačke politike koje odražavaju etničku podjelu i govor mržnje. U dijelu za BiH se navodi i kako se novinare napada zbog onoga o čemu izvještavaju a političari podižu tužbe za klevetu kao način zastrašivanja novinara i odvraćanja od obavljanja njihovog posla", rekla je Elvira za BUKU.
REPORTERI BEZ GRANICA
Reporteri bez granica (RSF) u svom godišnjem izvještaju Svjetski indeks slobode medija upozoravaju kako je došlo do dramatičnog pada slobode medija od početka pandemije COVID-19 širom svijeta.
Novi Svjetski indeks slobode medija, objavljen 20. aprila, procijenio je situaciju u medijima tokom 2020. u 180 zemalja, a zaključak je da 73 posto njih ima ozbiljne probleme s medijskim slobodama.
Izvještaj raspoređuje države u šest oblasti po rangiranju indeksa slobode medija gdje se na prvom mjestu nalazi Norveška sa indeksom 6,72 dok je Eritreja sa indeksom 81,45 na posljednjem 180. mjestu.
Od zemalja koje se nalaze u zoni Evropska unija/Balkana – Hrvatska je napredovala za tri mjesta – nalazi se na 56. mjestu sa indeksom 27,95 dok je prošle godine bila na 59. U istoj, trećoj zoni nalazi se i Bosna i Hercegovina na 58. mjestu sa indeksom 28,34.
Kako izvještaj Reportera bez granica grupiše raspon sloboda medija u istoj zoni nalazi se i Srbija, ali na 93. mjestu sa indeksom 32,03, te Crna Gora na 104. mjestu sa indeksom 34,33.
Sjeverna Makedonija je na 90. mjestu, što je skok od dva polja od prošlog izvještaja Reportera bez granica.
Albanija je na 83. mjestu sa indeksom 30,59, dok se Kosovo nalazi na 78. mjestu sa indeksom 30,32 i bilježi pad od osam mjesta po pitanju slobode medija.