Visoki zvaničnici EU rade iza kulisa na “ispravljanju” novog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH) koji kriminalizuje poricanje masakra 8.000 Muslimana u Srebrenici, nakon što su privatno zaključili da rizikuje ponovno rasplamsavanje novog regionalnog sukoba, piše Guardian
Tvrde da postoji neravnoteža moći i da kada je Valentin Inzko, odlazeći šef bosanskohercegovačke kancelarije visokog predstavnika, ovog ljeta zabranio poricanje genocida, to je bilo nedemokratski i simptomatično za problem.
Dodikove poteze da vrati ovlasti naširoko je osudila međunarodna zajednica, koja ga optužuje da dovodi regiju u rat, ali procurjeli zapisnici otkrivaju da je evropski komesar za proširenje Olivér Várhelyi zaključio da je Inzkov zakon odgovoran za trenutnu krizu .
Tokom sastanka sa delegacijom EU u Bosni, Várhelyi – koji je odgovoran za jačanje odnosa bloka sa BiH – dao je „iskrenu ocjenu“ da je Inzko „kriv za trenutnu političku krizu“ u zemlji i „delegitimizaciju“ ured visokog predstavnika.
„Iako se Inzkovi amandmani ne mogu osporiti sa stanovišta suštine zakona, činjenica da su nametnuti posljednjeg dana mandata Visokog predstavnika Inzka bila je problematična“, navodi se u zapisniku kako je Várhelyi rekao na sastanku 25. novembar.
“Pogotovo zato što je to bila važna odluka, trebala je biti zasnovana na temeljnoj debati u kojoj su svi bili prisutni. Pitanje je sada kako to ispraviti.”
Várhelyi, Mađar blizak desničarskom premijeru svoje zemlje Viktoru Orbanu, rekao je svojim kolegama zvaničnicima EU da rukovodstvo bosanskih Muslimana signalizuje spremnost da se ovo pitanje riješi usvajanjem novog zakona koji bi Dodika i srpsku Republiku Srpsku mogao vratiti u okvire.
Dejtonskim mirovnim sporazumom okončan je građanski rat koji je koštao oko 100.000 života nakon raspada Jugoslavije, uključujući i više od 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana ubijenih u gradu Srebrenici i njegovoj okolini.
Sporazumom je uspostavljen novi ustav za BiH, koju čine dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine, koju čine pretežno bosanski Muslimani i Hrvati, i Republika Srpska. Tročlano Predsjedništvo BiH drže predstavnici te tri glavne etničke grupe.
Takozvana Bonska ovlaštenja iz 1997. također daju značajna zakonodavna ovlaštenja uredu visokog predstavnika zaduženog za implementaciju sporazuma. Ima ovlasti da nameće odluke ili otpušta zvaničnike koji potkopavaju poslijeratnu etničku ravnotežu i napore za pomirenje.
Inzko, austrijski diplomata, u julu je za poricanje genocida odredio kaznu do pet godina zatvora. On je kao dio svog obrazloženja naveo odbijanje skupštine bosanskih Srba da povuče odlikovanja dodijeljena trojici osuđenih ratnih zločinaca.
U zapisniku se vidi da je Várhelyi rekao da vjeruje da postoji izlaz iz trenutne krize i da je odobrio specijalnu sjednicu Skupštine Republike Srpske 10. decembra na kojoj su članovi podržali rezoluciju kojom se podržava vraćanje vlasti.
Njegov uslov je, međutim, bio da se zakon koji se traži da se Republici Srpskoj vrate ovlašćenja u oblasti poreske uprave, pravosuđa, obaveštajne službe, pa čak i nacionalne vojske, kako bi se stvorile srpske snage, odloži za šest meseci kako bi se omogućilo vrijeme za pregovore.
Várhelyi je rekao da je postupanje sa zakonom o genocidu od vitalnog značaja kako bi Dodik priznao Inckovog nasljednika, Christiana Schmidta iz Njemačke, koji je rekao da se region suočava sa najvećom krizom u posljednjih četvrt stoljeća.
Portparol Evropske komisije nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Prevod BUKA