Međutim, ono mnogo manje popularno i zastupljeno mišljenje, naročito u medijima, jeste da je NATO vjerovatno i najveći garant mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Ovo je naročito važno za mlade, koji nemaju dilemu da li trebamo iznova iznalaziti mirovna rješenja za ostanak i život u Bosni i Hercegovini.
Prisutnost NATO alijanse i članstvo u tom savezu ne garantuje samo mir, već itekako pozitivno utiče na prilike i mogućnosti za mlade koji žive u toj državi, te otvara širom vrata za nove investitore, koji će radije svoj novac uložiti u države za koje vjeruju da su njihove investicije sigurne i ne samo da neće propasti već i da će biti isplative.
Do trenutka pisanja, NATO štab u Sarajevu je najviše energije, sredstava i znanja ulagao u osposobljavanje vojske svih građana u Bosni i Hercegovini – Oružanih snaga BiH. Snažna želja da se održi mir u Bosni i Hercegovini te da se omogući normalan život građana i građanki ogledala se u raznim aktivnostima koje su za cilj imale podršku i jačanje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
U medijima će svakako ostati kao najbolje propraćene vježbe koje NATO vojnici izvode na teritoriji Bosne i Hercegovine, poput onih od prošle godine na Manjači. Međutim, važno je stalno iznova isticati podršku koja se ogleda u potezima od kojih direktan benefit imaju građani i građanke. Ovdje govorimo i o želji NATO štaba da se Oružane snage opreme kvalitetnom opremom poput helikoptera koji mogu odgovoriti na potencijalne prirodne nepogode u Bosni i Hercegovini ili hitan transport pacijenata i pacijentica.
Ovaj građanski segment je upravo ona vrijednost koju trebamo osnažiti u našim glavama i medijskim servisima Bosne i Hercegovine. Direktna saradnja i potencijalno članstvo u NATO snagama najviše će koristiti građanima i građankama Bosne i Hercegovine, bilo da govorimo o trajnoj stabilnosti i miru u BiH, prirodnim nepogodama ili markiranju teritorije Bosne i Hercegovine kao područja gdje su investicije sigurne. S druge strane, ne smijemo zaboraviti da je za članstvo u NATO-u, kao i u Evropskoj uniji, pored većinske volje građana i građanki (koja trenutno ne postoji bar na pola teritorije BiH), potrebno ispuniti i određene uslove.
Država koja je u samom vrhu korupcije i koja funkcioniše sa diskriminatornim ustavom, pritom u prethodnih 26 godina gotovo da ne pokazuje želju za pomakom i napretkom, nije primamljiva ni za jednu alijansu. U konačnici, nije primamljiva ni za život mladih, koji se već decenijama, u želji da obezbijede sigurnu i normalnu egzistenciju, odlučuju kupiti kartu u jednom smjeru. Bez obzira na etnički prefiks, odlučuju se najčešće za države članice NATO alijanse – Njemačku, SAD, Holandiju, Hrvatsku, Sloveniju,…
Prije nego što se pozabavimo mogućnostima za mlade u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o NATO misiji, vrijedi spomenuti primjer jedne od nama bliskih država na Balkanu – Albanije. Kada je, zajedno sa Republikom Hrvatskom, 2009. godine ušla u NATO, mnoge stvari su se promijenile u toj državi na jugoistoku Balkana.
Od 2009. godine i ulaska u NATO alijansu Republika Albanija kontinuirano iz godine u godinu bilježi ekonomski rast. Iako važi za državu sa najlošijom ekonomijom među svim članicama NATO alijanse, ekonomski rast je vidljiv bilo da govorimo o porastu BDP-a Albanije ili platama građana.
Razvoj Albanije od 2009. godine također je vidljiv golim okom za svakoga ko se prethodnih godina odlučio za posjetu (n)ove turističke destinacije na Balkanu. Veliki broj stranih investitora se odlučio za ulaganja u turizam i druge privredne grane u Albaniji, što je donijelo nova radna mjesta i mnogo bolju perspektivu za mlade u toj maloj državi. Cjelokupan razvoj Albanije u prethodnih 12 godina pratila je i izgradnja putne infrastrukture, brzih puteva i autoputeva koji danas spajaju gotovo sve najvažnije privredne, obrazovne i turističke centre. Tirana i Drač, kao dva najveća centra, iz godine u godinu pokazuju tendenciju da postanu jedan grad, i to je naročito vidljivo dok se vozite autoputem između ova dva grada. Mnogi svjetski giganti su se odlučili da otvore svoja predstavništva na ovom području te ponude radna mjesta i nadu mladim Albancima i Albankama.
Na web stranici www.worlddata.info možemo jasno vidjeti porast broja turista u Albaniji u periodu od 2009. do 2019. godine sa oko 1.800.000 turista u 2009. godini na oko 6.400.000 turista u toku 2019. godine. Članstvo u NATO alijansi nije jedini razlog ekonomskog oživljavanja života u Albaniji, ali svakako ovo su svakako indikatori koje ne smijemo zanemariti. Članstvo u NATO savezu ne podrazumijeva održavanje mira i odsustvo rata, ono otvoreno govori da je članica otvorena za saradnju, nove investicije te ekonomski i svaki drugi razvoj građana i sistema te države.
Veza između članstva Bosne i Hercegovine u NATO savezu i Albanije je moguća za pratiti iz nekoliko razloga. Prvenstveno, albanska i bosanskohercegovačka istorija, kultura i tradicija su prilično slične. Demografski ove dvije države umnogome liče jedna na drugu ne samo po približnom broju stanovnika već i po zastupljenosti konfesija i turbulentnim godinama u dvadesetom vijeku. Uprkos ratu devedesetih godina na području gotovo čitave Bosne i Hercegovine, ona je donedavno imala mnogo značajniji položaj i potencijal od Albanije. Nažalost, nakon dvanaest godina članstva Albanije u NATO savezu stvari su se dosta promijenile i danas je perspektiva Bosne i Hercegovine mnogo neizvjesnija i zahtijeva angažovanije učešće svih aktera.
Kriminal „ratne garniture“ političara u Bosni i Hercegovini doveo je do ogromnog egzodusa stanovništva. Različite brojke o iseljavanju građana i građanki ukazuju na brojeve od preko pedeset hiljada ljudi koji se svake godine isele u potrazi za ekonomski sigurnijim mjestom za život. Stanovništvo koje se iseljava sa ovih prostora su mahom mlade osobe, one za koje bi sve politike, pa i ova naša, trebale da rade.
Jedan od primjera na koji način NATO štab može ostvariti saradnju sa mladima i pokazati puni potencijal onih koji žele ostati u Bosni i Hercegovini i raditi na kreiranju izvjesnije i sigurnije budućnosti jeste direktna saradnja. Ovaj tip saradnje mogli smo vidjeti u decembru 2021. godine, kada su mladi iz sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine, okupljeni oko inicijative Omladinskog resursnog centra Tuzla „Citizens Against Terrorism B&H“ (CAT BiH), u saradnji sa NATO snagama organizovali omladinsku konferenciju pod nazivom „Budućnost u miru“ – #FIPCON.
Omladinska konferencija je okupila više od 50 mladih iz čitave Bosne i Hercegovine u jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih gradova – Banjoj Luci. Kao što samo ime konferencije kaže, „Budućnost u miru“ je ujedno bila i tema susreta. U periodu velikih političkih previranja među predstavnicima etničkih grupa u Bosni i Hercegovini ovi mladi ljudi su ukazali na to koliko su važni ciljevi na kojima NATO snage rade prethodnih 26 godina u državi.
Prijetnja miru u Bosni i Hercegovini se ogleda i u velikoj količini dezinformacija koje se plasiraju svakodnevno u društvenim i nerijetko u tradicionalnim medijima širom države. Ovu tezu potvrđuje i situacija sa trenutnom pandemijom, u kojoj smo država sa izuzetno visokom stopom smrtnosti od virusa i istovremeno država sa najnižom stopom vakcinisanih građana. „Infodemija“ je putem različitih „portaloida“ nažalost dala itekako vidljive rezultate, pa je samim tim i bila jedna od važnijih stavki kojima su se mladi bavili na #FIPCON-u.
Jedinstven stav da se odgovorno pristupi pitanjima od važnosti za mlade i šire društvo postao je naročito vidljiv tokom posljednjih dana konferencije, kada su učesnici nasumično podijeljeni u osam grupa i započeli rad na osmišljavanju svojih inicijativa.
Bez obzira na različitost zajednica iz kojih dolaze, pedeset mladih je radom na kampanjama koje nastoje podići svijest građana i građanki Bosne i Hercegovine o dezinformacijama, medijskoj pismenosti, kontinuiranom radu na izgradnji mira i omladinskom aktivizmu pokazalo želju da budu aktivni sudionici u izgradnji boljeg bosanskohercegovačkog društva.
Za svega četiri dana posvećenog rada i kroz proces mentorisanja od članova CAT Bosna i Hercegovina inicijative, ove online kampanje su postale vidljive i viralne u okvirima ciljane grupe sa kojom kampanje komuniciraju.
Želimo da mislimo da je #FIPCON samo početak aktivnijeg rada NATO misije sa mladima u cilju da se osigura sigurna i stabilna budućnost, koja će u potpunosti isključiti bilo kakve međuetničke konflikte i s vremenom stvarati povoljnije uslove za nova ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Stoga se saradnja mladih i NATO štaba u Sarajevu ne ogleda samo u namjeri da se stvori društvo otporno na konflikte. Namjera je da se stvori funkcionalno društvo, koje će moći da prevaziđe postavljene ekonomske izazove i stvori osjećaj sigurnosti za sve građane i građanke Bosne i Hercegovine bez obzira na etnički predznak.
Možda to nije cilj aktuelnih nacionalističkih stranaka, koje vladaju još iz vremena devedesetih, ali mladi nemaju dilemu – da su htjeli otići, uradili bi to do sada. Mladi ostaju i bore se za sigurno i otvoreno društvo.
I JA ŽELIM URADITI KONKRETNU STVAR
Za kraj bih želio ponuditi mogućnost i drugim mladim da se uključe u aktivan razvoj svoje zajednice i daju doprinos na unapređenju bosanskohercegovačkog društva. Ukoliko čitate ovaj tekst prije 31. januara ili 15. maja 2022. godine (rokovi za podnošenje ideja) i imate ideju na koji način kao mlada osoba možete unaprijediti svoju zajednicu, organizaciju ili tačnu ciljanu grupu, ovo je idealna prilika za vas.
Ideje koje promovišu vrijednosti individualne slobode, demokratije, vladavine zakona i slobode uopšte mogu osigurati deset hiljada evra za realizaciju aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Teme koje mogu biti podržane u okviru ovog poziva su:
- Sigurnost i odbrana
- Mir i sigurnost
- Sigurnosne prijetnje: terorizam, cyber, klimatske promjene, dezinformacije i otpornost.
Obrazac za prijave na grant je u potpunosti prilagođen mladima i ne iziskuje kilometarsku dokumentaciju. Sve što je potrebno jeste da pripremite kratki koncept na najviše dvije stranice u kojem dajete odgovore na sljedeća pitanja:
- Ko – Ko si ti? Ko je tvoj tim? Ko je ciljna grupa projekta?
- Šta – Kakav događaj, projekt ili kampanju spremate? Za šta vam je potreban novac?
- Gdje – Gdje će se događaj/i održati? Da li će biti uživo ili online?
- Kada – U kojem periodu planiraš realizovati aktivnost?
- Zašto – Zašto je tvoja akcija važna?
- Kako – Na koji način ćeš organizovati događaj, koje su obaveze osoblja na projektu. Na koji način su projektne aktivnosti u liniji sa misijom NATO-a. Kako ćeš mjeriti uspjeh projekta?
Popunjavanjem kratkog upitnika na sljedećem linku iskazujete interes za saradnju sa NATO misijom u Bosni i Hercegovini koja će vam se ubrzo javiti.
Objavljivanje ovog teksta omogućeno je podrškom Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke. Tekst odražava stav njegovog autora a ne nužno i stav Republike Češke.
Slobodan Blagovčanin, Omladinski resursni centar Tuzla