Bosna i Hercegovina se suočava s kontinuiranom krizom, a ta česta
pojava, praćena inflacijom i pitanjem unutrašnjeg duga, nije zaobišla ni
zdravstveni sektor. Trenutna situacija, ukoliko ne dođe do izmjene Pravilnika o
kontroli cijena lijekova, oblikovanju cijena lijekova i izvještavanju o
cijenama lijekova, rezultirat će novim nestašicama lijekova.
U Europskoj uniji zabilježena je nestašica više od 15.000 zaštićenih
naziva lijekova, a za malu državu poput Bosne i Hercegovine, ovo može
predstavljati ozbiljan problem. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH
zabilježila je 171 službenu nestašicu u prethodnoj godini, no stvarna situacija
na tržištu pokazuje znatno veći broj nestašica.
U lancu snabdijevanja lijekovima Udruženje veleprometnika lijekovima i
medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini ima ključnu ulogu i odgovorno je
za više od 80% uvoza i distribucije lijekova. “Nestašice lijekova su izazov
za pacijente, zdravstveni sistem i sve sudionike u lancu snabdijevanja,” kaže
predsjednik Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u
Bosni i Hercegovini, Faruk Hadžić.
On naglašava potrebu za izmjenama Pravilnika predloženog od strane
Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, a koji je na
snazi od 2017. godine. On tvrdi da zastarjelost ovog dokumenta nije usklađena s
izazovima u lancu snabdijevanja na svjetskom i našem tržištu. “Pravilnik,
čija je svrha ograničiti samovolju proizvođača u oblikovanju cijena,
neadekvatno je prilagođen specifičnostima Bosne i Hercegovine. Za razliku od
zemalja regiona, u našem Pravilniku maksimalna cijena lijeka sadrži maržu
veleprometnika – što u praksi znači da su veleprometnici nezaštićeni i
prepušteni samovolji proizvođača lijekova” ističe Hadžić.
Veleprometnici lijekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini
su najranjivija karika u lancu snabdijevanja lijekovima. Dug države i
zdravstvenih institucija prema veleprometnicima procijenjuje se na oko 400
miliona KM. “Neovisno od navedenih potraživanja koje imamo, mi smo primorani
uredno plaćati svoje dobavljače, čime smo postali finansijeri cijelog tržišta
lijekovima u Bosni i Hercegovini” objašnjava Hadžić.
U zahtjevu za izmjenama Pravilnika, Udruženje predlaže i uvođenje
razumnog roka za primjenu novih cijena objavljenih na stranici Agencije, kako
bi se izbjegla šteta uzrokovana obustavom prodaje zbog promjene cijena. U
skladu s važećim Pravilnikom, veleprometnici su prisiljeni obustaviti prodaju
istog dana kada se objave nove cijene, što uzrokuje finansijske gubitke zbog
zaliha koje veleprometnici posjeduju na dan promjene cijena. Unatoč
minimalnosti ove izmjene, ista je od velikog značaja jer sprječava nestašice
lijekova uzrokovane smanjenjem zaliha prije primjene Pravilnika i obustavom
distribucije do usklađivanja cijena.
Također jedan od zahtjeva za izmjenu važećeg Pravilnika, upućen od
strane UVLMS, je korištenje maksimalnih cijena iz Hrvatske umjesto cijena
HZZO-a koje više nisu javno dostupne. “Za utvrđivanje maksimalne cijene
lijekova u Bosni i Hercegovini, trenutno se koristi prosjek izračuna klastera
zemalja Hrvatske, Srbije i Slovenije. Međutim, HZZO je nedavno unutar svog
pravilnika ograničio pristup informacijama o cijenama. Imajući u vidu tu
promjenu, predlažemo korištenje maksimalnih cijena iz Hrvatske kako bismo
očuvali dosljednost izračunu temeljenom na informacijama iz zemalja u našem
regionu” kaže Hadžić.
Bitno je istaći da veleprometnici ni na koji način ne sudjeluju u
formiranju maksimalnih cijena lijekova, kao i da je Pravilnik o maksimalnim
cijenama samo prvi nivo kontrole cijena, što sama riječ i kaže, dok su stvarne
cijene lijekova značajno niže, ističe Hadžić.
On naglašava da Udruženje stoji na raspolaganju svim relevantnim
institucijama u Bosni i Hercegovini, kako bi došli do rješenja i spriječili
neželjeni scenario, a posebno u periodu do prvog radnog ponedjeljka u martu,
koji je dan godišnjeg izračuna, od kada je u roku od 90 dana Agencija dužna objaviti
izračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u Bosni i Hercegovini.