Šabac je mali grad ali za razliku od mnogih razvijenijih gradskih sredina on ima mnogo uspešnih ljudi koji ispisuju stranice istorije i ostavljaju svojim radom značajne promene i pomake u ovom društvu. Jedan od takvih ljudi koji je svojim radom pomerio sve granice i doprineo da se ne samo smanji diskriminacija bilo kojeg oblika već i da se sačuva stabilno zdravlje pojedinca i ojača mentalna snaga jednog modernog društva Aleksandar Prica. Čovek od koga se uči,čovek koji ume da radi sa LGBT populacijom, rešava njihove probleme, pomaže pojedincima i njihovim poroidcama da prihvate ljubav kao normalno stanje kada se ona javlja između osoba istog pola, pomaže društvu da manje kritikuje a više razume,da manje odbacuje a mnogo više zna, čovek koji na teritoriji cele Srbije radi prevenciju HIV-a , savetovanje, pruža podršku zajedno sa svojim timom saradnika svakom pojedincu i svakoj porodici kojoj je to potrebno. Najveće priznanje koje jedan humanista i aktivista može da dobije jeste iskreno srećna osoba sa kojom radi. Kod Aleksandra Price ovakvi vidovi priznanja su česti,zbog toga sam zvala ,da porazgovaramo opširnije o njegovom radu,načinima na koje je postigao izuzetne uspehe i planovima za dalje delovanje u ovoj zemlji koju on uspešno menja i čini boljim mestom za život.
Olja : Kako i kada je došlo do osnivanja Asocijacije Duga?
Aleksandar : Asocijacija DUGA je osnovana 2004 godine, a inicijativu sam pokrenuo posle jednog događaja koji me je kao čoveka jako pogodio. U zimu 2004 godine, pozvao me je prijatelj čiji je prvi dečko izvršio samoubistvo, trebala mu je podrška, razgovor i nečije razumevanje, ja tada nisam bio neko ko je tu podršku na adekvatan način mogao da mu pruži. Obratio sam se LGBT organizacijama iz Beograda i Novog Sada, sa molbama za pomoć. Sa druge strane sam čuo odgovore „Mi se ne bavimo uslugama već zakonima“ i „Ako mu treba podrška može da dođe u Beograd, mi ne idemo na teren“ izrevoltiran time odlučio sam da osnujem Asocijaciju DUGA. I taj događaj do dan danas daje jasnu politiku delovanja Asocijacije DUGA u dva pravca, prvi je da se nećemo baviti papirima već ljudima, a drugi da nećemo kreirati programe koji u jednom trenutku neće biti dostupni za LGBT osobe i njihove porodice na teritoriji cele Srbije. Te LGBT organizacije mi u to vreme nisu htele pomoći ni statut da napišemo, već nam je pomogla jedna Romska organizacija.
Olja : Prve godine rada,šta su bili početni ciljevi,kako ste počeli da radite,koji su prvi rezultati koje ste postigli?
Aleksandar : Prvi i osnovni cilj na početku rada bio je pružiti podršku LGBT osobama u malim i ruralnim sredinama. Prvi projekat nam je odobrila Ambasada Kraljevine Holandije, pored rada sa LGBT populacijom, na teritorije Šapca, Loznice i Valjeva uradili smo istraživanje u 15 srednjih škola na temu tolerancije prema pet manjinskih grupa, između ostalih i LGBT, dokazali smo da je socijalan distanca srednjoškolaca najveća prema LGBT populaciji i da bi 86% učenika i učenica ostavilo svoje najbolje prijatelje, ukoliko bi saznali da su LGBT. Nakon toga smo realizovali tribine u školama na temu smanjenja stigme i predrasuda prema LGBT populaciji. Ukupno je 9881 učenika popunilo anketne upitnike.
Olja : Gde je Duga danas ? Jesi li zadovoljan postignutim?
Aleksandar : Asocijacija DUGA je danas organizacija koja pored sedišta u Šapcu ima svoje ogranke u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, organizacija smo koja ima nacionalni domet i uticaj na život LGBT osoba i njihovih porodica na teritoriji cele Srbije. Sve to smo postigli povećenim radom i entuzijazmom i uzimajući u obzir sve postignuto u poslednjih trinaest godina, prezadovoljan sam postignutim i idemo dalje.
Olja : Kako si sve to uspeo da postigneš,na koji način organizuješ posao,koliko su ti značajni saradnici,kako deliš poslove u timu,koliko dugoročno planiraš rad?
Aleksandar : Posvećenost, planiranje, odricanje, dobar tim je recept za uspeh. Većina našeg posla se svodi na volonterski rad funkcije u upravnom odboru nisu plaćene, ali osobe koje se više posvete radu imaju više šansi i za uspeh, a i da budu angažovane na projektima, imamo poseban protokol kako se osobe angažuju na projektima Asocijacije DUGA. Striktna pravila su ta koja mi pomažu da posao bude dobro organizovan. Mislim da imamo više protokola nego i neke institucije. Ipak bez dobrog i posvećenog tima teško je uspeti, da bi tim bio uspešan nekada je potrebno donositi i teške odluke koje se ne sviđaju svima, ali oni koji su na rukovodećim pozicijama će me razumeti. Asocijacija DUGA ima opise radnih mesta i protokole kako i na koje pozicije u projeknom timu se osoblje postavlja. Svaki čovek ima svoje kvalitete, samo ih trebamo prepoznati i dodeliti mu ona zaduženja za koja je sposoban, niko ne treba ni za koga da radi, svako mora obaviti svoj deo posla. Da bi sve funkcionisalo kako treba i da bi održali pravac našeg delovanja i održivost svega što radimo, kreiramo strateške i akcione planove na period od pet godina.
Olja : Za uspešan rad jednog aktiviste je najneophodnije da ima šta ?
Aleksandar : Ličnu motivaciju, tek ako rešavamo probleme kojima smo i sami bili izloženi ili smo i dalje izloženi daćemo sve od sebe da ih rešimo, bićemo dovoljno posvećeni i istrajni. Takođe moramo imati dosta strpljenja, promene se ne postižu lako i za kratko vreme.
Olja : Na koje načine menjaš stavove kod osoba ,kako razbijaš strah od nepoznatog u društvenim zajendicama ,u institucijama,u školama,Centrima za socijalni rad , policiji ? Na koji način radiš?
Aleksandar : Jedini način da se razbije strah, a zatim i predrasude i stereotipi, što vodi i smanjenju diskriminacije, bez obzira da li radim sa decom ili stručnjacima koji rade u institucijama jeste njihovo direktno suočavanje sa LGBT osobama. To radim kroz metodologiju „žive biblioteke“ koju smatram najboljom metodom za razbijanje stigmi i predrasuda. Suočavanje sa osobama „živim knjigama“ prema kojima imamo predrasuda i kojih se možda i plašimo jeste način da se suočimo sa našim predrasudama i strahovima.
Olja : Sa “stručnjacima ” nije lako jer “oni znaju dovoljno” a to ne znači da znaju sve kako probijaš barikade i učiš ljude da shvate da voleti osobu istog pola nije bolest već ljubav?
Aleksandar : Jednostavnim jezikom, životnim primerima bez nekih stručnih izraza, postavljanjem pitanja o kojima nikada nisu razmišljali. Na kraju sami dođu do zaključaka koji su logični. Ja ne držim edukaciju da nekog naučim njegovom poslu, to uvek na početku kažem i to im je jako bitno, ali moj cilj jeste da prenesem neke specifičnosti LGBT populacije, kada je u pitanju stručni rad sa njima.
Olja : Stres predstavlja i uzrok i posledicu,kada je uzrok a kada posledica narušenog mentalnog funkcionisanja ?
Aleksandar : Stres pre svega posmatram kao uzrok za narušavanje mentalnog zdravlja, a kasnije to narušeno mentalno zdravlje kontinuirano izaziva još češće i teže oblike stresa, tu se svi vrtimo u jednom začaranom krugu.
Olja : Koje su bolesti najčešće posledice stresa?
Aleksandar : Bolje je pitati koje nisu, ceo naš mentalno-fizički sklop trpi zbog stresnih situacija, ali kod LGBT osoba bih istakao u skladu sa dostupnim istraživanjima kardiovaskularne probleme, povišene trigliceride, holesterol, glukozu.
Olja : Rađena su brojna istraživanja,u mnogima si i ti učestvovao ,koje bi posebno izdvojio?
Aleksandar : Najdraža su mi definitivno nacionalna istraživanja za koja sam angažovan od strane Instituta za javno zdravlje Srbije „BATUT“. Kao terenski koordinator, koordinirao sam rad istraživačkih timova u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu pet puta, sa obuhvatom od po 1000 ispitanika po svakom istraživanju. Četiri istraživanja su bila vezana za procenu rizičnog ponašanja kada je u pitanju HIV i polno prenosive infekcije, a peto je bila procena veličine gej populacije u Srbiji.
Olja : Pored svega šta smo do sada naveli radiš i prevenciju hiv virusa? Kako je započela ta saradnja,koliko dugo traje taj vid rada i kakvi su rezlutati?
Aleksandar : Na prevenciji HIV-a radim već 11 godina, član sam Republičke komisije za HIV, tuberkolozu i polno prenosive infekcije i mnogih radnih grupa za izradu nacionalnih strategija i indikatora kada je HIV u pitanju. Ipak najdraži mi je rad sa ljudima u mobilnoj socijalno-zdravstvenoj jedinici Asocijacije DUGA gde pružam uslugu savetovanja i testiranja na HIV. Saradnja je prvo započela sa Institutom BATUT i Ministarstvom zdravlja, a sada sarađujemo sa više od 30 zdravstvenih institucija na teritoriji Srbije. Asocijacija DUGA je značajno podigla broj savetovanih i testiranih osoba na teritoriji Srbije i to baš iz onih najosetljivijih populacija. Na primer u Srbiji postoji 28 savetovališta za HIV, a Asocijacija DUGA u toku godine savetuje i testira negde oko 8% od svih savetovanih i testiranih i otkrijemo oko 8,3% svih novootkrivenih HIV pozitivnih osoba na nivou godine.
Olja : Da li radiš sa osobama koje žive sa hiv virusom,da li su prisutne predrasude vezane za njih?
Aleksandar : Sa osobama koje žive sa HIV/AIDSom radim od trenutka kada sam počeo da pružam usluge savetovanja i testiranja. Smatram da moja usluga nije pružena do kraja, ako osobi kojoj saopštim HIV pozitivan rezultat nakon toga ne pružim i podršku da nastavi život dalje, ali i da uradi sva naknadna testiranja kako bi mogla biti u sistemu i dobijati terapiju. Predrasude su u našem društvu prisutne prema svakome ko je u manjini i ko je različit od većine, pa tako i prema osobama koje žive sa HIV/AIDS-om. Mogu reći da je diskriminacija prema osobama koje žive sa HIV/AIDSom veoma prisutna i da je ovo jedna od populacija koje su u Srbiji najpodložnije diskriminaciji, naravno ako se za njihov HIV status sazna.
Olja : Sa kojim predrasudama se najčešće srećeš?
Aleksandar : Da se HIVom mogu inficirati samo osobe koje pripadaju nekim „rizičnim grupama“ iako rizičnih grupa nema, ima samo osoba koje se rizično ponašaju. Da se HIV može preneti rukovanjem, zagrljajem, poljubcem a zna se da to zaista nije moguće i da je svaki nezaštićeni seksualni odnos, bilo koje vrste rizik, a ne pripadnost nekoj posebnoj grupaciji.
Olja : Na koji način se smanjuju predrasude ud ruštvenoj zajendici ?
Aleksandar : Kao što sam gore i rekao ličnim kontaktom sa osobom prema kojoj imamo neke predrasude, ali u slučaju osoba koje žive sa HIV/AIDSom i adekvatnom edukacijom o načinima prenosa HIV/AIDS-a, jer ljudi u Srbiji su zaista malo edukovani, dajem sebi za pravo da kažem čak i zdravstveni radnici, koji veoma često imaju predrasude i diskriminišu osobe koje žive sa HIV/AIDS-om.
Olja : Celukupan rad organizacije je nemoguće predstaviti jer ste za sve ove godine toliko toga uradili,šta bi se moglo izdvojiti kao najkorisnije na republičkom nivou,šta na reginolanom a šta na lokalnom nivou?
Aleksandar : Uspesi koji su nam najbitniji jesu ostvareni pre svega u našem programu „Unapređenja sistema socijalne zaštite za LGBT osobe i njihove porodice“. Do sada smo kroz osnovni akreditovani trening edukovali 1037 stručnih radnica i radnika sistema socijalne zaštite iz 146 Centara za socijalni rad (CSR) i 3 Centra za porodični smeštaj i usvojenje i još 206 njih prošlo je akreditovane napredne treninge. Uspostavili smo sistem upućivanja i izveštavanja između Asocijacije DUGA i Centara za socijalni rad, a u svakom gradu u Srbiji imamo bar po jednog edukovanog socijalnog radnika, psihologa i pravnika koji su prošli naše treninge za rad sa LGBT osobama i njihovim porodicama.
Kroz ovaj program do sada smo zajedno sa CSR vodili 28 zajedničkih slučajeva u kojima su klijenti i klijentkinje bile maloletne LGBT osobe koje su imale probleme u svojoj porodici. Najveći uspeh ovog projekta se ogleda u tome da ni jedno od ove dece nije izmešteno iz svoje porodice, već se kontinuirano radilo sa svim članovima porodica i ova deca sada sigurno i bez problema žive sa svojim roditeljima, braćom i sestrama.
Drugi program Asocijacije DUGA jeste „Prevencija HIV/AIDS-a i polno prenosivih infekcija“ (PPI). Svake godine kroz ovaj program pružimo usluge za oko 1200 klijenata i klijentkinja. Jedina smo LGBT organizacija koja ima svoju mobilnu medicinsku jedinicu i na teritoriji cele Srbije pruža integrisane zdravstveno/socijalne usluge u sklopu kojih su: savetovanje i testiranje na HIV i PPI brzim testovima, psihosocijalna podrška, parnjačka edukacija, podrška osobama koje žive sa HIV/AIDS-om, upućivanje korisnika na institucije u kojima smo edukovali osobe za rad sa njima i praćenje klijenata i klijentkinja u institucije. Usluge pružamo, odlaskom na teren, putem skajpa, info telefona ili maila. Sve osobe koje su kod nas saznale svoj HIV+ status sada su na terapiji i mi iskreno verujemo da smo im omogućili duži i kvalitetniji život, a znatno smanjili mogućnost da HIV prenesu drugima.
Treći program Asocijacije DUGA jeste „Ekonomsko osnaživanje LGBT osoba i njihovih porodica“. U sklopu ovog programa smo otvorili hostel koji posluje u skladu sa principima socijalnog preduzetništva, tako da smo postali prva LGBT organizacija u Srbiji koja se tržišno orjentisala i po ovom principu počela da gradi svoju samoodrživost. Prvi put od početka rada hostela 2014. godine u njemu boravi i radi i žrtva partnerskog nasilja, majka našeg gej klijenta.
Olja : Kada je reč o sardanji sa institucijama,zdravstvom,crkvom ,policijom,centrima za socijalni rad, na koji način radite sa stručnim radnicima i kako podižete kvalitet stručnog u vladinom sektoru ?
Aleksandar : Jedini način su na adekvatan način kreirane edukacije koje prate potrebe onih koje edukujemo. Prosto nisu sve informacije o LGBT populaciji i specifičnostima rada sa njom bitne podjednako stručnim radnicima i radnicama sistema socijalne zaštite i policiji, ili prosvetnim radnicima, prosto moramo da se potrudimo da ih ne opterećujemo i dajemo im samo informacije koje su za njih adekvatne, jasne i primenjive u njihovom svakodnevnom radu.
Olja : Da li postoji određeno radno vreme organizacije, kako pojedinci mogu da vam se obrate za pomoć i kakve usloge pojedinac može da dobije ?
Aleksandar : Usluge Asocijacije DUGA su sledeće:
Mobilni zdravstveno-socijalni tim (outreach): Ova usluga podrazumeva dolazak tima Asocijacije DUGA na teren u vreme i na mesto koje je dogovoreno sa korisnikom/korisnicom. Usluge se mogu pružiti u vozilu, zdravstveno-socijalnoj mobilnoj jedinici, u kući/stanu korisnika, na otvorenom ili na svakom mestu koje korisniku odgovara i gde se on/ona bezbedno i prijatno oseća. Dolaskom mobilnog tima, korisnik može dobiti usluge: paranjačke podrške, medicinskih konsultacija, savetovanja i testiranje brzim testovima u cilju prevencije HIV-a i polno prenosivih infekcija, podrške osobama koje žive sa HIV-om, psihosocijalne podrške i praćenja korisnika u državne institucije. Zakazivanje usluge je obavezno, telefonom ili e-mail-om.
Parnjačko savetovalište: Parnjački edukatori su osobe koje poseduju karakteristike ili specifičnosti kao i korisnik ove usluge. U ovom slučaju parnjački edukator je LGBT osoba, sertifikovana za ovu uslugu od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Parnjački edukator sa korisnikom razgovara o njegovim problemima, sumnjama, odgovara na pitanja, ali nikada ne sugeriše rešenja, već korisnika ohrabruje da sam nađe rešenje i sam donese odluku. Ova usluga se može pružiti u prostorijama Asocijacije DUGA ili na terenu, na mestu i u vreme prema dogovoru sa korisnikom. Zakazivanje usluge je obavezno, telefonom ili email-om.
Medicinske konsultacije: Epidemiolog pruža zdravstvenu uslugu konsultacija u vezi prevencije, savetovanja i testiranja na HIV/AIDS i polno prenosive infekcije. Ova usluga se može dobiti u prostorijama Asocijacije DUGA ili na terenu, na mestu i u vreme prema dogovoru sa korisnikom. Zakazivanje usluge je obavezno, telefonom ili e-mail-om.
Psihološka podrška: Psiholog i sertifikovani psihoterapeut pruža usluge psihološkog savetovanja, psihoterapije i krizne intervencije sa pojedincima, parovima ili porodicama (u prostorijama Asocijacije DUGA, na terenu, putem Skype-a i telefona). Ciljevi psihološke pomoći su rešavanje problema i postizanje željene promene kroz empatijsku podršku, osnaživanje i promenu perspektive u sagledavanju problema kako bi se postojeći kapaciteti ličnosti iskoristili za njihovo rešavanje. Psiholog pruža usluge psihološkog savetovanja LGBT osobama, parovima ili roditeljima LGBT osoba. Nastoji da kod klijenta postigne podizanje svesnosti, bolji kontakt sa sobom i drugima, preuzimanje odgovornosti za sopstvene izbore i prihvatanje sebe onakvima kakav jeste. Zakazivanje usluge obavezno, telefonom ili mailom.
Dobrovoljno i poverljivo savetovanje i testiranje: Ovo je proces savetovanja pre i posle testiranja, kao i samog testiranja na HIV/AIDS i polno prenosive infekcije. Uslugu pružaju zdravstveni i ne-zdravstveni radnici sertifikovani od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Svaka osoba prolazi proces savetovanja pre testiranja, kada se utvrde rizici i daju saveti kako da se rizici u budućnosti smanje. Nakon saopštavanja rezultata testa sledi savetovanje posle testiranja. Testiranje se vrši brzim testovima, 99.9% senzitivnim, uzima se uzorak krvi iz prsta i rezultat se usmeno saopštava 30 minuta posle uzimanja krvi. Ova usluga se može dobiti u prostorijama Asocijacije DUGA ili na terenu, na mestu i u vreme prema dogovoru sa korisnikom. Zakazivanje usluge je obavezno, telefonom ili e-mail-om.
Podrška osobama koje žive sa HIV/AIDS-om: Pružanje informacija o HIV/AIDS-u, terapiji, zdravstvenim i socijalnim uslugama i institucijama u kojima može dobiti pomoć, zaštitu i negu. Usmeravanje na parnjačkog edukatora, odnosno osobu koja živi sa HIV-om i po potrebi praćenje korisnika u institucije. Pružalac usluge razgovora sa korisnikom o njegovim problemima, sumnjama, odgovara na njegova pitanja, ali nikada ne sugeriše rešenja, već korisnika ohrabruje da sam nađe rešenje i sam donese odluku. Ova usluga se može pružiti u prostorijama Asocijacije DUGA ili na terenu, na mestu i u vreme prema dogovoru sa korisnikom. Zakazivanje usluge je obavezno, telefonom ili e-mail-om.
On-line podrška: Ova usluga podrazumeva da postavljanjem pitanja putem e-mejla, korisnik može dobiti sve informacije o našem radu i uslugama. Takođe, može dobiti informacije koje se inače daju tokom pružanja usluga, paranjačke podrške, medicinskih konsultacija, savetovanja u cilju prevencije HIV-a i polno prenosivih infekcija. Korisnik može zakazati termine za sve usluge koje se pružaju. Korisnici mogu e-mail poslati bilo kada, ali odgovor mogu očekivati u terminu radnog vremena Asocijacije DUGA.
Podrška putem info telefona: Ova usluga podrazumeva da postavljanjem pitanja preko info-telefona, korisnik može dobiti sve informacije o našem radu i uslugama. Takođe, može dobiti informacije koje se inače daju tokom pružanja usluga, parnjačke podrške, medicinskih konsultacija, savetovanja u cilju prevencije HIV-a i polno prenosivih infekcija. Korisnik može zakazati termine za sve usluge koje se pružaju. Korisnici mogu zvati tokom radnog vremena Asocijacije DUGA.
Podrška putem Skype-a: Ova usluga podrazumeva da korisnik može dobiti usluge parnjačke podrške, medicinskih konsultacija, savetovanja u cilju prevencije HIV-a i polno prenosivih infekcija, podrške osobama koje žive sa HIV-om i psihosocijalne podrške, putem Skype-a. Podrška putem Skype-a se može realizovati u periodu kada korisniku odgovara, a zakazivanje se vrši putem telefona ili e-mail-a.
Praćenje korisnika/korisnice u institucije: Ova usluga podrazumeva da predstavnik/predstavnica Asocijacije DUGA prati korisnika u državnu instituciju kao podrška (npr. prilikom prijavljivanja nasilja ili diskriminacije, sudskog procesa, dobijanja zdravstvene, socijalne ili neke druge usluge, itd…). Zakazivanje usluge je obavezno, telefonom ili i-mejlom.
U cilju zakazivanja i realizacije usluga možete nas kontaktirati na:
Adresa: ul. 7 oktobar br. 1 Jevremovac 15001 Šabac
Telefoni: 015/386-297 mobilni: 064/25-29-181
E-mail: [email protected]
Skype name: asocijacija.duga015
Web adresa: www.asocijacijaduga.org.rs
radno vreme: Radnim danima od 09:00 do 17:00
Olja : Ko su ljudi koji čine vaš stručni tim?
Alkesandar : Naš stručni tim čini 17 saradnika i sardanica Asocijacije DUGA i oni su stručnjaci za pojedine obalsti kojima se mi bavimo, recimo: psiholozi, epidemiolozi, medicinski tehničari, pravnici, sociolozi itd… U svako slučaju, svaki član stručnog tima Asocijacije DUGA trenutno ima minimum 8 godina radnog staža u radu sa LGBT populacijom.
Olja : Šta je od literature najznačajnije šta ste vi uradili kao izdavači?
Aleksandar : Upravo sam završio priručnik „Bezbednosna kultura mladih LGBT“, ali do sada su to i „Smernice za rad osoblja sistema socijalne zaštite za rad sa LGBT osobama i njihovim porodicama“, „Priručnik za rad policije sa LGBT osobama“, „Preporuke za dalje unapređenje sistema socijalne zaštite I i II“, „Priručnik za adekvatan pristup u radu sa LGBT osobama za omladinske radnike“, ove publikacije su mi najdraže.
Olja : Planovi za dalji rad ?
Aleksandar : U skladu sa našim novim sttrateškim planom za period 2017 – 2020 godina, predviđamo više rada na lokalnom nivou sa donosiocima odluka i savetima za rodnu ravnopravnost, ali i dalje tržišno orjentisanje Asocijacije DUGA, poboljšanje kvaliteta naših usluga, rad na lobiranju za standardizaciju nove preventivne zdravstveno socijalne usluge i još mnogo toga, a sve u skladu sa stvarnim potrebama korisnika i korisnica naših usluga.