Četiri tuge bosanske

Ono što slijedi je niz razmišljanja na različitu problematiku bh. društva.
Dodirna im ja tačka to što uspjevaju opstajati i održati se u našem društvu. Činjenica je da su stavovi i javno analiziranje socijalne problematike od neprocjenjive važnosti u procesu promjena, prihvatanja različitosti i poboljšanju životnih okolnosti. Lično smatram da obični građani imaju najbolji ugao viđenja problema svog društva i oni kao takvi nikako ne smiju ostati tihi, njihov glas se mora i treba čuti, što i jeste jedan od glavnih temelja demokratskog društva.

Svaki vid ponosa na nacionalnu pripadnost do razine kada nastaje anksioznost prema pripadnicima druge, ustvari je latentna nesposobnost i lijenost da napraviš nešto u svom životu

Čovjekova potreba za pripadnošću je naučno dokazana činjenica, stoga i razumljiva ali ne do te mjere kada ona znači smrt za nekog ko ne priznaje tvog Boga, veća prava serijskom ubojici od prava pacifiste jer ne posjeduje isti pasoš. Danas postoji bezbroj načina da uradiš nešto na šta možeš biti ponosan, tako da je svaki vid ponosa na nacionalnu pripadnost do razine kada nastaje anksioznost prema pripadnicima druge, ustvari latentna nesposobnost i lijenost da napraviš nešto u svom životu. Postoji još jedna bosanska tuga, oni koji u biti ne mrze, samo što moraju da se užive u ulogu mrzitelja bar jednog konstitutivnog naroda da bi prehranili svoju porodicu pa time prečesto nanesu više štete nego oni koji zbilja mrze.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

U njihovom slučaju anksioznost prema njima osjećaju samo pripadnici druga dva naroda , a oni opet imaju nekog svog za pomuhabetit i naglas smišljati kako ovaj mjesec da pokriju režije. Tu je uvijek pripadnik “njihovih” da utješi sa jednom od najpopularnijih fraza u BiH: ” Koliko ih ima da i nemaju platu uopće, elhamdulilah, Bogu hvala, Isuse Bože.. ” U slučaju da se odlučis ne pripadati niti jednom klanu, ti si subjekt iz te popularne fraze, ne vole te pripadnici niti jednog konstitutivnog naroda i nemaš nikog ni za muhabetit’.

Aktuelna politička atmosfera proizvodi na hiljade mladih koji se u Bosni i Hercegovini ne osjećaju kao ravnopravni članovi društva. Atmosfera u kojoj možeš biti jedan od trojke ali Bosanac i Hercegovac ne možeš. Bosanac i Hercegovac u Bosni i Hercegovini se svrstava u ostale .Kada ti ostali, a čiji su se i pradjedovi rađali i umirali u ovoj zemlji, odu van nje i postanu uspješni, oni time pokreću lavinu komentara u kojima ih isti oni koji su ih otjerali prisvajaju u svoje etnicko pleme.

Šta kažu poznati: Komšije o komšijama

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Generalno govoreći, bh. društvo voli da sudi o drugima, da svima odredi ulogu, a sudeći prema onima koje sami sebi postavljaju za vođe, očigledno im to ne ide od ruke. Komšije vole da zavire u tuđe kese i nije baš zanemarljiv broj onih kojima se često po glavi vrti misao: “Šta se nalazi iza store u zgradi preko puta?” Osim toga,
društvo je vijekovima donosilo sud o ulozi žene u njemu, a naše to još uvijek čini.
Život u BiH je život između šerijata i arhaičnosti uz primjese modernog (ženama je dozvoljeno da voze auto, sve je više ćoškova sa Wi-Fi konekcijom, aman). Žena u BiH još itekako ima podcijenjenu ulogu u društvu, a najviše iz razloga jer bezrezervno prihvata ono što joj društvo nameće. Dakle, za takvu situaciju nisu krivi zakoni. Lično me, kao feministkinju, najviše nerviraju komentari žena koje to nisu, odnosno njihov trud da me uvjere da i ja, kao i one, mogu biti sretna ostajući da kuham kod kuće i da mi kruna dana treba biti da se jelo svidi mom dragom koji se umorio na poslu razmjenjujući sličice Panini. Ok, lijepo je to, mama me naučila da poštujem slobodu izbora, a da li je vas vaša?
I tu ne bi bilo ništa loše da je njihovo prihvatanje podređene uloge ishod njihovih želja, a ne njihovog ne možemo.

Društvo ženu koja se odluči ne imati djecu posmatra kao mizantropa, oblikujući njen stav sebičnim. Historija će nam ispričati kako se mi na Balkanu nosimo sa razlikama. Takav drugačiji stav dotuče one koji nemaju ama baš nikakve veze sa donosiocem istog i koliko god se taj stav nekome činio grotesknim (prvenstveno jer, po njima,
narušava društveni poredak i porodičnu hijerarhiju), istina je zapravo da licemjerstvo preuzimanja uloge majke u cilju uklapanja u sredinu, uz izostanak majčinskog poriva, ne bi trebalo da ima povlašten status nad iskrenošću. O posljedicama po neželjeno dijete da i ne govorim.
Majčinski poriv je nešto što dobiješ uz dijete? Ili je majčinski poriv stil života?
Institucija porodice je od iznimne važnosti i temelj je društva, isto tako temelj demokratije je da svako odlučuje za sebe.

Ne sumnjam da će me i zbog ovog teksta pronaći oni koji se nađu kao oštećeni, pisati mi privatne poruke kao što je to bio slučaj sa tekstom Kad sve ode u vraziju mater, ti sine za hodžu se školuj, a u cilju dokazivanja da postoje hodže koje su obrazovane i čestite što ja svojim tekstom nikada i nisam dovela u pitanje, no prikrivati postupke svojih kolega nije odlika čestitosti.
Ovim putem pozdravljam sve čestite vjerske predstavnike , a za ostale poruka: Vidimo se u inboxu.
Zbog toga što ja volim ovu zemlju nije mi svejedno i zbog toga se osjećam dužnom dati svoj doprinos u podizanju kolektivnu svijesti o stanju u društvu. Neki će to doživjeti samo kao kritiku

Distanciranje od arhaične politike zatrpavanja naših mozgova logičnim slijedom stvari i procedura poput one da naša osjećanja definiše jedan papir kao i od apela da se čovječanstvo distancira od kiborga, od strane onih koji još nisu spoznali da su kiborzi i čovječanstvo jedno, jedna je forma borbenosti modernog doba. U konzervativnijim društvima gdje spada i naša draga Bosna i Hercegovina, postoje i apeli onih koji se boje za vlastite guzice i u slobodno vrijeme se bave cenzurisanjem, sada već svima dostupnih informacija na internetu. Napredni fašistički čin stavljanja monopola na literaturu. S tim u vezi, pitam se da li su profesori/ce stranih jezika, sa poznavanjem istog na nivou B1 , namjerno postavljeni/e u školama dok na posao čekaju stručnjaci/ kinje .

Dok čitate ovaj tekst, poriv za promjenom ostaje marginalan,a kreirajući ga zapravo koristim vaše živote. Pročitate, zaboravite iako je pandan stvarnog stanja na način koji nije ni ezoteričan. Poistovjećujem sa kazališnom scenom iz filma Intervju sa vampirom gdje se fatalni čin zapravo stvarno događa. Udarne vijesti na portalima da plate nema, eventualno posluže kao rasprave koje ne prelaze okvire zidova kafane. Plata nema, šta ćemo sad ? (imagine coffee cup pics at this point )

 

yuportal.wordpress.com

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa

Primorani

Prinuda za mir

Najčitanije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa