DIPLOMATSKA ofenziva oko Bosne i Hercegovine rezultat je dovođenja te zemlje do točke pucanja, smatraju analitičari. Veleposlanici i NATO-ovi izaslanici žele vratiti BiH na dejtonske postavke, dodaju oni.
Kako piše Deutsche Welle, mjesec dana uoči odluke zemalja članica Europske unije o spremnosti Bosne i Hercegovine za otvaranje pregovora o pristupanju, malo toga u toj zemlji funkcionira. Ako se izuzme verbalni napredak i obećanja domaćih političara, nema mnogo toga što se može ponuditi europskim dužnosnicima kao argument da se ovo pitanje konačno realizira.
Umjesto reformi za koje postoji konsenzus, domaći su lideri na dnevni red stavili izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Prijedlog je plod stranačkih dogovora koalicijskih partnera na državnoj razini, ali njegova je realizacija osuđena na propast i prije nego što je stigao u parlament. Srbi žele cijeli paket.
Vađenje iz blata
“Mi smo za to da se svih 14 prioriteta rješava istovremeno, a ne posebno pitanje po pitanje”, kaže lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je i jučerašnji sastanak u organizaciji Trojke u Sarajevu već bio proglasio propalim prije nego što je počeo.
Sastanak je bio sazvan kako bi se implementirao sporazum iz Laktaša od prije nekoliko dana, gdje su navodno dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH. Sada se na stol stavljaju i ustavne promjene za koje nema političke volje, ali ni dovoljno ruku u Parlamentu, s obzirom na to da je za bilo kakvu promjenu Ustava potrebna i podrška oporbe. Na dvotrećinsku većinu u ovakvim političkim odnosima još će se čekati jer oporba ne želi sudjelovati u parcijalnim razgovorima.
“Sada, kada su se zapetljali u kučinu u Bakincima (Dodikovo imanje, nap. red.), kada su dobili reakciju ljudi iz BiH i ljudi iz međunarodne zajednice, zovu sve da im pomognu da se vade iz živog blata u koje su zagazili”, kaže lider SDA Bakir Izetbegović. Podsjeća da tijekom pregovora u Neumu prije dvije godine, ova garnitura današnje Trojke nije htjela sudjelovati u pregovorima.
“Njima su na prvom mjestu samo stranke i oni to gledaju samo kroz prizmu potencijalnih izbora. Neka barem kažu svoje prijedloge, osim što gube vrijeme nervozni”, rekao je prvi čovjek Naroda i Pravde, Elmedin Konaković, reagirajući na bojkot sastanka koji je, prema njegovim riječima, trebao stvoriti uvjete za deblokadu provođenja presuda Europskog suda za ljudska prava, ali i potvrditi brisanje etničkog prefiksa u izboru člana Predsjedništva.
Taoci suludih politika
Međutim, to se neće tako lako dogoditi, barem ako je vjerovati Amerikancima, koji posljednjih dana predvode najveću diplomatsku aktivnost još od Daytona. Najprije je američko Veleposlanstvo u BiH odbacilo Čovićev prijedlog o izmjenama Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na brisanje etničkog prefiksa prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. U kontekstu geopolitičkih odnosa, mnogi vide aktivnost SAD-a kao ključnu stvar u zadržavanju njihovog utjecaja na ovom terenu, zbog čega se nekadašnji stav sada pretvorio i u otvorene pritiske prema domaćim vlastima da se ne ide u ovom pravcu.
“Recept Europske unije za ubrzanje europskog puta i poklon u vidu kandidatskog statusa pokazao se neuspješnim i nedovoljno motivirajućim za domaće političare koji desetljećima drže vlastite građane taocima isključivih, na trenutke suludih politika”, kaže politička analitičarka iz Banja Luke, Tanja Topić, uz ocjenu da se iz odugovlačenja svih procesa i nerazumnih uvjeta jasno vidi da domaćim političarima nije stalo do pronalaska rješenja.
“SAD promatra BiH kao svoje čedo, privrženi su Daytonu. Ova pojačana ofenziva kojoj svjedočimo, može se čitati kao stavljanje točke na nešto što predugo traje”, kaže Topić.
Da dugo traje, pokazali su svojim posjetom BiH predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, te premijeri Hrvatske i Nizozemske, Andrej Plenković i Mark Rute. U BiH je prošli tjedan svratio i šef mađarske diplomacije, Peter Szijjarto, koji je obećao punu podršku BiH nakon što Mađarska u lipnju preuzme predsjedavanje Unijom, ali “bez pritisaka sa strane”.
Uključuje se i NATO
Međutim, zbog izbora za Europski parlament ove godine, ožujak je posljednja šansa Bosni i Hercegovini za otvaranje pregovora. U takvim uvjetima, u posjet BiH ovaj tjedan dolazi 31 veleposlanik NATO-saveza, odakle poručuju da se radi o demonstraciji “snažne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”.
“Svi politički lideri moraju raditi na očuvanju jedinstva. To je ključno za stabilnost zemlje i regije”, poručio je glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg.
U iznenadni posjet BiH dolazi i pomoćnik američkog državnog tajnika, James O'Brien, “otac” Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sredinom ovog mjeseca uputio je poruku bh. vlastima, posebno Miloradu Dodiku.
“Mislim da umjesto napretka vidimo neke političare kojima nedostaje kruha ili ideja; oni nude cirkus”, smatra on, posebno se u tom kontekstu osvrćući na Dodika.
“Ja sam bio odgovorna osoba za rad s bosanskim strankama na izradi njihovog Ustava, tako da znam što je bio originalni Dayton. To je izašlo iz mog pera. Njihova ideja o secesiji je tada eksplicitno odbačena, i pristali su na to i odbacili je u prvobitnom Daytonu. To je besmislica i to je protuustavno”, rekao je O'Brien, pozivajući domaće političare da preuzmu odgovornost i za rezultate i za neuspjeh.
Američki zaokret?
Stručnjak za međunarodne odnose iz Sarajeva, Zlatko Hadžidedić, kaže da ne treba zaboraviti činjenicu da je O'Brien glavni čovjek u State Departmentu za ovaj dio svijeta. Kaže da je Bidenova administracija za 180 stupnjeva odstupila od nekadašnje američke politike koja je polazila od pretpostavke nepromjenjivosti granica.
“Do te mjere se odstupilo od te politike da se u zadnje dvije godine uvelike razgovara o mogućem raspadu BiH”, kaže Hadžidedić, ne očekujući ipak tektonske promjene nakon posjete američkog diplomate.
“Meni ovaj posjet O'Briena ukazuje na to da on dolazi vidjeti što se to zapravo događa jer očigledno su stvari ovdje izmakle kontroli, u odnosu na ono kako je O'Brien sukreirao tu američku politiku. Sada nastoji vratiti to na te prvobitne postavke, posebno na program o nepromjenjivosti granica”, kaže Hadžidedić, podsjećajući da SAD od Daytona nije imao značajniji utjecaj na unutarnje stanje u BiH.
“O'Brien ne donosi ništa osim podrške unutarnjem dogovoru, ali pitanje je hoće li pustiti da se Bosna i Hercegovina raspadne, odnosno da dopusti Republici Srpskoj da izvrši disoluciju. Dakle, ništa spektakularno neće se dogoditi osim povratka na početne pozicije, da se napusti ideja promjene granica. Za nas na rubu disolucije, to je spektakularna vijest.”
BiH (ni)je na vrhu liste prioriteta
To je najviše što se u ovom trenutku može učiniti, smatraju analitičari, zbog problema s kojima se suočava SAD – od Bliskog istoka, rata u Ukrajini, ali i problema u američkoj saveznoj državi Teksas, koja je zbog situacije s “invazijom migranata” proglasila ratno stanje i poručila federalnim vlastima da se povuku jer će oni sada voditi politiku zaštite granica. Zbog svega ovog, geopolitički odnosi drže BiH daleko od prioriteta, kaže Tanja Topić, ali je, kako tvrdi, kap negdje prelila čašu.
“Očito je da je čaša negdje prelivena kada u ovakvim geopolitičkim uvjetima imamo pojačan američki angažman, čak i EU-a, i to u uvjetima kada se održavaju izbori. Mislim da domaći akteri tu priliku razumiju na svoj način – dio za jačanje antizapadnog narativa, drugi dio za traženje pojačane intervencije međunarodnih aktera, a treći za daljnje poticanje unutarnjih napetosti”, zaključuje Topić. Ona sumnja da je bilo kakav povoljan rasplet za sve moguć bez podrške međunarodnih aktera.