Oni koji me poznaju znaju da volim kad god imam priliku negdje da otputujem posjetiti stari grad i muzej ako postoji. Kada smo krenuli na put nismo ni imali neke planove, a onda odjednom za samo dvanaest sati posjetili smo tri muzeja.
Muzej Manastira Žitomislići
Kada smo prošli put dolazili manastir je bio završen samo spolja. Sada je potpuno uređen i oslikan iznutra. Muzejsku postavku čine ikone, srebrnina i knjige iz bogate manastirske riznice. Mnogo knjiga iz arhiva i manastirske biblioteke izgorjelo je u drugom svjetskom ratu u ovom ratu sve iz riznice je spašeno. Ovakvih zbirki ikona nema mnogo u BiH, osim ove u Žitomislićima postoje i zbirke u Sarajevu i Tuzli.
https://www.youtube.com/watch?v=WwgyNSnfYM0&feature=emb_logo
U postavci koju je radio profesor doktor Ljiljana Ševo, nalazi se pedesetak ikona iz perioda od 16. do 18. stoljeća; djela srpskih, Italo-kritskih i ruskih autora. Među srpskim ikonama najznačajnije su “Žitomislićke dveri”, koje se pripisuju ikonopiscu, majstoru Radulu i one na ikonostasu, djelo Georgija Mitrofanovića. Jedna od važnih je i ikona Bogorodice iz Italo-kritske grupe, koju je slikao Andrej Ricos i jedna je od četiri takve u svijetu. Ikone su restaurirane i vraćene u Eparhiju. Osim ikona, manastir posjeduje i šest jako vrijednih knjiga, od kojih su pet rukopisi, a najstarija datira iz 14. stoljeća. U muzeju je postavljena i zbirka srebrenih predmeta za crkvenu upotrebu, uglavnom iz 17. stoljeća.
Muzej u Jablanici
Prvobitno smo htjeli da posjetimo Tekiju u Blagaju, ali kiša je tako pljuštala da nismo vidjeli gdje treba skrenuti. Onda nam je na pamet pala Jablanica. Nismo poslije rata dolazili u muzej, a bili smo nekoliko puta ispred muzeja u parku.
https://www.youtube.com/watch?v=5ejj99VYgrM&feature=emb_logo
Muzejski materijal je razvrstan u pet zbirki koje su trenutno u procesu revizije. Zbirka arhivske građe, zbirka trodimenzionalnih predmeta, zbirka fotografija, zbirka umjetničkih djela i zbirka štampe. Pored toga, Muzej u svojoj arhivi čuva arhitektonske nacrte, idejne i izvedbene projekte memorijalnog kompleksa Bitka na Neretvi i spomenika na Makljenu. Iako tematski nije upućen na istraživanje istorije rata od 1992.-1995.godine, Muzej u svojoj arhivi čuva štampu i arhivski materijal koji se odnosi na djelovanje IV korpusa ARBiH.
Bitka na Neretvi je poznata i kao bitka za ranjenike. Nama je najzanimljiviji dio muzejskog prostora bio baš taj u kojem je vjerno prikazano spašavanje ranjenika. Umotane u šalove plastične lutke su pokušavale spasiti svoje saborce. Nisam izdržala morala sam prstom provjeriti. Pufnasti pamuk mi je djelovao baš kao snijeg. U drugom dijelu je izložena etno kuća i vodenica koja malim dijelom prikazuje život ljudi na ovim prostorima. Neka od štampanih izdanja sam prepoznala bila su u prodaji i prije rata.
Muzej franjevačkog samostana Rama-Šćit
Njega sam ostavila za kraj, ima najveći broj eksponata i zaista vjerno prikazuje život ljudi ramljanskog kraja.
Muzej se nalazi u krugu franjevačkog samostana koji datira iz 1514 godine. Podijeljen na nivoe i pokazuje zanate i alat koji se koristio, domaćinstvo i posuđe, prijevozna sredstva, nošnju i odijela sa specifičnim vezom za ovaj kraj. Flora je predstavljena na fotografijama sa opisom najčešćih biljaka ovog kraja i njihovim karakteristikama. U potkrovlju je veoma bogata zbirka prepariranih životinja koje su ulovljene a obitavale su na ovom području. Bilo je tu raznih životinja od riba, gmizavaca, ptica, do medvjeda kuna i leptira. Jedna sobica je pretpostavljam opremljena tako da prikazuje život u samostanu. Zaista fascinantna tematika i muzejska postavka.
https://www.youtube.com/watch?v=FDBK813RH_o&feature=emb_logo
Moram priznati da nikada nisam ni čula za ovaj muzej. Mi smo ustvari željeli da provedemo vrijeme na Ramskom jezeru koje je tu. Šćit, mjesto u kome smo se smjestili je malo seoce ušuškano na poluostrvu u Ramskom jezeru. Kad smo se smjestili vlasnica apartmana nam je rekla da u krugu samostana postoji muzej.
Ramsko jezero je vještačko jezero napravljeno 1968 godine. Mnogi ga svrstavaju među najljepše u Evropi. Njegova dužina je oko 12 kilometara. Pogodno je za pecanje i sportske aktivnosti na vodi i u vodi. U blizini je šumarak za šetnju i trim staze. Idealno je mjesto za jezerski turizam, planinare a najpogodnije je za uživanje sa porodicom.
Ma koliko da je dan bio turbulentan, kišovit i proveden na točkovima nismo bili umorni. Uvečer smo oduševljeno zaključili da su onih tridesetak maraka koliko su nas koštale ulaznice u muzejima najkvalitetnije potrošene pare u ovim pandemičnim mjesecima.
Fotografije sa ovog putovanja potražite ovdje
https://stanislavasakota.wordpress.com/home/