Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je na prijedlog UNO-a donijelo odluku o
izmjeni odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH, kojom se
pomiče rok početka njezine primjene s 1. travnja na 1. kolovoza 2022.
godine, piše Večernji list BiH.
Pojednostavljeni postupak
Poslodavci su ipak već ranije naglašavali da će početak primjere
stvoriti probleme poslodavcima jer se novim zakonom ukida institut
pojednostavljenog postupka po fakturi, što će dovesti do velikih
problema i kompanijama i državi. – Kompanije će početkom primjene novog
zakona i odluke imati mogućnost koristiti postupak kućnog carinjenja.
Međutim, prelazak velikog broja kompanija koje su koristile
pojednostavljeni postupak po fakturi na postupak kućnog carinjenja
usporit će protok robe, carinske ispostave bit će preopterećene, a
pitanje je imaju li carinske ispostave materijalne i ljudske kapacitete
za rad. Svrha pojednostavljenog postupka po fakturi je jednostavnija i
brža procedura izvoza, odnosno pojednostavljenje kojim će se potaknuti
izvoz.
Njegovim
ukidanjem ugrozit će se izvoz, ali i cjelokupni ekonomski razvoj,
produljit će se rok isporuke prema kupcima, smanjit će se proizvodnja i
poslovne aktivnosti, a povećat će se cijene proizvoda – ističu
poslodavci. Oni upozoravaju vlasti u BiH kako je potrebno poduzeti
aktivnosti radi smanjenja negativnih posljedica ukidanja spomenutog
instituta. Prema pravilima carinske politike koja vrijede u zemljama
članicama EU-a, a koja bi BiH trebala početi primjenjivati, uvoznici i
izvoznici koji koriste pojednostavljene postupke kućnog carinjenja nisu u
obvezi vozila s robom upućivati na carinske terminale. Izvozno-uvozni
postupak traje 15 minuta ako nema fizičke ili kontrole dokumentacije i
za to vrijeme roba se nalazi na mjestu koje je odabrao izvoznik/uvoznik.
Uštede vremena
Pritom je postupak carinskih kontrola niži nego u istovrsnom redovitom
carinskom postupku. Time se ostvaruju znatne uštede u vremenu, redovitim
i transportnim troškovima, a sigurnost da će carinski postupak trajati
15 minuta smanjuje potrebu za stvaranjem zaliha robe, omogućava
poslovanje “just in time” i iziskuje manje angažiranje kapitala.
Iznimno, izvoz i uvoz robe u režimu kućnog carinjenja moguće je vršiti i
mimo radnog vremena carinarnice.