Iako zemlja nema jedinstven stav zbog rusofilskog odnosa člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, BiH je ipak glasala za isključenje Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava.
To je jedan od prvih koraka ka diplomatskoj odlučnosti, ali ujedno i potez koji bi mogao razljutiti Rusiju od koje smo energetski zavisni.
Drugi aspekt je sigurnosti jer mnogi analitičari smatraju da ukoliko Rusija pobijedi u ratu s Ukrajinom, BiH može biti iduća meta. Dio bh. građana je negodovao i zbog nedavne izjave ruskog ambasadora koju su mnogi protumačili kao otvorenu prijetnju. “Ako ona (BiH) odluči da bude članica bilo čega, to je unutrašnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija”, rekao je sredinom marta ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov.
Iako se u Sarajevu, kako su ranije za BUKU rekli iz Sarajevogasa, na ovaj energent grije više od 70.000 domaćinstava građani svoje potrebe ne stavljaju ispred ideoloških uvjerenja. Podržali bi sankcije Rusiji bez obzira na posljedice. Tima Hadžimusić iz sarajevskog naselja Kovačići se godinama grije na plin. Njeno je domaćinstvo ovisno o ruskom plinu, ali podržava ideju da BiH uvede sankcije Rusiji.
“Ljudski životi su bitniji, može se grijati na drva”, rekla je Hadžimusić za BUKU.
U susjednom naselju Grbavica živi 25-ogodišnji Mirza, smatra da sankcije Rusiji trebaju biti beskompromisne.
“Mislim da trebamo uvesti sankcije Rusiji jer ne možemo dozvoliti da budemo samo posmatrači ratnih dešavanja u Ukrajini. Što se tiče plina, cijeli kontinent će i u narednih nekoliko godina biti ovisan o uvozu ruskih energenata, ali to će da opada. BiH, ako se već opredijelila za evropski put, treba da prati i uskladi svoje politike i stavove sa EU i učini BiH manje ovisnom o uvozu plina iz samo jednog izvora”, kaže ovaj student međunarodnih odnosa.
I domaćinstvo Ivane Nevjestić iz Istočnog Sarajeva grije se na plin. Sankcije Rusiji podržava, a ako bi posljedice bile obustava isporuke plina za nju to nije fatalan ishod.“Apsolutno podržavam sankcije. I da, strah me da bi to moglo dovesti do nestašice plina, ali vjerujem da bismo vrlo brzo našli alternativu, na primjer u mom stambenom objektu je nakon nestašice plina od prije nekoliko godina, a poučeni tim iskustvom, ugrađeen termo blok za grijanje na struju”, kaže Nevjestić za BUKU.
O potrebi smanjenja ovisnosti o ruskim energentima govorio je i šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Johan Satler. Reforme poput energetske tranzicije su, kazao je, teške, ali neophodne.
“Bosna i Hercegovina, nesumnjivo, mora započeti s dekarbonizacijom u cilju smanjenja ovisnosti o uglju i gasu”, rekao je, između ostalog, Satler.
Jasno je da ćemo na reforme još čekati, ali građani su sve više svjesniji te potrebe.