Crna Gora mora da ubrza strukturne reforme, uključujući reforme
penzionog sistema i da vodi obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažila
povećane rizike od rata u Ukrajini na crnogorsku ekonomiju zasnovanu na
uslugama, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za
Zapadni Balkan, koji je danas predstavljen u Podgorici, javlja Anadolu
Agency (AA).
Šest zemalja Zapadnog Balkana suočava se sa novim
ekonomskim izazovima uprkos neočekivano snažnom oporavku od recesije
izazvane pandemijom COVID-19.
Ekonomija Crne Gore se snažno
oporavila 2021. uz rast od 12,4 procenta, što predstavlja najveću stopu
među šest zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, početak rata u Ukrajini i
povezani događaji su značajno pogoršali izglede Crne Gore za 2022,
smanjujući stopu rasta na 3,6 procenata, što je pad sa procijenjenih 5,9
procenata prije rata. Glavni uticaj rata na ekonomiju Crne Gore je
preko turizma, što će dodatno usporiti izvoz, privatnu potrošnju i
oporavak zaposlenosti.
“Ekonomije Zapadnog Balkana, uključujući
Crnu Goru, se sada suočavaju sa neobično neizvjesnim izgledima. S
obzirom na to da globalne neizvjesnosti i očekivana pooštravanja
monetarnih uslova utiču na povećanje troškova finansiranja, Crna Gora
mora da ubrza strukturne reforme, uključujući reforme penzionog sistema i
da vodi obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažila povećane rizike od
rata u Ukrajini na crnogorsku ekonomiju zasnovanu na uslugama”, kazao je
šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru
Kristofer Šeldon.
Rast BDP-a u ovom regionu dostigao je stopu od
7,4 procenta u 2021, nakon pada od 3,2 procenta u 2020. Ovaj povratak na
putanju rasta bio je praćen otvaranjem velikog broja novih radnih
mjesta, a potražnja za radnom snagom doprinijela je smanjenju siromaštva
u svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Stopa zaposlenosti na Zapadnom
Balkanu porasla je u 2021. na istorijski najviši nivo od 45,8 procenta,
prvenstveno vođena oporavkom zaposlenosti u Srbiji i na Kosovu. Glavni
pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su
doprinijeli fiskalni podsticaji, oslobađanje potisnute potražnje i
ublažavanjem ograničenja kretanja i putovanja.
Međutim,
post-pandemijski oporavak prekinut je početkom rata u Ukrajini, čije se
posljedice osjećaju širom regiona. Prema sadašnjim projekcijama, u 2022.
stopa rasta na Zapadnom Balkanu iznosiće 3,1 procenta.
“Uprkos
snažnom oporavku od pandemije, Zapadni Balkan se sada suočava sa novim
izazovima čiji uticaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su
rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske
razmjene i investicija. Zemljama Zapadnog Balkana biće potrebna pažljivo
promišljena podrška u vidu javnih politika koje će im omogućiti da nađu
izlaz iz ovih kriza i zaštite značajne rezultate ostvarene tokom 2021,
između ostalog i na polju smanjenja siromaštva”, kazala je direktorica
Svjetske banke za Zapadni Balkan Linda Van Gelder.
Ekonomskim
izgledima ovog regiona prijete ozbiljni negativni rizici. Širenje sukoba
ili dugotrajan rat u Ukrajini mogli bi dodatno da otežaju globalnu
trgovinu i dovedu do rasta cijena energije i hrane. Rizici
refinansiranja mogu se javiti ukoliko se nastavi trend nepovoljnih
uslova na inostranim finansijskim tržištima. Održivost javnog duga može
postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno
suzi usljed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane uz
povećanje troškova refinansiranja.
U kontekstu energetske krize u
Evropi, u izvještaju se predstavlja i procjena osetljivosti zemalja
Zapadnog Balkana na udare izazvane rastom cijena energije, mjera koje
države usvajaju radi ublažavanja njihovog uticaja i mogućih efekata
krize na buduću zelenu energetsku tranziciju.
“U odgovoru na
trenutnu energetsku krizu i zaštiti najosjetljivijih domaćinstava i
preduzeća, zemlje Zapadnog Balkana ne bi trebalo da izgube iz vida ni
svoje dugoročne ciljeve – ostvarivanje energetske sigurnosti i
otpornosti – koji su dio plana zelenih reformi”, rekao je vodeći
ekonomista Svjetske banke i jedan od autora izvještaja Ričard Rekord.
U
izvještaju se navodi da na Zapadnom Balkanu ne može biti održivog rasta
bez strukturnih reformi u cilju podizanja produktivnosti, jačanja
konkurentnosti, ulaganja u ljudski kapital i unapređenja upravljanja. U
ovom neizvjesnom okruženju, ekonomski rast podstakle bi mjere za
smanjenje regulatornih troškova za privredu, povećanje tržišne
konkurencije, podršku učešću svih građana na tržištu rada i jačanje
nezavisnosti javnih institucija.
Kada je riječ o ostalim zemljama
Zapadnog Balkana, stopa ekonomskog rasta u BiH za 2022. godinu
prognozirana je na 2,7 odsto, u Albaniji na 3,2 odsto, na Kosovu 3,9
odsto, u Sjevernoj Makedoniji 2,7 odsto, Srbiji 3,2 odsto.