Odjeljenje za prostorno uređenje GU Banjaluka organizovalo je juče javnu prezentaciju Nacrta izmjene dijela Regulacionog plana za dio centralnog područja grada. Na prezentaciju arhitekte iz Banjaluke složili su se da je predloženi regulacioni plan veoma loš i da što prije treba biti poništen. On narušava uže gradsko jezgro i ide samo u korist investitora.
Prezentacija je izazvala mnogo pažnje među građanima, a sala 33 u kojoj je održana preztentacija bila je prepuna ljudi iz struke, aktivista i građana koji su došli da čuju detalje planirane izmjene grada.
Prije svega svi su se usprotivili izgradnji parohijskog objekta kod Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci koji je već bio predviđen prošlim regulacionim planom, mada u manjim gabaritima. Sad se tu, pored većeg, nalaze još dva manja objekta koji arhitekte nazivaju kisocima za koje se ne zna za šta treba da služe.
Arhitektica Snežana Mrđa rekla je da će ona i njene kolega pisati lično patrijahu Porfiriju kako bi zatražili da se odustane od izgradnje Parohijskog doma tik uz Kulturni centar Banski dvor koji bi ga vizuelno zaklonio i narušio izgled centralnog gradskog trga.
“Onaj prijedlog za trg je arhitektonski kriminal. Vladika Jefrem umjesto trga vidi seosko dvorište. Trg nije crkveno dvorište. Ja jesam pravoslavka, ali ne dozvoljavam ovakvo ponašanje”, rekla je Mrđa. Arhitekte su istakli da su upozoravali nadležne u crkvi i na objekat u kojem se pale svijeće, koji je naknadno izgrađen i da je on takav vizuelno narušio koncepciju dvorišta oko Hrama. Ističu da vjernici prema tradiciji mogu zapaliti svijeće i na kamenu, da im poseban objekat za to nije potreban.
Mrđa je rekla da neko Gradonačelniku mora poručiti da se ovaj Regulacioni plan zaustavi, jer je sve urađeno pogrešno.
“Nije ovdje riječ o projektui neke kuće na selu, govorimo o centru Banjaluke. Recite Gradonačelniku da je ovo ozbiljna situacija, ovo je i političko samoubistvo. Zaustavite plan, pravite haos”, kaže Mrđa.
Arhitekte su jednoglasno izrazili su negodovanje na idejno rješenje izgleda stambeno-poslovnog objekta “Palata” koji se gradi u “rupi” u centru grada gdje su ranije bili planirani Tržni centar, pa spomen obilježje.
Aleksandar Lilić, arhitekta iz Banjaluke tokom javne rasprave rekao je da su arhitekte koji su ovo rješenje radili imali izbor da li da ovo uopšte rade ili ne.
“Moja preporuka vama je da ovo ne radite iz prostog razloga. Jedan je trg u Banjaluci, jedan je epicenter grada. Kod ovog plana apsolutno je sve pogrešno. Možemo gledati sa urbanističkog, formalno-pravnog aspekta, sa razvojnog aspekta. Sve je pogrešno. Parking kod Kraša kao mjesto za memorijalni spomenik onih dimenzija apsolutno je pogrešno. Dalje, ne postoji u urbanističkim formulacijama zemlja koja je crkvena, a nalazi se u centru grada. Formulacija da je riječ o vlasništvu crkve apsolutno je neprihvatljivo”, istakao je Lilić.
On je dodao je da je ovaj plan tačka na kojoj trebamo svi da se zamislimo.
“Koliko nas ima u Banjaluci i Republici Srpskoj koji imamo licence za urbanizam i šta ako niko od nas neće to da potpiše. Šta se dešava tad? Ko će i za koje pare ovo da potpiše i da kaže da je ovo super rješenje. Ubijeđen sam da postoje modeli u kojima sve interesne grupe mogu da budu zadovoljne. Potrošićemo ovaj prostor na to i onda ćemo, na ko zna koliko vijekova, ostaviti nešto čega će se naša djeca stiditi. Zaista ne vidim razlog zašto to da radimo”, rekao je Lilić.
Nastavnik sa AGGF-a Ognjen Šukalo zatražio je od Gradske uprave da se produži rok javnog uvida nacrta za izmjenu Regulacionog plana, koji ističe danas. Šukalo je rekao da profesori sa AGGF-a neće odustati od svojih zahtjeva.
“Mislim da su prezentacija i govornici pokazali da je izmjena regulacionog plana neprihvatljiva. Ovaj plan treba da se obustavi i povuče. Treba da se onemogući izgradnja oko istorijskih objekata grada. Kritična je kućica pred ulazom u Banski dvor i dvanaestospratnica u centru grada”, ističe Šukalo i dodaje da su daleko od kompromisnog rješenja.
“Vjerujem da, ako gradska administracija ima imalo sluha, može naći načim da uvaži mišljenje građana i stručne javnosti”, poručuje Šukalo.
Vuk Višekruna, šef Odjeljenja za prostorno planiranje Gradske uprave odgovorio je da je nemoguće produžiti uvid u ovoj fazi zbog procedure, što je naišlo na neodobravanje prisutnih. Višekruna kaže da je moguće održati ponovljen javni uvid, ali nije pojašnjeno da li će se to uraditi i kako. Arhitekte koji poznaju gradske procedure ističu da je sve moguće uraditi ukoliko postoji volja za to.
Malina Čoro sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta kaže da bi objekti oko Hrama Hrista Spasitelja narušili zgled grada.
“Govorimo o jezgru grada koje svi volimo. Malo se pravoslavnih crkava može pohvaliti ovakvim prostorom i objektima koje je okružuju. Dva objekta, koji izgledaju kao kiosci, i koji treba da je okružuju su smiješni”, istakla je Čoro.
Govoreći o idejnom rješenju budućeg spomen-obilježja kod Krašovog parkinga, ona je istakla je da gradonačelnik samostalno istupa.
“Mi kao članovi žirija nismo potpisali zvanični zaključak žirija. Gradonačelnik ovakva idejna rješenja koristi za političke poene. Kolege iz opštine moraju biti svjesni procedura. Gradinačelnik istupa i kaže da da je to komisija jednoglasno odlučila, što nije tačno. Mi smo od 18 radova koje su nam došli, izdvoji dva. Dolazili su nam tenkovi, šljemovi, itd… Potrudili smo se da izaberemo najbolje. Ja sam napisala izdvojeno mišljenje o ovom idejnom rješenju. Moraju se uzeti u vid gabariti spomenika”, istakla je Čoro.
Bojan Šipka, projektant “Palate” (koja se gradi na Rupi) rekao je da je pažljivo poslušao sve kritike i prijedloge stručne javnosti izrečene na današnjoj raspravi.
“Stojimo iza svog projekta, jer postoji čitava jedna geneza događaja koja je dovela do ovog rezultata. Prvo smo imali plan za tržni centar, koji je u jednom trenutku stao. Tim prvobitnim rješenjem je cijeli taj prostor bio izgrađen. Prilikom dobijanja tog zadatka imali smo niz parametara koji su nas uslovljavali”, rekao je Šipka i dodaje da su arhitekte angažovane na zadatku trudili da budući objekat poprimi izgled centra grada.
“Imamo sve dozvole za građenje. Potrudićemo se da ono što smo zamislili i projektujemo”, rekao je Šipka.
Nakon javne prezentacije trebalo bi da bude održana javna rasprava. Gradonačelnik, kao i niko drugi iz Kabineta Gradonačelnika nije bio prisutan na ovoj javnoj prezentaciji. Od odbornika tu su bili Saša Lazić, Milko Grmuša i Neven Stanić.