Nije dovoljno samo smanjiti emisije ugljičnog
dioksida kako bi se zaustavile klimatske promjene već treba djelovati i
na manje poznate zagađivače, kao što je dušikov oksid, koji također
imaju ključnu ulogu u globalnom zagrijavanju, pokazala je studija,
prenosi Hina.
Rasprave o klimatskim promjenama već su desetljećima
fokusirane na emisije CO2, kojih ima najviše u atmosferi. Zajednički
cilj mnogih zemalja – postizanje nulte stope emisija – tako se uglavnom
najčešće odnosi samo na CO2.
Tijekom prošle godine više od 100 zemalja zacrtalo je da će do 2030.
za 30 posto smanjiti emisije metana, još jednog stakleničkog plina na
bazi ugljika koji značajno više utječe na zagrijavanje od CO2.
U travnju ove godine Europski je parlament podržao reviziju sustava
trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS) kako bi EU bolje
kontrolirao količine ispuštenih štetnih plinova i smanjio ih za 55 posto
do 2030. godine.
No ova se revizija također prvenstveno odnosi na emisije CO2 i metana.
Revizija je inače ključan dio plana “Fit for 55” kojim EU do 2030.
planira smanjiti štetne emisije za najmanje 55 posto u odnosu na razine
iz 1990.
Međutim, većina zemalja koje su objavile svoje planove o smanjenju
štetnih emisija još uvijek nije objavila na koji će točno način postići
taj cilj.
Studija čiji su rezultati ovaj tjedan objavljeni u časopisu američke
akademije znanosti, Proceedings of the National Academy of Sciences
(PNAS), upozorava da se vrlo malo pozornosti posvećuje drugim
zagađivačima koji uzrokuju globalno zagrijavanje.
Među njima su crni ugljik, odnosno čađa, koji apsorbira toplinsko
zračenje, zatim fluorougljikovodici koji se koriste u rashladnim
uređajima te dušikov oksid.
Uz metan, ovi zagađivači sudjeluju u globalnom zagrijavanju s oko 50 posto, pokazala je studija.
“Moramo obratiti pozornost i na druge klimatske faktore, ne samo na
CO2”, upozorio je jedan od autora studije, Durwood Zaelke, inače
predsjednik Instituta za upravljanje i održivi razvoj u Washingtonu.
To je posebno važno jer zemlje pokušavaju smanjiti emisije CO2
smanjenjem upotrebe fosilnih goriva, koja se još uvijek smatraju glavnim
krivce za globalno zagrijavanje.
Manje fosilnih goriva znači i manje onečišćenja zraka, između
ostaloga i manje sulfata koji se prenose zrakom i koji čak
neutraliziraju neke klimatske promjene jer odbijaju sunčevo zračenje od
Zemlje, navode znanstvenici.
Dodaju da se zbog ovih sulfata zagrijavanje čini manjim za oko pola
Celzijevog stupnja. Drugim riječima, čini se da je zagrijavanje za pola
Celzija veće nego što se trenutno čini. To znači da bi snažnije
klimatsko djelovanje moglo, paradoksalno, uzrokovati privremeno
povećanje temperatura.
Osim ako se struka više ne pozabavi manje zastupljenim zagađivačima.
Studija je također pokazala da ako se dekarbonizacija nastavi
provoditi kako je planirano, samo to bi dovelo do toga da temperatura na
Zemlji do 2045. poraste za dva stupnja Celzijeva više u odnosu na
temperature iz predindustrijskog razdoblja.