Građani Bosne i Hercegovine ove godine izlaze na najskuplje izbore u istoriji zemlje. Prema zvaničnim podacima Centralne izborne komisije BiH, samo organizacija izbora koštaće oko 25 miliona KM, dok je za uvođenje novih izbornih tehnologija izdvojeno čak 112 miliona KM, od čega je do sada utrošeno oko 75 miliona.
Upravo ulaganje u novu tehnologiju ovogodišnje izbore čini rekordno skupim.
Istina, kupljena oprema neće biti korištena samo jednom. Centralna izborna komisija očekuje da će dio sistema služiti i u narednim izbornim ciklusima. Međutim, čak i ako se vijek opreme procijeni na deset godina, njena prosječna vrijednost po izbornom ciklusu i dalje predstavlja višemilionski trošak.
Ako bi se kroz narednu deceniju održalo desetak izbornih ciklusa, samo sadašnja investicija od oko 75 miliona KM značila bi prosječan dodatni trošak od približno 7,5 miliona KM po izborima.
A to nije konačna računica.
Na cijenu će u narednim godinama uticati održavanje i skladištenje opreme, električna energija, potrošni materijal, servisiranje i zamjena dotrajalih dijelova.
Da li je tehnologija vrijedna 112 miliona KM?
Upravo oko ovog pitanja stručna javnost u BiH je podijeljena.
Jedni smatraju da je ulaganje opravdano jer je cilj povećati integritet izbornog procesa i smanjiti mogućnost krađe glasova na sam dan izbora.
Drugi upozoravaju da je riječ o ogromnom iznosu za zemlju sa relativno skromnim javnim budžetima, posebno imajući u vidu da i mnogo bogatije države i dalje koriste klasično glasanje papirnim listićima.
Dodatni problem je što uvođenje novih tehnologija ne znači ukidanje dosadašnjih troškova, jer će se glasački listići i dalje štampati, a dio procesa i dalje će se obavljati ručno.
Šehić: Ovo je veliki iskorak
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši predsjednik CIK-a BiH, smatra da je ulaganje opravdano.
Prema njegovom mišljenju, nove tehničke mjere značajno će povećati sigurnost izbornog procesa upravo na dan glasanja.
„Tehničke mjere će značajno unaprijediti integritet na sam dan izbora. Već smo imali pilot-projekat na oko 430 biračkih mjesta na lokalnim izborima, gdje je sistem funkcionisao gotovo besprijekorno“, rekao je Šehić za „Nezavisne novine“.
On smatra da građani moraju imati sigurnost da je njihov glas pravilno evidentiran i da konačni rezultat zaista predstavlja njihovu izbornu volju.
Petrić: Od tehnologije će najviše profitirati lobisti
Bivši predsjednik CIK-a Branko Petrić, međutim, ima potpuno drugačiji stav.
On smatra da se priča o jačanju integriteta izbora koristi kako bi se opravdala velika ulaganja u nabavku i održavanje opreme.
„U izbornom procesu varaju i određene manipulacije čine svi, bez izuzetka, i u principu rezultat bude onakav kakvo je raspoloženje u društvu i kako glasači odluče“, rekao je Petrić.
Prema njegovom mišljenju, dosadašnja praksa poništavanja izbora pokazala je da nepravilnosti nisu nužno mijenjale konačan izborni rezultat.
Nova tehnologija neće riješiti sve probleme
I upravo tu se nalazi najveća dilema.
Čak i ako skeneri i druga izborna tehnologija uspješno spriječe dio manipulacija prilikom brojanja glasova, oni ne mogu riješiti probleme koji nastaju prije samog glasanja ili nakon zatvaranja biračkih mjesta.
U BiH su godinama dokumentovani navodi i slučajevi kupovine glasova, pritisaka na zaposlene, ucjena i različitih oblika političkog uticaja.
Poseban problem predstavljaju takozvane funkcionerske kampanje, kada javni funkcioneri koriste vidljivost i resurse svojih funkcija u predizborne svrhe.
Tu su i različiti oblici pritiska na birače, od obećavanja zaposlenja do zahtjeva da se glasa za određenu političku opciju.
A šta nakon izbora?
Ni tu nova tehnologija ne može riješiti sve.
Bosanskohercegovačka politička scena godinama poznaje fenomen „preletača“ i „papaka“ – izabranih predstavnika koji nakon izbora mijenjaju stranačke dresove.
Formalno se takvi potezi najčešće pravdaju političkim neslaganjima, promjenom stavova ili principima, dok se u javnosti nerijetko pojavljuju sumnje da iza pojedinih prelazaka stoje različiti politički ili finansijski aranžmani.
Drugim riječima, izborna tehnologija može kontrolisati ono što se dešava sa glasačkim listićem, ali ne može kontrolisati sve ono što se dešava oko birača, kandidata i političkih stranaka.
Prvi veliki test novog sistema
Zbog svega toga, ovogodišnji izbori biće svojevrsni veliki eksperiment.
Ako nova tehnologija uspije smanjiti krađu i manipulacije prilikom samog brojanja glasova, ulaganje bi moglo dobiti snažnu potvrdu.
Ako, međutim, građani nakon izbora ponovo budu svjedočili ozbiljnim sumnjama u regularnost procesa, pitanje opravdanosti potrošenih desetina miliona maraka biće još glasnije.
Jedno je sigurno – nakon ovih izbora BiH će prvi put imati priliku da u punom kapacitetu provjeri da li su desetine miliona maraka potrošenih na novu izbornu tehnologiju zaista donijele ono što je obećano: sigurnije, transparentnije i poštenije izbore.