–
Hrana je sve skuplja, gorivo također, računi pristižu, dugovi se brzo
gomilaju ako se i na trenutak opustite. Iako sam uvijek vodio računa o
troškovima i planirao kako potrošiti novac, danas je to postalo doslovno
mađioničarski posao – objašnjava.
Pojedinačne cijene
Iz Agencije za statistiku BiH navode kako je na godišnjoj razini u
prosjeku zabilježen rast cijena od 13,2 posto. Prosječni rast cijena
zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka za 20,6%,
zatim alkoholnih pića i duhana za 0,6%, stanovanja i režijskih izdataka
za 9,9%, a namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja
kućanstva za 6,8%, kažu iz Agencije. Dalje ističu i rast cijena u
zdravstvu za 1,1 posto, prijevozu za 28,9 posto, komunikacijama za 0,8,
rekreaciji i kulturi za 6,1, obrazovanju za 0,5, restoranima i hotelima
za 7,8 posto te ostalim dobrima i uslugama za 4,5 posto. Jedino je
prosječni pad cijena zabilježen u odjeljcima odjeće i obuće za 4,8
posto. Promatrajući cijene pojedinačnih proizvoda, teško je naći neki
čija cijena nije rasla. Tako je kruh s 2,30 KM poskupio na 2,90 KM,
kilogram brašna s 1,10 KM na 1,60 KM, riža s 3 KM na 3,70 KM.
Rekordan
rast cijena zabilježen je kod ulja, a prema podacima državne Agencije
za statistiku, s oko 2,70 KM poskupjelo je u prosjeku na 5,10 KM po
litri. Ogrjevno drvo skuplje je prosječno za 10 KM, u travnju prošle
godine po kubnom metru stajalo je 80,50 KM, dok je za istu količinu u
istom mjesecu ove godine bilo potrebno izdvojiti 90,20 KM. Cijena dizela
rasla je s 2 na više od 3 KM, a benzina s 2,10 na 2,90 KM. Više cijene u
godini dana bilježe krumpir, grah, mlijeko, maslac, kava, šišanje,
šampon za pranje kose, gradski prijevoz, taksi-usluge, pakiranja
toaletnog papira… Ono što je trenutačno zabrinjavajući podatak je da su
bh. građani u godini dana morali izdvajati čak 20,6 posto više novca za
hranu, dok su stanovnici Europske unije istodobno, prema podacima
Eurostata, izdvajali 8,9 posto novca više. Kao razlog tolikog
poskupljenja hrane u BiH u odnosu na EU stručnjaci navode ovisnost o
uvozu. – Riječ je o proizvodima u čijoj cijeni veliki udio ima prijevoz.
Po robu i hranu ide se tisućama kilometara daleko i to je jedno od
objašnjenja zbog čega cijene hrane kod nas rastu puno više nego u
Europskoj uniji – rekao je ranije za Nezavisne Željko Vaško, profesor
Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci na katedrama za ruralni razvoj i
ekonomiku poljoprivrede.
Izazovno vrijeme
Iz Udruga za zaštitu potrošača upozoravaju kako bh. građane čeka jako
izazovno vrijeme. – Činjenica je da nas očekuje jako teško razdoblje.
Prognoze i ekonomske analize upućuju na to i već se naglas govori kako
nas sve očekuje jako teška zima. Vlasti se moraju probuditi i uvesti
mjere, nema druge. Treba ukinuti trošarine pa onda pokušati i s
usporavanjem rasta cijena, barem osnovnih životnih namirnica – kazao je
za Večernji list Zoran Petoš iz Udruge za zaštitu potrošača “Don”,
dajući savjet o pametnoj kupnji. -Moramo biti svjesni da u ovom trenutku
nitko nije pošteđen i svi trpimo posljedice. Vrlo je važno planirano
kupovati, a ne bez cilja nagomilavati – zaključio je Petoš.