stovremeno, kako je na istoj pres-konferenciji rekao Oliver Varheji,
evropski komesar za proširenje, Evropska komisija neće preporučiti
Savjetu da odobri kandidatski status za BiH, jer zemlja nije ispunila
reforme koje su sadržane u Mišljenju iz 2019. godine, a posebno u 14
ključnih prioriteta iz tog dokumenta.
“Mi i dalje čekamo da BiH ispuni te reforme. Ako bismo ponovo
pregovarali o uslovima koji su bili jasno postavljeni, onda bi to
značilo da popuštamo, a to ne želimo raditi”, rekao je Varheji.
Istovremeno, kako je rekao, nema promjena kada je u pitanju Sjeverna
Makedonija, odnosno zbog blokada iz Bugarske, neće moći početi pregovore
o članstvu.
“Nema pregovaračkog okvira, nego ima potpuni zastoj u Sofiji zbog
unutrašnje politike u toj zemlji zbog koje je u pitanju kredibilitet
EU”, rekao je Varheji.
Što se tiče Ukrajine, Fon der Lejenova je istakla da je zemlja
usvojila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2016. godine i da je
od tada Ukrajina usvojila 70 odsto pravne stečevine EU. Ako je ovaj
podatak tačan, to znači da je Ukrajina od 2016. do danas napravila veći
napredak ka EU nego što je BiH, kojoj je, podsjećanja radi, trebalo osam
godina da usvoji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
I ne samo to, s obzirom na to da su Marsej Popovski, vršilac dužnosti
generalnog direktora u Direktoratu za proširenje Evropske komisije, i
Johan Zatler, specijalni predstavnik EU u BiH, prošle sedmice potvrdili
da je BiH u posljednjih godinu dana nazadovala na svom evropskom putu. I
Fon der Lejenova je na pres-konfereciji rekla da su “neke zemlje” u
procesu proširenja nazadovale i da su vraćene unazad kad je pregovarački
proces u pitanju, odnosno da su još udaljenije od kandidatskog statusa,
iz čega se može jasno iščitati da je mislila na BiH, iako je nije
pomenula.
Što se tiče Ukrajine, rekla je da je ta zemlja od 2016. usvojila
antikorupcijsku legislativu, olakšala građansku participaciju i
napredovala u borbi protiv korupcije, iako je 2018. i 2019, kako je
istakla, došlo do nazatka koji je kasnije korigovan.
Iz svega što je rečeno, može se reći da će za BiH kriterijumi biti
još stroži, jer Evropska komisija želi da demonstrira da “ne gleda kroz
prste” Ukrajini i da će pregovarački proces biti zasnovan na
ispunjavanju reformi.
Da li će Ukrajina i Moldavija dobiti kandidatski status, zavisi od
političke odluke šefova država i vlada. Za odluku je potrebno jedinstvo
27 šefova, a neki su već jasno naglasili da neće glasati za ukrajinski
kandidatski status ako taj status ne dobije i BiH.
Primjera radi, Karl Nehamer, austrijski kancelar, kaže da mu je
nezamislivo da glasa za ukrajinski status, a da isti status ne bude
odobren BiH. Slično smatra i Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, kao i
Borut Pahor, predsjednik Slovenije, koji je takođe od Šarla Mišela,
predsjednika Evropskog savjeta, zatražio da BiH kandidaturu dobije
bezuslovno.
Ukoliko Evropski savjet popusti i postupi suprotno mišljenju Evropske
komisije i zajedno s Ukrajinom dodijeli status kandidata BiH, to će
dovesti u pitanje izjave zvaničnika Komisije da BiH ne samo da ne
sprovodi reforme, već da nazaduje. U tom slučaju, moguće je i da
Ukrajina ostane bez kandidature ako lideri zemalja koji žele isti
tretman za BiH odluče da glasaju protiv želje Kijeva da se priključi
EU.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, na pres-konferenciji nakon
posjete lidera Njemačke, Francuske, Italije i Rumunije apelovao je na
zemlje zapadnog Balkana da podrže Ukrajinu, za koju je rekao da je žrtva
ruske agresije i da bi Ukrajinu kandidatski status još više motivisao
da pobijedi Rusiju.