Prelijevanje krize
Energetski stručnjak Igor Dekanić govorio je o čemu najviše ovisi buduće
kretanje cijena goriva na tržištu. – Sve ovisi o tome kako će se dalje
razvijati rat u Ukrajini.
Ako se rat produlji i ako se borbe
intenziviraju, vjerojatno će i europski embargo na rusku naftu potrajati
te će biti i daljnjih poskupljenja. Gdje je tu gornja granica, nemoguće
je reći. Osobno imam neki osjećaj o tome što bi pametne vlasti u Europi
mogle učiniti, osjećaj koji nije potkrijepljen ničim drugim osim mojim
dugogodišnjim iskustvom. Kada bi nafta nastavila poskupljivati i kada bi
maloprodajne cijene goriva u sjevernim, najbogatijim europskim zemljama
otišle iznad 3,50 ili četiri eura po litri, a tamo su i sada više nego
kod nas, Europska komisija vjerojatno bi razmislila o smanjenju PDV-a na
naftne proizvode, odnosno na gorivo – stava je Dekanić, gledajući kroz
prizmu čovjeka koji živi u Europskoj uniji. BiH je na njezinim granicama
i zasigurno je ono što će se događati u toj instituciji kojoj težimo
prelijevati i na nas. Ništa bolja situacija nije ni s plinom te nije
isključeno da će se oni gradovi kojima je to osnovni energent za
grijanje ove zime smrzavati, odnosno morat će naći alternativu jer plina
neće biti ili će biti enormno skup. I o tome je govorio energetski
stručnjak Igor Dekanić. – Što se plina tiče, Europa je sigurna dok traje
ljeto. One države i opskrbljivači koji imaju dovoljno slobodnog
kapitala trebali bi napuniti plinska skladišta do zime – istaknuo je.
Puno toga ovisi i o zimi. Primjerice, ako nam se u situaciji da nemamo
dovoljno plina dogodi zima 2012., kada smo imali “Sibir” u čitavoj BiH, s
više od 1 metra snijega, onda smo u problemima, tako da će se zasigurno
pratiti i izjave meteorologa u idućem razdoblju.
Nadolazećom
zimom bave se svi regionalni lideri, osim u BiH gdje su glavna tema
izbori.
Zoran Drakulić iz ekonomskog časopisa “Privrednik” ističe kako
su predviđanja ekonomista u smjeru da ćemo krajem ove godine i početkom
iduće imati goru situaciju nego 2008., kada je svijet utonuo u najveću
krizu nakon Velike depresije (1929. – 1933.).
Naglasio je kako već sada
vlada pobuna ratara zbog niske otkupne cijene pšenice, a kako ta cijena
bude rasla na međunarodnom tržištu, bit će veći pritisak i da se cijene
na ovim prostorima usklade s međunarodnima. To dovodi do novoga problema
jer u situaciji nestašice ili previsokih cijena nafte, plina… može
doći i do drugih nestašica. Međutim, krizu i pojedinac može ublažiti.
Drva za ogrjev, pelet, neki drugi energent za grijanje kućanstva već se
mogu početi nabavljati u količinama koje će biti dovoljne jer bez nafte
ćemo izdržati nekako, nećemo, primjerice, voziti automobile, ali bez
grijanja je zimi teško. Vratit ćemo se na stručnjaka Bečarevića koji je
pozvao građane da prilagođavaju kućne proračune cijenama energenata,
pogotovo za ovu sezonu grijanja, odnosno kako bi trebali već sada
uplaćivati veći iznos bilo kojem distributeru.
Proizvodnja hrane
– Dakle, tako stvaraju štednju, pa da onda u siječnju i veljači bude bar
malo isplativije – kazao je među ostalim. I za kraj, hranu je važno
imati za vlastite potrebe. Krumpir je prehranjivao zemlje koje su bile u
kudikamo težoj situaciji nego što je BiH sada i u mnogo gorim
vremenima.
Na kraju krajeva, oni koji se još sjećaju 40-ih godina znaju
što su glad, siromaštvo, zima… Imali smo i rat 90-ih koji je bio
jednako težak i u iščekivanju humanitarne pomoći. Danas određenim
dijelom ovisimo o sebi. Hrana proizvedena u vrtu može nam pomoći
prebroditi zimu, kao i nabava onih namirnica koje imaju neograničen rok
trajanja ako se pravilno čuvaju.