Studija objavljena u British Journal of Sports Medicineu utvrdila
je da ljudi srednjih i poznijih godina koji ne mogu održati ravnotežu
stojeći na jednoj nozi dulje od 10 sekundi imaju gotovo dvostruko veće
šanse da umru u narednom desetljeću od onih koji su u stanju proći taj
test.
Već su neke ranije studije povezivale nemogućnost stajanja na jednoj
nozi s većim rizikom od zdravstvenih problema kao što su moždani udari i
demencija.
Iako su nova otkrića promatračka i ne uspostavljaju
uzročno-posljedičnu vezu, istraživači, uključujući glavnog autora
Claudija Gila Arauja iz klinike za tjelovježbu Clinimex u Rio de
Janeiru, kažu da bi se test ravnoteže mogao uvesti kao standard u
zdravstvenim pregledima starijih ljudi.
Jednostavan test od 10 sekundi
U istraživanje, koje je trajalo od 2008. do 2020., bilo je uključeno
više od 1700 ljudi u dobi između 51 i 75 godina koji su bili sposobni
stabilno hodati. Svaki od sudionika trebao je održati ravnotežu stojeći
dulje od 10 sekundi na jednoj nozi, a imao je pravo na tri pokušaja.
Ispitanici su trebali bosonogi stati na čvrstu ravnu površinu lijevim
ili desnim stopalom. Gornju stranu drugog stopala trebali su osloniti na
list noge na kojoj su stajali. Ruke su trebali držati uz tijelo tek
malo odmaknute.
Rezultati su pokazali da je oko petine sudionika palo na testu, a
tijekom sljedećeg desetljeća 123 testirane osobe umrle su od raznih
uzroka. Od tih smrti, 32 posto bilo je uzrokovano rakom, 30 posto
kardiovaskularnim bolestima, 9 posto respiratornim bolestima, a 7 posto
komplikacijama covida-19.
Tim je utvrdio da je postojala jaka korelacija između dobi i
neuspjeha na testu – on se udvostručavao u razmacima od pet godina od
51. do 55. godine i nadalje.
Udio umrlih među onima koji nisu uspjeli dovršiti test bio je puno
veći: 17.5 posto naspram 4.5 posto. Uzimajući u obzir dob, spol i
zdravstveno stanje, znanstvenici su utvrdili da su oni koji nisu mogli
završiti test imali 84 posto povećan rizik od smrti od bilo kojeg uzroka
u sljedećem desetljeću.
Problem je u lošoj fizičkoj spremnosti
Studija je utvrdila da su sudionici koji su pali na testu bili
lošijeg zdravlja. Kod njih je dijabetes tipa 2 bio tri puta češći, oni
su češće bili pretili, češće su imali visok krvni tlak, imali su više
masnog tkiva u području trbuha te više bolesti krvožilnog sustava.
“Mislim da je loša neaerobna kondicija obično povezana sa sjedilačkim
načinom života, ali ne uvijek. Pozadina većine slučajeva je slabost, a
dobro je poznato da je slabost snažno povezana s lošom kvalitetom
života, s manje tjelesne aktivnosti, odnosno vježbe i tako dalje”, rekao
je Araujo za IFLScience.
“Suština je loša fizička spremnost. Osim toga, naravno, podrazumijeva
se da je loša ravnoteža povezana s padovima. Stariji ljudi koji padaju
izloženi su vrlo velikom riziku od teških prijeloma i drugih povezanih
komplikacija. Ovo također može igrati ulogu u zabilježenoj većoj
smrtnosti”, dodao je Araujo.
“Također treba imati na umu da ljudi redovito moraju održavati
ravnotežu na jednoj nozi, primjerice kada izlaze iz automobila, kada se
penju ili spuštaju stepenicama i tako dalje. Za ljude koji nemaju tu
sposobnost ili pritom osjećaju strah, to je vjerojatno povezano s
gubitkom autonomije i, posljedično, manje vježbanja, što je začetak
grude snijega”, pojasnio je.
Slične rezultate pokazala su i ranija istraživanja
Tim u tekstu studije piše da su njihovi rezultati u skladu sa zapažanjima ranijih istraživanja.
Podsjećaju da se test ravnoteže koristi već više od 50 godina te da
se prvo počeo provoditi među mladim, zdravim muškim i ženskim
pripadnicima vojske.
Studija, objavljena 2014. u časopisu International Journal of Stroke,
otkrila je da je nemogućnost održavanja ravnoteže na jednoj nozi 20
sekundi ili dulje povezana s povećanim rizikom od oštećenja malih krvnih
žila u mozgu i smanjenom sposobnošću shvaćanja ideja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Autori, među ostalim, navode jednu japansku studiju objavljenu 2015. u časopisu JAMDA
provedenu na 1085 starijih sudionika u dobi od 65 do 89 godina koja je
pokazala da je vrijeme održavanja ravnoteže snažno povezano sa smrtnošću
od svih uzroka.
Studija objavljena 2021. u časopisu JAMA
provedena na 5816 muškaraca i žena starijih od 40 godina koji su
praćeni prosječno 12.5 godina utvrdila je da su osobe s poremećajem
ravnoteže imale 44% veći rizik od smrti od svih uzroka u usporedbi s
onima koji su imali normalne rezultate.
No autori ističu da je u većini ranijih studija test bio proveden
tako da se mjerilo koliko sekundi osoba može održavati ravnotežu, s tim
da je vrijeme bilo ograničeno na 30 ili 60 sekundi.
Tumače da su takvi testovi prikladni za mlade, ali ne i za starije
jer većina njihovih sudionika starijih od 70 godina nije uspjela proći
test od 10 sekundi.
“Stoga naši rezultati ne samo da potvrđuju gore spomenute studije već
proširuju ta opažanja i čine ih praktičnim za rutinsku kliničku
upotrebu”, pišu autori i podsjećaju da standardizirani testovi ravnoteže
do sada nisu bili uključeni u zdravstvene preglede sredovječnih i
starijih ljudi.
Index