Direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović u razgovoru za Fenu
kazao je da je zanimljivo imati radnu verziju dokumentarnog filma i to o
Emeriku Blumu i razvoju Sarajeva te Energoinvestovom udjelu u čitavoj
toj priči.
– I još je zanimljivije da ta projekcija podrazumijeva i poziv
publici da učestvuju u završetku produkcije tog filma kako bi se ta tema
približila većem broju ljudi. Ipak je 60.000 ljudi radilo u
Energoinvestu, na negovom vrhuncu – istaknuo je Marjanović.
On je naveo da su ti ljudi, bar neki od njih, još tu u Sarajevu, kao i
njihove porodice, prijatelji, te da oni moguće imaju informacije do
kojih koprodukcija nije mogla doći.
– Tako da je to jedan zanimljiv koncept, ponuditi platformu
festivala, kapacitete koje već imamo spremne kao što je otvoreno kino
Coca-Cola, čini mi se da je vrlo zanimljiv način. Produkcija Deblokada
će moći doći u kontakt sa svom tom publikom. Ostaje da vidimo na koji
način će to zaista pomoći produkciji. Nama kao Festivalu je uvijek u
interesu da pomogmemo autorima sa njihovim novim filmovima – podvukao je
direktor SFF-a Jovan Marjanović, dodavši da će to i za publiku biti
zanimljiv događaj.
Jedan od programa Sarajevo Film Festivala je i Pretpremijera Serija, u
okviru kojeg će premijerno biti prikazane nedavno producirane
regionalne dramske serije. Publika Festivala moći će pogledati
pretpremijere po prve dvije epizode šest regionalnih dramskih serija.
Među njima je i bosanskohercegovačka serija “Kotlina” autora Danisa
Tanovića i Amre Bakšić Čamo u produkciji BH Telecoma i SCCA/pro.ba.
Osim iz BiH, bit će prikazane i serije iz Slovenije, Srbije i Hrvatske koje će također imati svjetske premijere na SFF-u.
Marjanović smatra da cijeli region proizvodi sve više serija, te tako
zemlje bivše Jugosalvije realiziraju 40 igranih serija godišenje.
– I to je već jedan kvantitet koji je praćen kvalitetom. U to se
ulaže. Serije rade naši najkvalitetniji filmski radnici. Publika je sve
zainteresovanija, kao i emiteri, BH Telecom ili tradicionalni javni
servisi, televizije sve više ulažu u taj format. Sarajevo film festival
ima svoje mjesto u cijeloj toj priči kao mjesto premijera i odskočna
daska tih programa pred publikom – ocijenio je on.
Program Takmičarski dokumentarni film od ove godine je bogatiji za
jednu nagradu. Riječ je o nagradi Srce sarajeva za najbolji kratki
dokumentarni film.
Direktor SFF-a pojašnjava da se ukazala potreba za razdvajanjem
dugometražnih i kratkometražnih filmova unutar dokumentarnog programa.
– Ne da čine različite programske cjeline, ali u smislu nagrađivanja i
poređenja filmova. Svake godine imamo određeni broj kratkih i
dugometražnih filmova u toj selekciji i osjetili smo da su kod većine
žirija kratkometražni filmovi bili teško usporedivi sa dugometražnim
tako da smo ih odvoijili sa tom dodatnom nagradom – kazao je Marjanović.
Govoreći o dokumentarmom filmu Jovanović je mišljenja da je riječ o
žanru koji je u srcu svega onoga što se radi u okviru SFF-a. Tako se uz
dokumentarni film vežu i takmičarski programi vezani isključivo za
dokumetarni film, kao i Cinelink programi te Nagrada za ljudska prva i
drugi festivalski segmenti.
– Prisustvo dokumentarnog filma na Sarajevo Film Festivalu nikad nije
bilo jače nego posljednjih nekoliko godina – podvukao je Marjanović.
Direktor Sarajevo Film Festivala osvrnuo se na uticaj koji ima ta
filmska smotra, naglasivši da je riječ o događaju koji utiče na
različite sfere – privredu, kulturu, društvo.
– Mislim da je to već prepoznata činjenica i što je najvažnije
izmjerena činjenica. Godišnji budžet Sarajevo Film Festivala se mijenja.
On varira između tri i po do četiri i po miliona KM. Ta sredstva dolaze
iz različitih izvora – od komeracijalnih sponzora, javnih izvora na
svim nivoima vlasti u BiH, stranih fondacija, Evropske unije – ustvrdio
je Marjanović.
On je istaknuo da taj novac koji se troši direktno na Festival
generira potrošnju ostaliih sektora, od usluga putovanja, hotelskih ili
servisnih usluga.
– Novac koji je uložen u SFF vraća se prvo direktno kroz poreze u
javne izvore, više nego što iz njih dobija, s jedne strane. S druge
strane generira ostalu potrošnju u drugim sektorima. I zajedno s
turizmom dolazi kroz efekat multiplikacije do više od 60 miliona maraka
ukupne privredne aktivnosti koja je direktno i indirektno vezana za ovo
inicijalno ulaganje i održavanje Sarajevo Film Festivala – naglasio je
Marjanović.
On je također podsjetio da na kulturnom planu publika ima prilike
pogledati filmove koje inače ne bi imala prilike vidjeti da nije
Sarajevo Film Festivala, dok kad je riječ o društvenim efektima SFF-a o
tome govori činjenica da se i godišnji odmori planiraju prema datumu
Festivala, te da generalno Sarajevo živi za vrijeme SFF-a.
– I pored svega toga vrlo je značajan lokalni osjećaj rekao bih
ponosa da se svake godine dešava nešto na svjetskom nivou kao što je
Sarajevo Film Festival – podvukao je Marjanović
Ove godine, nakon dvije godine pandemije koronavirusa, mjera i ograničenja, SFF se vraća u punom kapacitetu.
Direktor Festivala Jovan Marjanović istaknuo je da ima osjećaj da su
svi oni koji su pomogli i podržali ove godine Festival to uradili iz
najiskrenijih pobuda i želje za povratkom u prosperitet.
– Imamo jednu dobru i kvalitetnu ljetnu sezonu u smislu i dolazaka
gostiju i u smislu održavanja velikih događaja kao što je Sarajevo Film
Festival. Zaista postoji veliki interes i iz javnih i privatnih izvora
da ovaj Festival bude što jači i što bolji i što više nalik onome što
smo imali prije pandemije. Osjećam da je svima bio potreban izlazak iz
te pandemije, koliko god možda jesen pred nama bila teška – zaključio je
u razgovoru za Fenu direkror SFF-a Jovan Marjanović.