Putin je rat u Ukrajini okarakterizirao kao egzistencijalnu bitku
protiv Zapada koji, kako je rekao, želi oslabiti, podijeliti i uništiti
Rusiju.
Američki predsjednik Joe Biden kritizirao je Putinove otvorene
nuklearne prijetnje Europi. Istodobno je glavni tajnik NATO-a Jens
Stoltenberg umanjio prijetnju, rekavši da Putin “vrlo dobro zna da se
nuklearni rat nikada ne bi trebao voditi i da se u njemu ne može
pobijediti”. Ovo nije prvi put da se Putin pozvao na nuklearno oružje u
pokušaju suprotstavljanja NATO-u.
To nije još samo jedna vrsta oružja
Ja sam stručnjakinja za međunarodnu sigurnost, za The Times of Israel
piše Nina Srinivasan Rathbun, profesorica međunarodnih odnosa na
Južnokalifornijskom sveučilištu. Veliki ruski arsenal taktičkog
nuklearnog oružja, koji nije reguliran međunarodnim ugovorima, te
Putinova doktrina prijetnje njihovom uporabom podigli su napetosti, ali
taktičko nuklearno oružje nije samo još jedna vrsta oružja na bojnom
polju.
Taktičko nuklearno oružje, koje se ponekad naziva i frontovsko ili
nestrateško nuklearno oružje, dizajnirano je za upotrebu na bojnom polju
– na primjer, za suzbijanje nadmoćnih konvencionalnih snaga poput
velikih formacija pješaštva i oklopa. Ovo je oružje slabije od
strateškog nuklearnog oružja poput bojevih glava koje nose
interkontinentalne balističke rakete.
Iako se stručnjaci ne slažu oko preciznih definicija taktičkog
nuklearnog oružja, niža eksplozivna snaga, mjerena u kilotonama, te
vozila za dostavu manjeg dometa često su karakteristike koje ih
određuju. Taktičko nuklearno oružje varira u snazi od jednog do 50
kilotona. Snaga strateškog nuklearnog oružja kreće se od oko 100
kilotona do preko megatona, iako su tijekom Hladnog rata razvijene puno
jače bojeve glave.
Neusporedivo s konvencionalnim bombama
Za usporedbu, atomska bomba bačena na Hirošimu imala je 15 kilotona,
tako da su neka taktička nuklearna oružja sposobna izazvati
rasprostranjeno uništenje. Najveća konvencionalna bomba, Majka svih
bombi (Mother of All Bombs) ili MOAB, koju su SAD bacile, imala je snagu
od 0,011 kilotona.
Sustavi isporuke za taktičko nuklearno oružje također imaju kraći
domet, obično ispod 500 kilometara u usporedbi sa strateškim nuklearnim
oružjem, koje je obično dizajnirano za prijenos preko kontinenata.
Budući da eksplozivna moć nuklearnog oružja male snage nije puno veća
od one sve moćnijeg konvencionalnog oružja, američka vojska smanjila je
svoje oslanjanje na njega. Većina preostalih zaliha, oko 150
gravitacijskih bombi B61, raspoređeno je u Europi. Velika Britanija i
Francuska potpuno su eliminirale svoje taktičke zalihe. Pakistan, Kina,
Indija i Sjeverna Koreja imaju nekoliko vrsta taktičkog nuklearnog
oružja. Vjeruje se da izraelski neprijavljeni nuklearni arsenal također
uključuje taktičko oružje.
Rusija je zadržala više taktičkog nuklearnog oružja, procjenjuje se
na oko 2000 bojevih glava, te se više oslanjala na njega u svojoj
nuklearnoj strategiji, uglavnom zbog manje naprednog konvencionalnog
naoružanja i sposobnosti.
Gdje Rusija može rasporediti taktičko nuklearno oružje?
Rusko taktičko nuklearno oružje može se rasporediti na brodovima,
zrakoplovima i u kopnenim snagama. Većina je postavljena na projektile
zrak-zemlja, balističke projektile kratkog dometa, gravitacijske bombe i
dubinske bombe koje nose taktički bombarderi srednjeg dometa ili na
mornarička protubrodska i protupodmornička torpeda. Ove se rakete
uglavnom drže u rezervi u središnjim skladištima u Rusiji.
Rusija je ažurirala svoje sustave lansiranja kako bi mogli nositi ili
nuklearne ili konvencionalne bombe. Postoji povećana zabrinutost zbog
ovih sustava s dvostrukom sposobnošću jer je Rusija koristila mnoge od
tih raketnih sustava kratkog dometa, posebice Iskander-M, za
bombardiranje Ukrajine.
Taktičko nuklearno oružje znatno je destruktivnije od svojih
konvencionalnih pandana čak i pri istoj eksplozivnoj energiji. Nuklearne
eksplozije jače su od 10 do 100 milijuna puta od kemijskih eksplozija i
ostavljaju smrtonosne radijacijske padavine koje kontaminiraju zrak,
tlo, vodu i zalihe hrane, slično katastrofalnom topljenju nuklearnog
reaktora u Černobilu 1986. godine. Interaktivna simulacijska stranica
NUKEMAP Alexa Wellersteina prikazuje višestruke učinke nuklearnih
eksplozija pri različitim snagama.
Razlika između taktičkog i strateškog nuklearnog oružja
Za razliku od strateškog nuklearnog oružja, taktičko oružje nije
usredotočeno na uzajamno uništenje kroz nadmoćnu odmazdu ili nuklearni
kišobran odvraćanja radi zaštite saveznika. Dok taktičko nuklearno
oružje nije uključeno u sporazume o kontroli naoružanja, oružje srednjeg
dometa bilo je uključeno u sada nepostojeći sporazum o nuklearnim
bojevim glavama srednjeg dometa (bio je na snazi od 1987. do 2018.),
koji je smanjio broj nuklearnog oružja u Europi.
I SAD i Rusija smanjile su svoje ukupne nuklearne arsenale s oko
19.000 odnosno 35.000 na kraju Hladnog rata na oko 3700 odnosno 4480 u
siječnju 2022. Nesklonost Rusije da pregovara o svom nestrateškom
nuklearnom oružju spriječila je nove napore u kontroli nuklearnog
oružja.
Temeljno je pitanje je li taktičko nuklearno oružje “upotrebljivije” i
može li stoga potencijalno izazvati nuklearni rat punog razmjera.
Njihov razvoj bio je posljedica zabrinutosti da će strateško nuklearno
oružje izgubiti na važnosti kao sredstvo odvraćanja napada druge
supersile zbog toga što su nuklearni napadi velikih razmjera smatrani
nezamislivima. Nuklearne sile će u teoriji radije koristiti taktičko
nuklearno oružje, pa bi ono moglo pojačati nuklearni štit nacije.
Ipak, svaka uporaba taktičkog nuklearnog oružja inicirala bi
obrambene nuklearne strategije. Tadašnji američki ministar obrane James
Mattis izjavio je sljedeće 2018. godine: “Mislim da ne postoji nešto
poput taktičkog nuklearnog oružja. Bilo kakva uporaba nuklearnog oružja u
bilo kojem trenutku mijenja stratešku igru”.
Što će SAD ako Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje?
SAD su kritizirale rusku nuklearnu strategiju, u kojoj bi se taktičko
nuklearno oružje moglo koristiti za odvraćanje od širenja rata na NATO.
Iako postoji neslaganje među stručnjacima, ruske i američke nuklearne
strategije usredotočene su na odvraćanje i stoga uključuju velike
osvetničke nuklearne napade u bilo kojoj uporabi nuklearnog oružja. To
znači da ruska prijetnja da će upotrijebiti nuklearno oružje kao
sredstvo odvraćanja od konvencionalnog rata, prema doktrini nuklearnog
ratovanja, mogla dovesti do uzvratnog nuklearnog napada, ako je napad
usmjeren na SAD ili NATO.
Vjerujem da ruska uporaba taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini ne
bi postigla nikakav vojni cilj, nastavlja Nina Srinivasan Rathbun za The
Times of Israel. To bi kontaminiralo teritorij za koji Rusija tvrdi da
je dio njezinog povijesnog carstva i možda dovelo kontaminaciju u samu
Rusiju. To bi povećalo vjerojatnost izravne NATO-ove intervencije i
uništilo imidž Rusije u svijetu.
Putinova prijetnja je po definiciji blef
Putin namjerava spriječiti nove uspjehe Ukrajine preventivnim
pripajanjem regija na istoku zemlje nakon održavanja namještenih
referenduma. Tada bi mogao izjaviti da će Rusija upotrijebiti nuklearno
oružje za obranu novog teritorija jer je opstojnost ruske države
ugrožena. Takvo nešto zaista izaziva nevjericu.
Putin je izričito ustvrdio da njegova prijetnja uporabe taktičkog
nuklearnog oružja nije blef upravo zato što sa strateškog stajališta
njegova uporaba nije vjerodostojna. Drugim riječima, prema bilo kojoj
razumnoj strategiji, korištenje takvog oružja je nezamislivo, pa je
prijetnja njegovom uporabom po definiciji blef.
Index