Nakon višemjesečne borbe sa pojavom ove zarazne bolesti te pauze u proizvodnji, uzgajivačima na čijim farmama je bila potvrđena ova virusna bolest od 22. marta dozvoljena je obnova stočnog fonda. Uslov je bio da sprovedu biosigurnosne, vanjske i unutrašnje mjere definisane Pravilnikom o biosigurnosnim mjerama.
Ko je zakazao?
Pored borbe sa pojavom afričke kuge koja se prošle godine pojavila na farmama, struka se bavila i nesavjesnim farmerima, od kojih su pojedini, kako bi izbjegli eutanaziju i ekonomske gubitke, prikrivali pojavu zaraze na svojim farmama i na neadekvatne načine sami vršili ukopavanje grla, čime su doveli do širenja zaraze. Pouka se tada, po svemu sudeći, nije izvukla.
U ovom trenutku niko ne zna koliko je zaraza raširena, tvrdi struka koja smatra da se i ovoga puta zaraza pojavila mnogo ranije nego što je to otkriveno.Veterinari apeluju na vlasnike da prijavljuju uginuće životinja, kako bi izbjegli širenje bolesti.
"Opšte je poznato da ova bolest nije zoonoza i nema bojazni za zdravlje ljudi, ali obzirom da je to rijedak virus koji je jako otporan a prenosi se na mnogo načina, jedini način odbrane je primjena biosigurnosnih mjera. Izuzetno je važno u tim trenucima da se eutanazirane životinje zbrinu u što kraćem roku, kako bi se spriječilo širenje ove zarazne bolesti. Ono što je sigurno je da u narednih nekoliko godina se moramo prilagoditi tom virusu, on će se sporadično javljati i sve će zavisiti od primjene biosigurnosnih mjera. Takođe, ono što je bitno istaći jeste da na raspolaganju nema vakcine protiv afričke kuge svinja, jedini mehanizam je preduzimanje biosigurnosnih mjera kao i borba protiv ilegalnih prometa životinja. A pokazalo se da se 95% prometa odvija nelegalno", rekao je za Buku dr Slaviša Cacanović veterinar.
Ugrožen stočni fond
Od pojave afričke kuge do danas eutanazirano je oko 40.000 svinja. Ugašeno je 816 farmi. Osim ogromnih ekonomskih gubitaka koje su pretrpili proizvođači, pojava afričke kuge dovela je u pitanje opstanak brojnih gazdinstava kojima je ovaj vid proizvodnje predstavljao egzistenciju.
"Ljudi u problemu. Preko noći smo izgubili ono što se stvaralo godinama, a krivicu niko nije niti pomenuo. Mi, proizvođači, uvjereni smo da je ovo ušlo uvozom još ljetos i za svo ovo vrijeme dok su gasili naše farme i uvodili mjere kojih se moramo pridržavati, uvoz je nekontrolisano tekao. I evo, sada opet imamo problem, a tek što smo teškom mukom ponovo uložili u obnovu", kaže za Buku Ilija Laketić proizvođač iz Semberije, sa čije farme je ljetos eutanazirano 170 grla.
Zabrana prometa
Sa novom pojavom zaraze, Ministarstvo poljoprivrede RS donijelo je rješenje o proglašenju zaraženog područja od tri kilometra i ugroženog područja od 10 kilometara na području Bijeljine. Ranije je donesena mjera zabrane prometa svinja na stočnim pijacama, obzirom da su ta mjesta prepoznala kao lokacije gdje se vrši ilegalan promet životinja, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Na farmama gdje je potvrđeno prisustvo afričke kuge životinje će biti eutanazirane. Do sada direktne štete zbog pojave ove zarazne bolesti procijenjene su na 25 miliona KM.
Bijeljina nema stočno groblje
U skladu sa Zakonom o veterinarstvu, obaveza svake lokalne uprave jeste da ima obezbijeđeno stočno groblje. U Bijeljini ono ne postoji. Određene su samo dvije potencijalne lokacije na kojima će biti zbrinute eutanazirane životinje.
Iz resornog ministarstva pozivaju farmere da sve aktivnosti obavljaju pod nadzorom nadležne veterinarske organizacije i prema protokolu.
U budućnosti ćemo živjeti sa tim
Šef ekspertske grupe za borbu protiv afričke kuge prof. dr Drago Nedić rekao je za Buku da će ova zarazna bolest, sa kojom se suočavaju i mnogo razvijenije zemlje, biti prisutna i ubuduće, te da će u potpunosti promijeniti dosadašnji način uzgoja svinja na farmama.
"Ovaj virus će trajati jako dugo i ima nekoliko stvari koje su za nas važne a to je da budemo dodatno spremni za ponovne pojave ovog virusa. Svi oni koji su se sretali sa pojavim ovog virusa, a koji je dugo prisutan u Evropi, naišli su na iste probleme koji su bili i u početku", kaže Nedić i dodaje "Veoma je bitno da se ispoštuje kontrola kretanja životinja kako bi smo spriječili da nelegalni promet doprinese širenju virusa".
Posljedice pojave ove zarazne bolesti su katastrofalne. Tome najbolje svjedoče primjeri zemalja u regionu, koje se godinama bore s iskorjenjivanjem ove zaraze.
"Proizvođači moraju da shvate da se nivo bezbjednosti mora podići. To ne znači samo podizanje ograda, nego i nivo sigurnosti i odgovornosti samog vlasnika", rekao je za Buku Dragan Knežević, direktor Veterinarskog instituta "dr Vaso Butozan".
Manjak robe na tržištu i rast cijena
Obzirom na veliki broj eutanaziranih grla i višemjesečnu pauzu u proizvodnji na tržištu trenutno vlada manjak robe što automatski dovodi do povećanja cijena.
" Naša proizvodnja pada, cijenu diktira uvoznički lobi koji preuzima primat. Za to vrijeme pred nas se postavljaju nove mjere u proizvodnji koje su skupe i mnogima nedostupne" kaže za Buku proizvođač Slaviša Perić.
Globalna je procjena da će mala ponuda u narednom periodu dovesti do povećanja cijena.
"Na proizvodnju mesa je sve ovo ostavilo velike posljedice. Umanjene su mogućnosti za reprodukciju, ukinut je tovni materijal. Sama proizvodnja diktira i cijene i čim je mogućnost nabavke manja, sve to odmah utiče na cijene mesa i mesnih prerađevina", rekao je ranije za Buku Milenko Zupur vlasnik mesne industrije "Globus"
Trenutno cijena po kilogramu žive vage iznosi i do 12 KM . Prema riječima farmera očekuje se da u vrijeme majskih praznika ta cijena bude iznosila i do 15 KM/kg.
