Poslanik SDS-a tvrdi da se u Ministarstvu finansija BiH vodi „licemjerna igra“ oko odluka Kristijana Šmita
Poslanik Srpske demokratske stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Mladen Bosić izjavio je da bi ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić trebalo da podnese ostavku, ocjenjujući da je pokazao da ne može da obavlja tu funkciju.
U tekstu saznajte:
Zašto Bosić tvrdi da se vodi „licemjerna igra“ u Ministarstvu finansija BiH
Kakvu ulogu u cijelom slučaju, prema njegovim riječima, ima zamjenik ministra
Šta kaže o odnosu SNSD-a prema odlukama visokog predstavnika
Zašto smatra da bi Amidžić trebalo da podnese ostavku
Bosić je komentarisao rok koji je visoki predstavnik Kristijan Šmit dao Amidžiću da u roku od 24 sata prebaci sredstva Centralnoj izbornoj komisiji za nabavku skenera.
„Dogovor sa OHR-om, a javno protiv Šmita“
Bosić tvrdi da se u Ministarstvu finansija ponavlja obrazac prema kojem Amidžić javno ne prihvata odluke Kristijana Šmita, dok se istovremeno, kako navodi, pronalazi način da se one sprovedu.
Prema njegovim riječima, sredstva koja se traže sa računa Ministarstva, umjesto ministra, realizuje zamjenik ministra Muhamed Hasanović iz SDP-a.
„Tako on ispada principijelan i borac za svoja uvjerenja, odnosno Dodikova, a odluka Kristijana Šmita bude provedena. I vuk sit i ovce na broju“, rekao je Bosić.
Poziv na ostavku
Bosić je poručio da je, po njegovom mišljenju, logično da Amidžić podnese ostavku ako već, kako tvrdi, prepušta ključne odluke svom zamjeniku.
Dodao je da iskustvo sa drugim funkcionerima SNSD-a pokazuje da su ostavke rijetkost, uz ironičnu opasku da je „sve moguće osim da neko od njih podnese ostavku“.
Za sada nema zvanične reakcije ministra finansija na ove navode.
Neustavne odredbe o radu prevoznika, magistrima prava i aktima u Bijeljini i Ugljeviku
Ustavni sud Republike Srpske donio je više odluka kojima su pojedine odredbe zakona i podzakonskih akata proglašene neustavnim. Među njima su ograničenja za taksi prevoznike, sporna pravila o polaganju stručnog ispita za magistre pravnih nauka, kao i akti u Bijeljini i Ugljeviu.
U tekstu saznajte:
Zašto je ukinuto teritorijalno ograničenje rada taksista
Šta je sporno u vezi sa stručnim ispitom za magistre prava
Zbog čega je osporen pravilnik preduzeća „EKO-DEP“ iz Bijeljine
Koja je odredba Opštinske uprave Ugljevik proglašena neustavnom
Koje inicijative Sud nije prihvatio
Sud je ocijenio da su osporene norme bile u suprotnosti sa Ustavom Republike Srpske i principom zakonitosti.
Taksisti mogu raditi i van svoje opštine
Sud je neustavnom proglasio odredbu Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju kojom je bilo propisano da taksi prevoznik može vršiti prevoz samo na teritoriji i sa teritorije jedinice lokalne samouprave u kojoj ima registrovano sjedište.
Prema obrazloženju, takvo ograničenje narušava princip slobodnog preduzetništva koji garantuje Ustav RS. Iako Ustav dozvoljava ograničenja radi zaštite interesa Republike, životne sredine, zdravlja i bezbjednosti ljudi, Sud je ocijenio da u ovom slučaju za takvo ograničenje nije bilo ustavnog osnova.
Jednaka pravila za sve magistre prava
Neustavnom je proglašena i odredba uredbe o stručnom ispitu za rad u upravi RS kojom je bilo propisano da stručni ispit ne polaže lice koje je zvanje magistra pravnih nauka steklo prije reforme visokog obrazovanja u RS ili BiH.
Ustavni sud je zauzeo stav da se svi magistri pravnih nauka nalaze u istoj pravnoj situaciji, bez obzira na to kada su stekli zvanje, te da se pravila o polaganju stručnog ispita moraju jednako primjenjivati.
„EKO-DEP“ Bijeljina bez potrebne saglasnosti
Sud je utvrdio da Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u javnom preduzeću „EKO-DEP“ iz Bijeljine nije donesen u skladu sa zakonom, jer nije pribavljena saglasnost svih nadležnih organa jedinica lokalne samouprave koje su osnivači zajedničkog preduzeća.
Time je, prema ocjeni Suda, narušeno ustavno načelo zakonitosti.
Sporna odredba u Ugljeviku
Neustavnom je proglašena i odredba pravilnika Opštinske uprave Ugljevik kojom je bilo predviđeno da akt stupa na snagu danom donošenja. Sud je podsjetio da opšti akti mogu stupiti na pravnu snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja, osim ako zakonom nije drugačije propisano.
Odbijene inicijative
Na istoj sjednici, Ustavni sud nije prihvatio inicijative za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o lovstvu, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o bankama RS, Zakona o javnom okupljanju i drugih propisa.
Odluke Suda stupaju na snagu objavljivanjem u Službenom glasniku Republike Srpske i obavezuju nadležne institucije da usklade svoje akte sa Ustavom.
Vještačka inteligencija, automatizacija i zelena tranzicija mijenjaju tržište rada brže nego ikad
Ubrzani razvoj vještačke inteligencije i automatizacije duboko mijenja globalno tržište rada. Dok pojedina zanimanja postepeno nestaju, raste potražnja za poslovima u kojima su ljudske vještine – empatija, kreativnost, kritičko razmišljanje i stručnost – i dalje nezamjenljive.
U tekstu saznajte:
Koji su poslovi prvi na udaru vještačke inteligencije
Zašto svaka šesta firma planira smanjenje broja zaposlenih
Koje oblasti bilježe najveći rast zapošljavanja
Kako zelena tranzicija stvara nova radna mjesta
Zašto je prekvalifikacija ključna za sigurnu budućnost
Analizu pod naslovom „Poslovi koji će nestati i procvjetati 2026. godine“ objavio je The Telegraph, a iako se istraživanje fokusira na Veliku Britaniju, slični trendovi sve su vidljiviji i širom Evrope i svijeta.
Rutinski poslovi prvi na udaru
Prema analizi, najugroženiji su administrativni i kancelarijski poslovi, rutinske finansijske pozicije, kao i dio sektora osiguranja. Vještačka inteligencija sve uspješnije preuzima ponavljajuće zadatke, obradu podataka i administraciju.
U maloprodaji ubrzano raste broj samouslužnih kasa i automatizovanih prodavnica, dok online kupovina dodatno smanjuje potrebu za klasičnim prodavcima. U medijima i marketingu sve češće se koriste alati zasnovani na generativnoj vještačkoj inteligenciji, koji mogu kreirati tekstove, vizuale i kampanje.
Razvoj dronova i autonomnih vozila takođe mijenja tržište rada, posebno u sektoru transporta i dostave.
Zdravstvo i socijalna zaštita u ekspanziji
S druge strane, zdravstveni sektor i socijalna zaštita bilježe snažan rast. Zbog starenja stanovništva raste potražnja za medicinskim sestrama, njegovateljima i zaposlenima u domovima za starije osobe.
Plate u ovom sektoru u Velikoj Britaniji porasle su gotovo devet odsto u protekloj godini, što dodatno potvrđuje trend rasta.
Zelena energija i IT nude nove prilike
Zelena tranzicija otvara nova radna mjesta u energetici i održivim projektima. Sve su traženiji instalateri solarnih panela, tehničari za vjetroelektrane, stručnjaci za energetsku efikasnost i inženjeri za obnovljive izvore energije.
Istovremeno, IT sektor nastavlja da raste, posebno u oblastima:
vještačke inteligencije
sajber bezbjednosti
analize i upravljanja podacima
Povećana digitalizacija donosi i veću potrebu za edukatorima, mentorima i trenerima za prekvalifikaciju u STEM oblastima, kao i za stručnjacima za mentalno zdravlje, čija uloga postaje sve značajnija u savremenom radnom okruženju.
Prekvalifikacija kao ključ sigurnosti
Zaključak istraživanja je jasan – radnici koji žele dugoročnu stabilnost trebalo bi da prate trendove u oblasti vještačke inteligencije i zelene tranzicije, te da ulažu u razvoj vještina koje tehnologija teško može zamijeniti.
Empatija, kreativnost, strateško razmišljanje i tehnička specijalizacija postaju najvredniji kapital na tržištu rada 2026. godine.
Bosna i Hercegovina nalazi se na raskrsnici evropskog puta, upozorio je Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH, u razgovoru za BUKA Podcast, poručujući da zemlja ozbiljno rizikuje da propusti priliku koju su druge zemlje regiona već iskoristile.
Šta možete pročitati:
Šef Delegacije EU Luigi Soreca upozorava da Bosna i Hercegovina kasni na evropskom putu, jer ključne reforme i političke odluke još nisu provedene.
EU Plan rasta vrijedan 976,5 miliona eura je pod ozbiljnim rizikom, pošto od novembra nema konkretnih koraka u njegovoj implementaciji.
Dok Crna Gora, Albanija i druge zemlje regiona napreduju ka EU, Bosna i Hercegovina stoji u mjestu zbog političkih blokada.
Cijena nedjelovanja biće ogromna, poručuje Luigi Soreca, uz upozorenje da EU sredstva mogu biti preusmjerena drugim državama.
Podsjećajući na mart 2024. godine, kada je Evropski savjet dao zeleno svjetlo BiH za otvaranje pregovora uz ispunjavanje određenih uslova, Soreca je rekao da su skoro dvije godine izgubljene bez dovoljno konkretnog djelovanja.
„Postoji određeni napredak, ali nedovoljan. Dvije godine su bile dovoljne da se ovi koraci naprave, a oni nisu teški“, rekao je Soreca.
Kako je naveo, ključni problemi ostaju neusvajanje dva zakona iz oblasti pravosuđa i neimenovanje glavnog pregovarača, bez kojeg proces pregovora ne može funkcionisati.
„Ako pregovarate, morate imati tim kojeg neko vodi. To se nije dogodilo“, naglasio je.
Region ide naprijed, BiH stoji
Soreca je upozorio da BiH zaostaje za ostatkom regiona, navodeći Crnu Goru, Albaniju i Moldaviju kao primjere zemalja koje su iskoristile povoljan trenutak za proširenje Evropske unije.
„Sada smo u dobrom talasu za proširenje, ali ne znamo gdje ćemo biti za godinu dana, pa čak ni za šest mjeseci. Nadam se da voz koji još čeka na BiH neće biti propušten.“
Govoreći o političkoj odgovornosti, istakao je da složen sistem odlučivanja ne može biti izgovor.
„Vidjeli smo da, kada postoji politička volja, odluke mogu biti donesene. Problem nije sistem, nego nedostatak političke volje da se ide naprijed što je brže moguće.“
Republika Srpska je dio rješenja
Tokom boravka u Banjoj Luci, Soreca je jasno poručio da nema napretka BiH bez Republike Srpske.
„Biti u Banjoj Luci nije samo zadovoljstvo, nego i dužnost. Vrata su otvorena, imamo ponudu i želimo razgovarati o tome šta možemo zajedno učiniti da bismo krenuli naprijed.“
Skoro milijardu eura pod znakom pitanja
Posebno upozorenje odnosilo se na Plan rasta Evropske unije vrijedan 976,5 miliona eura, za koji je rekao da je BiH već u zakašnjenju.
„Moram biti iskren. Nije bilo nikakvog djelovanja od novembra. Vrijeme ističe. Novac je dostupan samo do decembra 2027. godine.“
Ako se potrebni koraci ne ispune, upozorio je, sredstva mogu biti preusmjerena drugim zemljama regiona.
„Ako se ovaj novac ne iskoristi, neko drugi hoće. Postojaće cijena zbog nedjelovanja.“
Frustracija građana i poruka političarima
Soreca je rekao da Evropska unija vrlo dobro razumije frustraciju građana, ističući da se ne sastaje samo s političarima, već i s mladima, studentima i poslovnom zajednicom.
„Za mene je BiH kao snažan automobil, ali kočnica je podignuta. Moramo je spustiti da bi automobil krenuo.“
Njegova poruka političkim liderima bila je jasna:
„Ne treba da slušaju mene ili Evropsku uniju, nego svoj narod. Reforme koje tražimo nisu u interesu EU, nego u interesu građana.“
Cijena nedjelovanja je previsoka
Na kraju razgovora, šef Delegacije EU ponovio je da prilika još postoji, ali da neće čekati beskonačno.
„Sada smo na raskrsnici. Cijena nedjelovanja je prevelika za građane Bosne i Hercegovine.“
Slavni fizičar viđen na konferenciji koju je organizovao Džefri Epstin, objavljeni novi detalji iz američkih dokumenata
U hiljadama stranica dokumenata povezanih sa slučajem Džefri Epstin pominju se brojna poznata imena iz svijeta politike, biznisa i nauke. Među njima je i čuveni britanski fizičar Stiven Hoking, čije se ime u objavljenim dosijeima navodi više stotina puta.
U tekstu pročitajte:
Koliko se puta ime Stivena Hokinga pominje u Epstinovim dosijeima
Gdje je fotografija navodno nastala
Koje su ranije optužbe iznesene i ko ih je negirao
Kakvu je konferenciju Epstin organizovao 2006. godine
Koliko je novca Epstin ulagao u naučne projekte
Pojavila se i fotografija na kojoj je Hoking nasmijan između dvije žene u bikinijima koje drže koktele. Nije precizirano kada je snimak nastao, ali pojedini mediji navode da bi mogao biti sa Epstinovog privatnog ostrva.
Fotografija sa ostrva „Little Saint James“
Prema navodima objavljenim u američkim dokumentima, Hoking je 2006. godine učestvovao na naučnoj konferenciji koju je Epstin organizovao na svom privatnom ostrvu Little Saint James i obližnjem ostrvu St. Thomas.
Konferencija je nosila naziv „Energija praznog prostora koja nije nula“, a finansirao ju je Epstin. Na blogu njegove fondacije navedeno je da su gosti, osim naučnih rasprava, imali priliku da borave na plaži i posjete privatno ostrvo domaćina.
Ranije optužbe i Epstinovo negiranje
Pokojna Epstinova žrtva, Virdžinija Džufri, ranije je iznijela optužbe da je Hoking navodno učestvovao u neprimjerenim aktivnostima na ostrvu. Te tvrdnje su bile predmet medijskih izvještaja, dok je Epstin takve optužbe negirao.
Važno je napomenuti da prisustvo na konferenciji ili pojavljivanje na fotografiji ne predstavlja dokaz o bilo kakvom krivičnom djelu, a detalji iz dosijea i dalje su predmet javnih i pravnih analiza.
Epstinove donacije nauci
Epstin je godinama ulagao značajna sredstva u naučne projekte i istraživanja. Prema medijskim navodima, u jednom periodu izdvajao je i do 20 miliona dolara godišnje za finansiranje naučnika i akademskih inicijativa.
Slučaj i dalje izaziva veliku pažnju javnosti, dok objavljeni dokumenti otvaraju nova pitanja o mreži kontakata i vezama koje je Epstin održavao sa uticajnim ličnostima širom svijeta.
Generalni sekretar UN-a poručio da je rat „mrlja na kolektivnoj savjesti“ i pozvao na bezuslovnu deeskalaciju
Četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš ponovo je apelovao na hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre. U obraćanju povodom godišnjice rata, poručio je da sukob ostaje „mrlja na našoj kolektivnoj savjesti“ i upozorio na opasnost daljih eskalacija.
U tekstu saznajte:
Koliko je civila ubijeno i ranjeno tokom četiri godine rata
Zašto Gutereš govori o „nuklearnom ruletu“
Šta je poručeno na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a
Kakav stav UN zauzima o teritorijalnom integritetu Ukrajine
Zašto se traži hitno finansiranje humanitarne pomoći
Više od 15.000 ubijenih civila
Govoreći na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, Gutereš je naglasio da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, dok je više od 41.000 ranjeno. Među žrtvama je, prema podacima UN-a, najmanje 3.200 djece.
Njegovu poruku u Njujorku pročitala je podsekretarka UN-a za izgradnju mira, koja je prenijela upozorenje da svijet svjedoči „očiglednom kršenju međunarodnog prava“ i njegovim teškim posljedicama.
„Vrijeme je za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre“
Gutereš je pozdravio diplomatske napore koje ulažu Sjedinjene Američke Države i druge zemlje s ciljem okončanja sukoba, ali je istakao da su potrebni konkretni koraci ka deeskalaciji i obnovi političkog dijaloga.
„Ova nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah prestati“, poručio je, upozoravajući na rizike daljeg produbljivanja sukoba.
On je naglasio da svako trajno rješenje mora poštovati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.
Poziv državama članicama
Generalni sekretar UN-a pozvao je države članice da u potpunosti finansiraju humanitarne operacije, jer milioni ljudi i dalje zavise od međunarodne pomoći.
„Dosta je smrti. Dosta je razaranja. Dosta je uništenih života i razorenih budućnosti“, zaključio je Gutereš, ističući da je prekid vatre prvi korak ka pravednom i održivom miru.
Poljske vlasti otkrile su četiri tajna tunela ispod granice sa Bjelorusija, za koje se sumnja da su korišteni za ilegalno prebacivanje migranata u Poljska. Prema navodima zvaničnika, iza kompleksne podzemne infrastrukture mogli bi stajati strani stručnjaci sa Bliskog istoka, dok Varšava direktnu odgovornost pripisuje režimu predsjednika Aleksandar Lukašenko.
U tekstu pročitajte:
Koliko je tunela otkriveno i gdje su locirani
Kako su poljske službe otkrile podzemne prolaze
Koliko je migranata prošlo kroz najveći tunel
Koje se međunarodne grupe pominju kao mogući izvođači
Zašto Poljska smatra da političku odgovornost snosi Minsk
Kako se ova situacija uklapa u širu bezbjednosnu krizu u Evropi
Otkrivanje tunela predstavlja novu fazu eskalacije napetosti na istočnoj granici Evropske unije, koju poljske vlasti već godinama opisuju kao dio „hibridnog rata“ protiv Evrope.
Otkrivena četiri tunela tokom 2025. godine
Službenici granične straže Podlaskog vojvodstva tokom 2025. godine identifikovali su ukupno četiri podzemna prolaza ispod granice.
Najveći tunel pronađen je sredinom decembra u blizini sela Narevka, na istoku Poljske. Prema dostupnim informacijama:
Tunel je bio visok oko 1,5 metara
Protezao se oko 50 metara na bjeloruskoj i 10 metara na poljskoj teritoriji
Ulaz na bjeloruskoj strani bio je skriven u šumi
Kroz njega je prošlo oko 180 migranata, uglavnom iz Avganistana i Pakistana
Većina je uhapšena odmah po izlasku na poljsku teritoriju
🇵🇱 Polish border guards have discovered a tunnel used by illegal migrants on the Polish-Belarusian border.
130 migrants were detained.
The tunnel stretches several dozen metres, running beneath the border fence and a technical road, Polish border guards report. pic.twitter.com/uljNsqsmNy
Poljske vlasti navode da su tuneli otkriveni zahvaljujući naprednim bezbjednosnim sistemima, uključujući termalne kamere, senzore pokreta i elektronski nadzor.
🚨 Kolejny podkop wydrążony pod linią polsko – białoruskiej 🇵🇱-🇧🇾 granicy państwowej ❗️
Kilkudziesięciometrowy tunel pod barierą i drogą techniczną miał około 1,5 m wysokości. Jego ukryte w lesie wejście znajdowało się około 5⃣0⃣ metrów po białoruskiej stronie granicy, wyjście… pic.twitter.com/AOzcs0sIoZ
Ko stoji iza tunela? Stručnjaci iznose različite teorije
Prema ocjenama bezbjednosnih analitičara, izgradnja ovakvih tunela zahtijeva visoko specijalizovano znanje i iskustvo u podzemnoj infrastrukturi.
Kao moguće grupe sa takvim kapacitetima pominju se:
Hamas
Hezbolah
Islamska država
Pojedine kurdske milicije sa iskustvom iz Sirije i Iraka
Američki i izraelski vojni analitičari navode da takva infrastruktura podsjeća na podzemne sisteme korištene u Gazi i Libanu. Ipak, poljske vlasti naglašavaju da bez obzira na moguće tehničke izvođače, političku odgovornost snosi Minsk.
Migrantska kriza kao instrument pritiska
Pod vlašću Aleksandra Lukašenka, Bjelorusija je još od 2021. godine optuživana da organizovano usmjerava migrante prema granici sa Poljskom i drugim državama EU.
Nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, napetosti su dodatno porasle. Zapadne obavještajne procjene tvrde da je cilj takvih operacija destabilizacija Evropske unije i slabljenje podrške vladi ukrajinskog predsjednika Volodimir Zelenski.
Poljska je kao odgovor izgradila 200 kilometara dugu graničnu ogradu, opremljenu sa više od 300 kamera i sofisticiranim nadzornim sistemima.
Poljska poručuje: Spremni smo na nove pokušaje
Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Poljske izjavio je da sama činjenica da se kopaju tuneli pokazuje efikasnost granične zaštite.
Ipak, bezbjednosni stručnjaci upozoravaju da zatvaranje jedne rute često znači otvaranje nove na drugoj lokaciji, što ovu krizu čini dugoročnim izazovom.
Poljske vlasti poručuju da će nastaviti sa otkrivanjem i uništavanjem podzemnih prolaza, uz dodatno jačanje tehničkih i obavještajnih kapaciteta.
Zašto je ovo važno?
Otkrivanje tajnih tunela na granici Poljske i Bjelorusije otvara nova pitanja o metodama migrantskog pritiska, regionalnoj bezbjednosti i ulozi međunarodnih aktera u destabilizaciji istočne granice Evropske unije.
Situacija ostaje dinamična, a Varšava najavljuje dodatne mjere kako bi spriječila nove pokušaje ilegalnih prelazaka – bilo iznad ili ispod zemlje.
Šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Ognjen Bodiroga kazao je da jedna od najvećih pljački dobija svoj epilog, a da su građani RS-a ostali bez 240 miliona KM, koliko je Vlada Republike Srpske, kako je naveo, isplatila Rašidu Serdarovu, odnosno firmi “Comsar Energy RS”.
On je podsjetio da je “Comsar Energy RS” nosilac koncesije na ležištu “Ugljevik-istok 2” koja mu je data 2013. godine uz koncesiju za gradnju trećeg bloka termoelektrane.
– Termoelektrana nikada nije izgrađena, a nedostatak uglja je doveo u pitanje rad RiTE Ugljevik. Na kraju, Vlada RS je preko firme “Gas-RES” Rašidu Serdarovu isplatila 240 miliona maraka. Ovaj slučaj i slučaj “Vijadukt” su pljačke filmskih razmjera, a RS uskoro očekuju novi arbitražni i predarbitražni sporovi u kojima čak učestvuje i advokat Milorada Dodika, Goran Bubić – upozorava Bodiroga.
On pojašnjava da “Bubić zastupa Poliester grupu iz Priboja, čiji su vlasnici dva državljana Slovenije i tri državljana Srbije, sva tri Bošnjaci, protiv”, kako ja naveo, RS i Općine Rudo.
– Tačnije, advokatska kancelarija Gorana Bubića je pokrenula predarbitražni postupak, pošto kod naših redovnih sudova gubi sporove pa je odlučila sve prijaviti institucijama BiH, i to Pravobranilaštvu BiH, Vijeću ministara i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa – izjavio je Bodiroga.
– Toliko o patriotizmu advokata Milorada Dodika i nepriznavanju institucija BiH kojima prijavljuje Republiku Srpsku i njene organe – dodao je, navodi se u saopćenju Sekretarijata Srpske demokratske stranke.
Evropska komisija je predložila otvaranje pregovora sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom kako bi ih integrisala u režim EU „Roming kao kod kuće“, saopćeno je iz Komisije.
Nakon što se sporazumi finaliziraju sa svakim od partnera i nakon što se u potpunosti usklade s pravilima EU o roamingu, ljudi koji putuju između EU i Zapadnog Balkana moći će upućivati pozive, slati tekstualne poruke i koristiti mobilne podatke bez dodatnih naknada za roaming.
Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokratiju, izjavila je: „Danas činimo značajan korak na putu partnera sa Zapadnog Balkana ka pridruživanju roaming porodici EU. To su dobre vijesti i za građane i za preduzeća.“
Marta Kos, komesarka za proširenje, izjavila je: „Naknade za roaming su problem za ljude širom Zapadnog Balkana. One utiču na radnike koji prelaze granice ili porodice koje jednostavno žele ostati u kontaktu. Iznenadni računi ili veće naknade prilikom putovanja su nešto što više ne poznajemo unutar EU. Danas smo predložili da se ovo proširi na Zapadni Balkan. To bi značilo lakše pozive i mobilne podatke koji funkcionišu po cijenama kod kuće.“
„Ja ću pod hitno naložiti srpskom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine(BiH) Željki Cvijanović da na jednoj od narednoj sjednica Predsjedništva predloži da se BiH pridruži Sjedinjenim Američkim Državama(SAD) i tako postane 51. država u SAD, jer će nas oni sigurno primiti u svoje članstvo, a primiće nas svakako mnogo prije nego Evropska unija(EU)!“, objavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u intervjuu za Javni TV servis.
„Ja ovo ne pričam onako bezveze, već sam konsultovao sve naše lobiste u SAD i oni su mi rekli da je to moguće u kratkom periodu, ali da moramo izdvojiti još malo više novca da oni izlobiraju naše brzo članstvo u SAD. Što ne bi’ to uradili ako je moguće? Zar nećemo od članstva u SAD imati mnogo više benefita nego od članstva u EU, pogotovo sad kad je na čelu SAD naš prijatelj Donald Tramp? On će se sigurno obradovati da dobije još jednu samostalnu, nezavisnu, njemu lojalnu državu, i to u Evropi! E, sad ćemo da vidimo da li će Denis Bećirović i Željko Komšić smjeti da se suprotstave ovom prijedlogu!“, istakao je Dodik.
„Članstvo BiH u SAD će stopostotno zaštititi Republiku Srpsku(RS). RS je međunarodno priznata Dejtonskim sporazumom koji je osmišljen u SAD, a uz pomoć Trampove administracije mi ćemo povratiti sve izvorne dejtonske nadležnosti koje su nam otete! To je vrlo moguće, kako su mi rekli naši lobisti, a možda i nešto više od toga, ali za sada ne želim o tome da govorim“, dodao je Dodik.
„BiH ima više stanovnika nego Aljaska i Havaji zajedno, a obje su države u SAD. Mi u BiH imamo stanovnika koliko, recimo, američka država Arkanzas, pa, shodno tome, imali bi’ pravo da damo šest elektora na američkim predsjedničkim izborima, isto toliko kongresmena i dva mjesta u Senatu, a OHR bi automatski bio ukinut. Po mom prijedlogu, po dva kongresmena bi se birala iz reda Srba, Hrvata i Bošnjaka iz BiH, te po jedan senator iz RS i Federacije BiH(FBiH). Mi bi’ svi ovako imali ogromne koristi od članstva u SAD, jer bi direktno uticali na ishod američkih izbora, a i automatski bi postali državljani SAD i mogli da se slobodno krećemo širom SAD! Čim nas SAD prime u svoje članstvo, a to može biti već za godinu-dvije dana, dok je još predsjednik Tramp na čelu, ja ću objaviti svoju kandidaturu za kongresmena iz RS, jer više neće važiti zabrana političkog djelovanja koju mi je izrekao Sud BiH, pošto će je sigurno poništiti Vrhovni sud SAD, kome ću se žaliti čim nas prime u SAD! A ako FBiH neće da ide u SAD, onda ćemo mi zatražiti da RS samostalno pristupi SAD, a oni u FBiH nek gledaju dalje šta će i kako će! Dakle, u krajnjem slučaju, mi ćemo se sami pridružiti SAD: tako ćemo učiniti Republiku Srpsku velikom, a Amerikom još većom! Živjeli“, poručio je Dodik.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Saglasnost sa ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj veb lokaciji. Nepristanak ili povlačenje saglasnosti može negativno uticati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalno
Uvijek aktivan
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korišćenja određene usluge koju izričito zahteva pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu obavljanja prenosa komunikacije preko elektronske komunikacione mreže.
Preference
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja preferencija koje ne zahteva pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog poziva, dobrovoljne saglasnosti od strane vašeg Internet provajdera ili dodatne evidencije treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na veb lokaciji ili na nekoliko veb lokacija u slične marketinške svrhe.
