Naslovnica Blog

Vlada RS donijela set odluka o povećanju primanja

0

Vlada Republike Srpske donijela je danas, na drugoj sjednici održanoj u Banjaluci, set odluka kojima se u 2026. godini značajno povećavaju novčana primanja za boračke kategorije, ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca i civilne žrtve rata.

Najznačajnije povećanje odnosi se na osnovice za lične i porodične invalidnine, koje su u odnosu na decembar 2025. godine uvećane za 10 odsto u januaru, te ukupno 14 odsto od 1. februara 2026. godine. Ovim mjerama obuhvaćen je 42.951 korisnik, a u Budžetu Republike Srpske za ovu namjenu obezbijeđeno je ukupno 222,5 miliona KM.

Ista dinamika povećanja primjenjuje se i na primanja civilnih žrtava rata. Povećanjem je obuhvaćeno 1.988 korisnika, a za ove svrhe planirano je 8,1 milion KM, čime se dodatno jača socijalna zaštita jedne od najosjetljivijih kategorija stanovništva.

Borački dodatak

Povećan je i mjesečni borački dodatak, pa će osnovica od 1. februara 2026. godine iznositi 4,00 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, u odnosu na dosadašnjih 3,50 KM, što predstavlja rast od 14,286 odsto. Pravo na ovaj dodatak ostvaruje 177.520 korisnika, a u Budžetu je za tu namjenu planirano 295,48 miliona KM

Vlada je usvojila i Odluku o visini osnovice za obračun godišnjeg boračkog dodatka za 2025. godinu, kojom je utvrđena osnovica od 4,43 KM po mjesecu učešća u borbenim dejstvima. Isplata će biti izvršena za 344 korisnika, u skladu sa evidencijom na dan 31. decembra 2025. godine.

Dodatnu podršku dobijaju i borci stariji od 65 godina

Dodatnu podršku dobijaju i borci stariji od 65 godina koji ne ispunjavaju uslove za penziju. Njihovo mjesečno novčano primanje povećano je sa 318,64 KM na 349,35 KM, a za realizaciju ove mjere u 2026. godini obezbijeđeno je 6,3 miliona KM. Prema podacima nadležnih institucija, na dan 31. decembra 2025. godine evidentiran je 1.551 korisnik ovog prava.

Ovim odlukama Vlada Republike Srpske nastavlja politiku jačanja socijalne sigurnosti i unapređenja materijalnog položaja boračkih i socijalno osjetljivih kategorija stanovništva.

Aktivisti upozoravaju: Yugo Metals krši sudsku zabranu, Jezero i pitka voda ozbiljno ugroženi!

0

Uprkos zabrani Okružnog suda u Banjaluci i presudi donesenoj u decembru 2024. godine, kojom je, po tužbi Centra za životnu sredinu i mještana Jezera , poništeno drugo rješenje o produženju istražnog roka za detaljna geološka istraživanja bakra, željeza i pratećih metala na istražnom prostoru Jezero, kompanija Yugo Metals ponovo je izašla na teren, objavljeno je na stranici Stop rudnicima u dolini Plive.

Prema informacijama sa lica mjesta aktivisti ističu da se koriste pumpe za izvlačenje vode iz područja Jošavke, čime se nastavljaju aktivnosti koje su sudskom presudom jasno zabranjene i osporene.

Posebnu zabrinutost izaziva prisustvo privatnog obezbjeđenja na terenu, koje je i ranije onemogućavalo pristup aktivistima, predstavnicima medija i institucijama lokalne samouprave, iako za to nema zakonska ovlaštenja. “Radnici privatnih zaštitarskih firmi nemaju pravo legitimisati građane niti zahtijevati uvid u lična dokumenta, a takva ovlaštenja imaju isključivo policijski organi, u zakonom jasno definisanim situacijama”, poručuju aktivisti.

Takođe, javnosti je ranije saopšteno da se tehnička voda navodno propisno odvozi i odlaže putem nadležnog komunalnog preduzeća. Međutim, isto preduzeće je pismenim putem demantovalo bilo kakvu saradnju, navodeći da nisu odlagali tehničku vodu. Svjedoci sa terena potvrđuju da je voda bila vidno zamućena, što dodatno ukazuje na moguće ugrožavanje životne sredine.

“Postoje ozbiljne indicije da se istraživanja nastoje privesti kraju kako bi se prostor Jezera što prije pripremio za trgovinu na stranim berzama, bez obzira na posljedice po lokalno stanovništvo i prirodne resurse. Ako se ove aktivnosti hitno ne zaustave, prijeti gubitak pitke vode, trajna ekološka šteta i moguće raseljavanje stanovništva, ne samo u Jezeru, već i nizvodno od rijeke Plive. Ovo je apel za poštovanje zakona, zaštitu prirode i pravo ljudi na zdravu životnu sredinu”, poručuju aktivisti.

Kompanija Yugo Metals je u posljednje nekoliko godina intenzivno radila na geološkim istraživanjima u Bosni i Hercegovini, posebno na projektima u opštini Jezero i okolini. Aktivnosti uključuju terenska istraživanja, geofizička i geokemijska ispitivanja, te pripreme za bušenje i vađenje uzoraka metala.

Ranija istraživanja često su se provodila bez dovoljno informisanja lokalnog stanovništva, što je izazivalo proteste zajednica i ekoloških organizacija.

Okružni sud u Banjaluci je u decembru 2024. godine poništio rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS koje je omogućilo produženje roka za geološka istraživanja na prostoru Jezera. Sud je utvrdio da rješenje nije donijeto u skladu sa zakonom, da nisu ispunjeni zakonski uslovi i da su prekršene procedure. To znači da sva istraživanja koja se oslanjaju na ovo rješenje nemaju pravnu osnovu, a svaka aktivnost na terenu u ovom trenutku predstavlja kršenje sudske odluke.

Irnes Hubijar iz Sarajeva uhapšen zbog pokušaja ubistva Koste Pandurevića

0

Sarajlija Irnes Hubijar (37) uhapšen je zbog sumnje da je prije mjesec dana na Trebeviću pokušao ubiti Kostu Pandurevića iz Istočne Ilidže.

Pucnjava se dogodila 27. decembra kada je maskirani napadač na parkingu ispalio više hitaca prema Pandureviću, ali ga nije pogodio. Pandurević je potom uzvratio paljbu.

“Radeći na rasvjetljavanju pokušaja ubistva koje je počinjeno 27. decembra 2025. godine, policijski službenici PU Istočno Sarajevo došli su do saznanja da se u vezu sa izvršenjem tog krivičnog djela dovodi I. H. iz Sarajeva koji je jučer uhapšen u Kantonu Sarajevu”, navodi se u saopćenju PU Istočno Sarajevo.

Ovu informaciju o hapšenju Hubijara objavio je i MUP KS.

Policijska uprava Istočno Sarajevo zahvalila se MUP-u Kantona Sarajevo na pruženoj pomoći i službenoj saradnji.

Kosta Pandurević ranije je hapšen zbog sumnje da se može dovesti u vezu s pokušajem ubistva Adija Nukića (32) koji je 19. jula 2023. godine ranjen sa više hitaca iz pištolja ispred kafića u Istočnom Sarajevu.

Djeca u opasnosti? Agencija upozorava na pesticide u bananama iz BiH

0

Nakon što je u pošiljci banana podrijetlom iz Ekvadora, pri izvozu iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, utvrđena prisutnost ostataka aktivne tvari klorpirifos, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine preporučila je mjerodavnim inspekcijskim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH da razmotre i poduzmu dodatne mjere upravljanja rizikom.

Konkretna pošiljka zadržana je pri uvozu u Republiku Hrvatsku i najavljeno je da će biti uništena u roku od 30 dana, te stoga ista ne predstavlja rizik po zdravlje potrošača, kažu iz Agencije.

Sve informacije zaprimljene putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) dostavljene su mjerodavnim inspekcijskim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH, uključujući brzu procjenu rizika, koju je provela Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Agencija je izradila brzu procjenu rizika s obzirom na to da se ne mogu isključiti genotoksični i razvojno neurotoksični efekti na prisutnost mjerljivih količina klorpirifosa u hrani, što ukazuje na potencijalni zdravstveni rizik, osobito za djecu, kao osjetljivu populacijsku skupinu.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je “Izjavu o dostupnim rezultatima procjene ljudskog zdravlja u kontekstu stručne ocjene aktivne tvari klorpirifos” („Statement on the available outcomes of the human health assessment in the context of the pesticides peer review of the active substance chlorpyrifos“, EFSA, 2019), koja predstavlja znanstvenu podlogu za regulatorne odluke u području sigurnosti hrane i uporabe pesticida.

U okviru postupka procjene rizika razmotreni su svi relevantni znanstveni podaci, uključujući toksikološke studije, epidemiološke nalaze, te procjene izloženosti putem hrane. Posebna pozornost posvećena je potencijalnim učincima klorpirifosa na razvoj živčanog sustava, pri čemu su dostupni dokazi ukazali na zabrinutost u pogledu mogućih štetnih učinaka, osobito kod osjetljivih skupina stanovništva, kao što su djeca i trudnice, pojašnjavaju iz Agencije. 

Čović traži povlačenje odluke visokog predstavnika

0

Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda predložio je da se izvrši pritisak na visokog predstavnika koji je nametnuo odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, da tu odluku povuče.

On je rekao da je to potrebno kako bi se osigralo da privreda može normalno raditi i razvijati se, i da se može investirati, i to sve dok politika ne bude dovoljna zrela, svjesna i odgovorna da donese odgovarajući zakon.

On je rekao da problem državne imovine prevazilazi sve probleme o kojima se priča u zadnje četiri godine.

“Ovdje se ne radi o milionima već milijardama maraka samo na prostoru Federacije BiH”, rekao je Čović istovremeno navodeći da ne postoji politički ambijent da se donese zakon o državnoj imovini.

Prethodno, prije Čovića, Davor Bunoza, ministar pravde BiH rekao je da je održao sastanak sa predstavnicima opština i gradova u Federaciji BiH te da je ostao šokiran problemima sa kojima se suočavaju.

On je rekao da su investicije praktično zasutavljenje jer lokalne zajednice ne mogu raspolagati imovinom pa čak ni gradskim građevinskim zemljištem na svojoj teritoriji. Takođe, naglasio je da ima investitora koji su uložili milione KM na određena zemljišta i da se tu mogu pojaviti problemi pa i milionske tužbe protiv BiH.

Sarajevska Hagada koju cijeli svijet želi – priča o knjizi staroj 700 godina koja je preživjela ratove, naciste i političke prijetnje

0

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci nedavno je jasno poručio da Sarajevska Hagada ostaje u Sarajevu, odgovarajući na izjavu Milorada Dodika o njenom mogućem “vraćanju” u Izrael. Finci je naglasio da je Hagada bila samo jedan dan na izložbi u Zagrebu i da je odmah vraćena, te da nije realno očekivati da rukopis napusti Sarajevo u skorije vrijeme.

Sarajevska Hagada je iluminirani hebrejski rukopis nastao sredinom 14. vijeka, najvjerovatnije u Španiji, u Barceloni ili Saragosi. Napravljen je na pergamentu od jareće kože, sa 142 lista, i korišten je tokom obreda Pesaha (Seder večere). Tekst prati Izlazak Jevreja iz Egipta, dok bogate ilustracije spajaju arapske dekoracije, francuske fleur-de-lys motive i evropske srednjovjekovne stilove, stvarajući jedinstvenu umjetničku fuziju. U rukopisu su i pjesnički dodaci poznatih hebrejskih autora iz tzv. zlatnog doba (10.–13. vijek), kao i piyyutim – religijske pjesme koje su generacije Jevreja učile vjeri i istoriji.

Putovanje Sarajevske Hagade, rukopisa koji je preživio vijekove

Sarajevska Hagada započinje svoju priču u Španiji sredinom 14. vijeka.

Nakon progonstva Jevreja iz Španije 1492. godine, Hagada je prenesena u Italiju, gdje se u 16. i 17. vijeku nalazila u Veneciji, u getu Cannaregio. Zabilježene su i inkvizitorske bilješke iz tog perioda, koje potvrđuju da rukopis nije sadržavao bogohulne elemente i da je preživio moguće uništenje.

1894. godine Hagada stiže u Sarajevo, kupljena za Zemaljski muzej od porodice Cohen. Od tada postaje dio kulturnog i istorijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Tokom Drugog svjetskog rata, nacisti su pokušali da je odnesu za planirani Muzej iščezlih naroda u Pragu. Ipak, direktor muzeja Jozo Petrović i kustos Derviš Korkut uspijevaju da je spasu, skrivajući Hagadu u sigurnoj lokaciji – prema legendama u džamiju u podnožju Bjelašnice ili među druge muzejske eksponate.

Tijekom opsade Sarajeva 1992–1995., rukopis je premješten u trezor Narodne banke, kako bi bio siguran od ratnih razaranja. Nakon rata, Hagada je vraćena u Zemaljski muzej, gdje se čuva i danas. Iako su je pozivali na izložbe u New York, Zagreb i Madrid, zbog visokog rizika transporta, rukopis nije napustio Sarajevo.

Put Sarajevske Hagade nije samo priča o knjizi – to je istorija opstanka, umjetnosti i kulture, rukopis koji je preživio progon, inkviziciju, naciste i ratove, a ipak ostao domaćem gradu trajno vjeran.

Konzorcijum “Logistika”: Evo do kada će kamioni ostati na graničnim prelazima

0

Kamioni ostaju na graničnim prelazima sve dok ne bude riješen problem boravka i rada vozača u EU i izmjene pravila 90/180 dana, saopšteno je danas iz Konzorcijuma “Logistika BiH”.

Istakli su da su protesti organizovani zbog sve češćih zaustavljanja, kontrola i deportacija vozača iz BiH, koji su u zemljama EU, radeći svoj posao, boravili duže od dozvoljenih 90 dana u periodu od šest mjeseci.

Prevoznici su podsjetili da su zajedničke proteste organizovali sa kolegama iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, te da od nadležnih institucija u BiH očekuju hitne aktivnosti i razgovore sa predstavnicima EU i zemalja članica kako bi se pronašao model koji će omogućiti nesmetan rad vozača

Prema informaciji iz Ministarstva transporta i komunikacija u Savjetu ministara, EU će danas, prvi put, otvoriti pitanje boravka profesionalnih vozača u Šengenskom prostoru

Prepoznato je, istakli su iz Ministarstva, da postojeći režim od 90 dana u periodu od 180 dana ne odgovara profesionalcima čiji posao zahtijeva stalnu mobilnost između država članica.

NLB Banka Banja Luka ponovo ocijenjena kao Top Employer za 2026. godinu

0

NLB Banka a.d. Banja Luka i ove godine stekla je prestižni sertifikat Top Employer, čime je 2026. godina druga uzastopna godina u kojoj je prepoznata od strane Top Employer Institute kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Bosni i Hercegovini i regionu.

Ovo priznanje potvrđuje kontinuiranu posvećenost Banke stvaranju visokoperformansnog radnog okruženja zasnovanog na savremenim HR praksama, strateškom upravljanju ljudskim resursima i snažnom fokusu na profesionalni razvoj, angažovanost i dobrobit zaposlenih.

„Ponosni smo što smo i ove godine među organizacijama koje nose priznanje Top Employer. Ovo priznanje predstavlja potvrdu da je kontinuirano unapređujemo HR prakse sa fokusom na svakog zaposlenog i radno okruženje, ali nas istovremeno i dodatno obavezuje da nastavimo ulagati u razvoj i dobrobit zaposlenih, unapređenje radnih procesa i izgradnju kulture koja podstiče izvrsnost, odgovornost i zajednički uspjeh. Našu strategiju nastavljamo da prilagođavamo tako da svaki zaposleni osjeća da je dio tima koji ga podržava, cijeni i motiviše“, kazao je Goran Babić, predsjednik Uprave NLB Banke a.d. Banja Luka.

Program Top Employer Institute priznanja zasniva se na rezultatima detaljne HR Best Practices procjene koja obuhvata šest ključnih domena:

  • strategiju razvoja zaposlenih
  • radno okruženje
  • privlačenje talenata
  • učenje i razvoj
  • raznolikost, jednakost i inkluziju
  • te dobrobit zaposlenih

U kontekstu ovogodišnjih rezultata NLB Grupe, posebno je značajno što su čak četiri banke unutar Grupe među najboljim poslodavcima na globalnom nivou (NLB d.d. Ljubljana, NLB Komercijalna Banka Srbija, NLB Banka Banja Luka i NLB Banka Sarajevo). Ovaj rezultat potvrđuje da međunarodna stručna zajednica prepoznaje kvalitet HR praksi NLB Grupe u sve većem broju zemalja u kojima posluje – što daje dodatnu težinu i priznanju koje je osvojila NLB Banka Banja Luka.

„Rad na razvoju i dobrobiti zaposlenih nikada ne prestaje. U NLB Grupi kontinuirano unapređujemo vlastite prakse, ali i primjenjujemo najbolje standarde najuglednijih globalnih poslodavaca. Ponosni smo što se naši dosljedni napori prepoznaju iz godine u godinu, a još više što međunarodna stručna zajednica potvrđuje izvrsnost HR praksi NLB Grupe u sve većem broju tržišta na kojima poslujemo. Naša ambicija je da ove provjerene i visokokvalitetne HR prakse primijenimo u svim članicama Grupe“, izjavila je Vesna Vodopivec, pomoćnica Uprave NLB Grupe za ljudske resurse.

Upravo zbog obuhvatnosti ovih kriterijuma, sertifikat Top Employer predstavlja jedno od najrelevantnijih međunarodnih priznanja u oblasti HR standarda. Top Employer Institute posebno je istakao važnost kontinuiranog učenja, razvoja liderstva i brige o dobrobiti zaposlenih u NLB Grupi. Prepoznati su programi poput Training Centra sa više od 50 godina tradicije, razvoj AI vještina, psihološko savjetovanje, dodatno zdravstveno osiguranje i fleksibilni modeli rada. Ovi standardi se, u skladu sa strateškim ciljevima Grupe, postepeno uvode u sve članice NLB Grupe, uključujući i NLB Banku a.d. Banja Luka.

Top Employer Institute je vodeći globalni autoritet za HR strategije koji, kroz sertifikacijske procese zasnovane na podacima i stručnim analizama, osnažuje organizacije da razvijaju transformacijske prakse u radu s ljudima, poboljšavaju poslovne rezultate i privlače vrhunske talente.

Tokom 2025. godine, Top Employer Institute dodijelio je priznanja za skoro 2.500 organizacija u 131 zemlji/regionu, utičući pozitivno na radno iskustvo više od 14 miliona zaposlenih širom svijeta.

Jakob Finci odgovorio Dodiku: Sumnjam da će za njegovog života…

0

Predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci održao je govor u Sarajevu povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.

Tom prilikom je, između ostalog, prokomentarisao izjavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji je rekao da će zatražiti “vraćanje” Sarajevske hagade u Izrael.

– Bila je samo jedan dan u Zagrebu na izložbi “Jevreji na slavi Jugoslavije”, i istog dana se vratila. Zbog toga sumnjam da će za njegovog života Hagada napustiti Sarajevo, kazao je.

Podsjetio je i na raniji poziv Metropolitan muzeja u New Yorku da Sarajevska hagada bude izložena u SAD-u, ali da Jevrejska zajednica to nije dozvolila zbog visokog rizika transporta.

– Previše je opasno da Hagada napusti Sarajevo, a kamoli da ide negdje dalje, posebno na mjesta gdje nikad nije bila, dodao je Finci.

Dokle smo na putu prema EU: Srbija u zamoru materijala, Makedonija na čekanju, BiH normalno najgora

0

Crna Gora je ove sedmice u Briselu zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje s Evropskom unijom i dodatno učvrstila poziciju najnaprednijeg kandidata u regionu. Zatvaranjem Poglavlja 32 – Finansijski nadzor, Podgorica je došla do 13 zatvorenih od ukupno 33 poglavlja, čime je proces pridruživanja ušao u završniju fazu. Iz Evropske komisije poručuju da je riječ o značajnom iskoraku, ali i da ključni testovi tek slijede – prije svega u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i vladavine prava. Crna Gora, međutim, poručuje da je spremna i da pregovore želi zaključiti do kraja godine.

Evropski put je nominalno isti za sve zemlje Zapadnog Balkana, ali je brzina kojom se države kreću tim putem drastično različita: neki su u šestoj brzini, a neki još nisu ni upalili motor. Kada je riječ o statusu pregovaračkih poglavlja, upravo je Crna Gora daleko ispred regiona: pregovore je počela u junu 2012. godine, sva poglavlja su joj otvorena, a 13 ih je već zatvorila. Drugim riječima, Podgorica je odavno u “vožnji”, iako je i dalje zaglavljena u najtežim reformskim temama koje EU najviše mjeri – pravosuđu, borbi protiv korupcije i funkcionalnosti institucija.

Albanija je ušla u pregovarački proces tek nedavno (jul 2022), ali se vidi intenzitet: sva poglavlja su otvorena, s tim da su označena kao faza revizije/usklađivanja. To je slika zemlje koja je formalno “u pregovorima” i koja sada mora dokazivati rezultate – korak po korak, zakon po zakon, institucija po institucija.

Srbija, koja pregovara od januara 2014. godine, izgleda kao klasičan primjer “zamora materijala”: dio poglavlja je zatvoren, značajan dio je u fazi revizije, a velik broj je i dalje označen kao neotvoren. Ta kombinacija šalje poruku da proces nije mrtav, ali jeste usporen i politički opterećen – i da je “tehnika” pregovora odavno prerasla u pitanje strateškog smjera države.

Najdramatičniji signal, međutim, stiže iz dvije zemlje: Sjeverne Makedonije i, naravno, Bosne i Hercegovine. Sjeverna Makedonija je “u crvenom” – poglavlja de facto nisu otvorena, iako je kao datum početka pregovora naveden jul 2022. U praksi, to je slika zemlje koja je formalno krenula, ali se spotiče o političke blokade i uslovljavanja, pa pregovaračka mašina ne radi onom brzinom koju javnost očekuje.

A Bosna i Hercegovina? Najkraće: BiH je na nuli. “Uslovno otvaranje u martu 2024.”, bez otvorenih poglavlja. To nije samo tehnički detalj, nego simbol stanja države u kojoj evropska agenda prečesto služi kao dekor, a ne kao obaveza: bez stabilne koordinacije, bez funkcionalnog donošenja odluka, bez reformi koje se osjećaju u sudovima, administraciji i svakodnevnom životu građana.

Osim usvojene Reformske agende, koja je bila preduslov za dobijanje sredstava iz Plana rasta, malo toga se suštinski pomjerilo. Dva ključna EU zakona – Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH – i dalje čekaju usvajanje. Glavni pregovarač s EU nije imenovan, a taj posao je postao predmet prepucavanja političkih aktera.

Hoće li februar biti mjesec u kojem će se vlasti u Bosni i Hercegovini “smilovati” i usvojiti reformske zakone, ostaje da se vidi. U svakom slučaju, do naredne sjednice Evropskog savjeta u martu BiH bi morala pokazati barem minimum progresa u odnosu na trenutni status.

Trenutni statusi zemalja Zapadnog Balkana pokazuju kako EU put nije “jedan događaj” koji se desi političkom izjavom, već dugotrajan proces koji se mjeri zatvorenim poglavljima i konkretnim reformama. Dok Crna Gora zatvara, Albanija otvara, Srbija stoji u mjestu, a Sjeverna Makedonija tapka zbog blokada – Bosna i Hercegovina još pokušava dokazati da je uopšte spremna da počne.

I tu možda leži kvaka: evropski put BiH neće propasti zbog Brisela, nego zbog Sarajeva, Banjaluke i Mostara. Ne zbog jedne odluke EU, nego zbog desetina odluka koje domaće institucije ne donose – ili ih donose tek kad moraju. Najčešće, kad je u pitanju obećani novac.