Naslovnica Blog

Orban: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu

Milica Plavsic
-
0
Orban: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu

Narednih dana će se odlučiti da li će se rat između Rusije i Ukrajine dalje proširiti ka Evropi ili će se “žar rata zauvijek smiriti”, izjavio je danas premijer Mađarske Viktor Orban.

“Ako važni pregovori između SAD i Rusije budu uspješni, žar rata će se smiriti i ljudi u Mađarskoj bi mogli lakše da dišu. Međutim, ako prevlada volja Evropljana, koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi se mogao proširiti bliže i prijetnja će rasti”, rekao je Orban, prenosi MTI.

Mađarski premijer izjavio je prošle sedmice da poslijeratni poredak treba da uključuje transformaciju Ukrajine u tampon državu između NATO-a i Rusije.

On je naveo da je Zapad naoružao Ukrajinu, de fakto je integrisao u strukture NATO-a i namjerava da je učini i de jure članicom NATO-a.

Orban je ocijenio i da je vrijeme na strani Rusije i dodao da što duže bude trajalo postizanje mira, Ukrajina će gubiti više teritorije i ljudskih života.

Edo Mehić za BUKU: Najveća laž kod nas je da nema para – problem je gdje gledamo

Elvir Padalovic
-
0
Edo Mehić za BUKU: Najveća laž kod nas je da nema para – problem je gdje gledamo

Edin Mehić, preduzetnik i jedan od najpoznatijih tech i biznis mentora u regiji, gostovao je u BUKA podcastu gdje je otvoreno govorio o najvećim zabludama našeg društva – prije svega o uvjerenju da „nema para“ i da je uspjeh rezervisan samo za privilegovane.

„Najveća laž kod nas je da nema para – problem je gdje gledamo“, poručuje Mehić, ističući da se stvarne prilike danas nalaze u znanju, vještinama i dugoročnom radu, a ne u kratkoročnim prečicama.

Mehić je objasnio i filozofiju 1% napretka dnevno, koja, kako kaže, dugoročno pravi najveću razliku:
„Da vidiš kako te 1% gomilanja dnevno učini 37 puta boljim na kraju godine.“

Govorio je i o mentalitetu odustajanja:
„Ljudi odustanu prerano jer ne vide rezultate prvih nekoliko mjeseci“, naglasio je, dodajući da uspjeh gotovo nikada ne dolazi odmah, nego kao posljedica upornosti i izgradnje sistema.

U razgovoru je otvorio i teme rada, discipline, ulaganja u sebe, ali i percepcije o novcu i razvoju društva, naglašavajući da prilika ima više nego ikad – ali ne tamo gdje ih većina traži.

Amidžić tvrdi: Vlada FBiH blokira otvaranje novog graničnog prelaza

Milica Plavsic
-
0
Amidžić tvrdi: Vlada FBiH blokira otvaranje novog graničnog prelaza


Novi granični prijelaz Gradiška još uvijek nije pušten u promet zbog neurađenih izmjena Pravilnika Uprave za indirektno oporezivanje.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) jučer ponovo nije donio odluku o izmjeni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO čime nisu stvoreni uslovi da se izvrši raspoređivanje carinika na ovaj prijelaz.


Zijad Krnjić kao član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) iz reda eksperata kojeg imenuje Vlada FBiH na sjednici UO UIO je glasao protiv formalnih izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO te je jučer ponovio svoj stav.

Državni ministar finansija i trezora Srđan Amidžić poručio je da “svi trebaju znati da Vlada FBiH blokira otvaranje novog graničnog prijelaza”.

Da pojasnim, izgrađen je apsolutno novi granični prijelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka.

Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može – naveo je Amidžić za RTRS.

Istakao je da nema logičnog objašnjenja “zašto član iz FBiH to blokira” te kako preko tog prijelaza “neće ići samo Srbi već i domaće stanovništvo i stranci”.

Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prijelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prijelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prijelaz ne otvara – izjavio je Amidžić.


Krnjić je ranije rekao da je bio protiv jer je sazvana elektronska, a ne redovna sjednica, a Amidžić da Upravni odbor UIO ima obavezu da se sjednica održi jednom mjesečno te da nije bitna forma.

Suština zašto održavamo telefonske sjednice jer je teško sve članove spojiti na jednom mjestu – istakao je Amidžić.

On je najavio i da RS “neće trpjeti ove smicalice” te je najavio još jednu sjednicu Upravnog odbora UIO.

Napravit ćemo pritisak. Pozvat ću prijevoznike da idemo pred Vladu FBiH da nam objasne zašto se iživljavaju nad nama – rekao je Amidžić.

Istakao je da će novi granični prijelaz biti otvoren, ali neće biti u funkciji.

Vučić najavio moguće izbore: “Postoje dvije opcije”

Milica Plavsic
-
0
Vučić najavio moguće izbore: “Postoje dvije opcije”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi se naredni parlamentarni izbori mogli održati u maju ili, izvjesnije, krajem novembra ili u decembru.

Kako je naveo, o eventualnom spajanju predsjedničkih i parlamentarnih izbora odlučiće nadležne institucije u odgovarajućem trenutku.

“Postoje dvije opcije, maj ili decembar. Mislim da je realnije da to bude decembar”, rekao je Vučić za lokalnu tv-stanicu, dodajući da politički protivnici priželjkuju odlaganje odluke o izborima.

Govoreći o ekonomiji, Vučić je izrazio uvjerenje da će 2025. godina donijeti značajan rast standarda građana.

“Ljudi znaju da, kada najavim povećanje plata ili penzija, to zaista bude tako. Zato vjerujem da nas očekuje možda i najbolja godina u savremenoj istoriji Srbije, uz završetak brojnih infrastrukturnih projekata i vidljive promjene u zemlji”, dodao je.

Osvrnuvši se na današnje saslušanje ministra kulture Nikole Selakovića pred Tužilaštvom za organizovani kriminal u slučaju “Generalštab”, Vučić je ponovio da je riječ o politički motivisanom procesu.

“Selaković nije ukrao ni dinar. Taj slučaj je otvoren u trenutku političkih pritisaka i nema nikakvog pravnog osnova”, rekao je Vučić. Dodao je da u vezi s projektom Generalštaba nije bilo spornih finansijskih transakcija te da je cilj bio uljepšati centar Beograda i privući investicije.

Govoreći o situaciji u kompaniji Naftne industrije Srbije (NIS), Vučić je naveo da očekuje da Rusija i njeni partneri postignu dogovor o prenosu vlasništva u skladu s američkim sankcijama.

Upitan da li bi nacionalizacija mogla biti krajnje rješenje, rekao je da ne može prejudicirati pravna rješenja, ali da se mora osigurati normalno funkcionisanje energetskog sistema.

“Možemo izdržati do 15. januara, ali poslije toga situacija postaje neodrživa. Ne koristi nam što bi kompanija formalno ostala u ruskim rukama, a završila u blokadi bez mogućnosti da obezbijedi naftu i derivate”, izjavio je Vučić.

Dodao je da očekuje da ruski vlasnici imaju u vidu i položaj Srbije te da se odluka donese u skladu s međunarodnim okolnostima.

Masovno testiranje maloljetnika na droge U RS: To nije borba protiv narkomafije, nego prebacivanje odgovornosti sa institucija na djecu i njihove porodice!

Maja Isovic
-
0
Masovno testiranje maloljetnika na droge U RS: To nije borba protiv narkomafije, nego prebacivanje odgovornosti sa institucija na djecu i njihove porodice!

Najava predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića o testiranju srednjoškolaca na narkotike izazvala je kontroverzu. Dok vlast mjeri ovu mjeru kao preventivnu, kritičari upozoravaju da ona ugrožava privatnost djece i prebacuje odgovornost sa stvarnih aktera narkomafije na maloljetnike.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić najavio je da će naredne godine biti planirana realizacija nacionalnog projekta kojim bi srednjoškolci u drugom i trećem razredu bili, uz saglasnost roditelja, testirani na narkotike.

“To bi bio sjajan čin prevencije korištenja narkotika, i omogućilo bi Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske da stekne uvid o tome u kojim školama ili dijelovima Srpske postoji trgovina narkoticima”, rekao je Stevandić.

On naglašava da bi time kroz ministarstva zdravlja, unutrašnjih poslova i prosvjete dobijali podatke.

“Niko sam ne može da riješi ovaj problem. Narko-karteli koji žive od prodaje droge i uništavnja naše djece imaju budžete veće od mnogih država”, rekao je Stevandić.

Stevandić je napomenuo da Republika Srpska već duži period radi na borbi sa problemom bolesti zavisnosti.

Zagorka Grahovac, narodna poslanica Liste za pravdu i red, rekla je da je izjava Nenada Stevandića da će narko-kartele pobijediti tako što će djecu testirati na droge duboko je problematična i opasna, prije svega zato što najavljuje masovno testiranje maloljetnika bez ikakvog objašnjenja pravnog okvira, načina sprovođenja, zaštite podataka, pristanka roditelja i uopšte svrhe i efikasnosti takve mjere.

“Umjesto da se bori protiv narko-mafije tamo gdje ona zaista djeluje u kriminalnim mrežama, švercu, korumpiranim strukturama i propustima institucija vlast poručuje da će problem ‘riješiti’ testiranjem djece.

To nije borba protiv narkomafije, nego prebacivanje odgovornosti sa institucija na djecu i njihove porodice.

A svakome ko ima elementarno znanje o ovoj temi jasno je da se dileri ne kriju u školskim hodnicima niti u učionicama”, pojašnjava Grahovac.

Dodaje da se kriju mnogo bliže centrima moći, odnosno, među onima koji putuju na sumnjive destinacije i žive luksuzno od novca koji se ne može zaraditi političkim radom, nego narko-biznisom koji odavno živi u njihovim redovima.

“Najlakše je udariti na maloljetnike i na njima ‘trenirati strogoću’ umjesto da se pogleda istina u oči”, ističe Grahovac.

Ako postoji iskrena namjera da se zaštite mladi, onda prvo treba:

– razbiti lance distribucije droge,

– procesuirati kriminalne mreže,

– istražiti korupciju u policijskim i političkim strukturama,

– uvesti ozbiljne preventivne programe u škole, a ne represivne mjere nad djecom.

“A možda bi vlast, prije svih tih testova, mogla da obezbijedi normalne sistematske preglede za srednjoškolce – umjesto onih koji se godinama rade samo pro forme i od kojih djeca nemaju apsolutno nikakvu korist. Najava da će se podaci o maloljetnicima dostavljati MUP-u i ministarstvima bez jasnih zakonskih odredbi otvara ozbiljna pitanja kršenja prava djece, privatnosti i mogućnosti zloupotrebe. Zato je ovo prije svega politička poruka i loša predstava za javnost”, smatra Grahovac.

Napominje da je to pokušaj da se djeca iskoriste kao štit, a ne ozbiljna politika borbe protiv narkomafije, jer se stvarni akteri kriminala i dalje kriju u udobnosti političkih kancelarija.

“Djeca nisu problem. Djecu ostavite na miru. Problem je sistem i oni koji godinama zatvaraju oči pred činjenicom da narko-biznis ne živi u učionicama, nego upravo u njihovim redovima. I nema potrebe da testirate djecu – dovoljno bi bilo da testirate vlast”, smatra Grahovac.

Carinici i policajci BiH pomagali šverc robe iz Njemačke – podignute optužnice

Elvir Padalovic
-
0
Carinici i policajci BiH pomagali šverc robe iz Njemačke – podignute optužnice

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv 11 osoba, među kojima se nalaze četiri policajca Granične policije BiH i troje službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Optuženi se terete za udruživanje, primanje i davanje mita te omogućavanje nezakonitog uvoza većih količina robe u Bosnu i Hercegovinu.

Optuženi su:

Šarić Sejdin (1975), državljanin BiH

Mitrović Bojan (1979), carinik UIO BiH

Plotan Darija – „Dara“ (1978), carinik UIO BiH

Novaković Dragana – „Daćka“ (1971), carinik UIO BiH

Tihak Sead (1973), policajac GP BiH

Nikolić Mladen – „Zenga“ (1972), policajac GP BiH

Mehinagić Elvir (1979), policajac GP BiH

Dukić Tedo (1984), policajac GP BiH, državljanin BiH i Srbije

Stokić Igor (1990), državljanin BiH i Hrvatske

Haračić Mahir (1975), državljanin BiH

Šarić Armin (2001), državljanin BiH

Prema optužnici, veći broj optuženih se tokom 2024. godine udružio radi počinjenja koruptivnih krivičnih djela. Oni koji se bave uvozom razne robe iz Njemačke, prema navodima Tužilaštva, davali su mito u novcu ili poklonima carinicima i policajcima na graničnim prelazima Kozarska Dubica i Kostajnica. Zauzvrat, službene osobe omogućavale su ulazak većih količina robe bez adekvatne kontrole.

Optuženi se terete za krivična djela:
– Udruživanje radi činjenja krivičnih djela (član 249. KZ BiH)
– Davanje dara i drugih oblika koristi (član 218. KZ BiH)
– Primanje dara i drugih oblika koristi (član 217. KZ BiH)
– Nedozvoljena trgovina (član 267. KZ FBiH i član 271. KZ RS)

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Radioaktivna tempirana bomba uz Unu: Šta nam se sprema na Trgovskoj gori?

Maja Isovic
-
0
Radioaktivna tempirana bomba uz Unu: Šta nam se sprema na Trgovskoj gori?

Prema riječima predsjednika udruženja Green Team iz Novog Grada, Mario Crnković, stanovništvo Bosne i Hercegovine i dalje je primorano da o sudbini područja Trgovske Gore saznaje isključivo iz medija i to u situaciji kada se planira izgradnja dugoročnog skladišta radioaktivnog otpada s granicom naše zemlje. Prema njegovim riječima, Hrvatska na tom području ruši objekte bivše kasarne u Čerkezovcu kako bi pripremila teren za izgradnju skladišta, a o svemu tome BiH formalno nije niti obaviještena.

Slijedom toga, BiH je sredinom godine aktivirala mehanizme Espoo konvencija i otvorila pravni spor, što je tek prvi korak u nizu mogućih pravnih i diplomatskih inicijativa.

“Jedan od boljih primjera je rušenje dijela postojećih objekata na Trgovskoj gori, da bi se stvorio prostor za izgradnju tzv. dugoročnog skladišta za radioaktivne otpade iz Krškog, o čemu Bosna i Hercegovina ni na koji način formalno nije informisana. Ako je to nivo prijateljskih odnosa i poštovanja međunarodnih konvencija, onda smo i jedni i drugi u krajnje nezavidnoj situaciji. Sreća u nesreći je to što je ovo napokon dovoljno isprovociralo BiH, pa je sredinom godine otvoren slučaj pred implementacionim komitetom sekretarijata espoo konvencije, povodom nepoštivanja espo konvencije od strane Hrvatske, tako da mi sada imamo praktično otvoren pravni spor koji će se višestruko nadograđivati”, rekao je za BUKU Crnković.

Dodao je da je zanimljivo da ni jedna zemlja nije ovo jasno objasnila svojoj javnosti povodom otvaranje slučaja.

“Bosna i Hercegovina čistog iz taktiziranja i želje da se priprema tužbe odvija bez pritiska javnosti, dok Hrvatska njegujući iluziju o savršenoj maloj članici EU ne želi da joj iko kvari ovu sliku. Kao što rekoh, sredinom godine se BiH obratila komitetu, nakon toga komitet je tražio izjašnjenje od Hrvatske, te sada do 15.decembra obe zemlje imaju rok da dodatno pojasne svoju argumentaciju, da bi se stvorili uslovi za sučeljavanje argumenata i delegacija sredinom 2026.godine. Ovo svakako ne treba mješati sa žalbama koje će uslijediti po osnovama drugih konvencija, različitih obraćanja koja trebaju uslijediti na političko-diplimatskom nivou, kao i tužbama pred međunarodnim sudovima”, smatra Crnković.

Dodaje da BiH i dalje mora nastaviti na jačanju naučno-stručne dokumentacije kada je u pitanju slučaj.

“Naučno-stručna konferencija održana u Bihaću prošlog mjeseca je zaista ispunila očekivanja, kako sadržajem, ali možda još više odnosom prema temi. Način kako se pristupilo organizaciji, zaista je dalo novo pozitivno svjetlo na akademsku zajednicu, koju nekad kritikujemo, nekad hvalimo, i jedno i drugo sa razlogom. Za par dana nas čeka slična konfenencija na Akademiji nauke i umjetnosti Republike Srpske, sa kojom će se zaokružiti javni dio prikupljanja argumentacije za ovu godinu”, pojašnjava.

Crnković kaže da je vrijeme kreiranja budžeta za 2026. godinu, pa ne može prećutati ono što već svi znaju koji su iole uključeni u slučaj, a to je da od lokalnih nivoa, kantonalnih, preko entitetskih do nivoa BiH, moraju se rezervisati sredstva za slučaj Trgovska gora.

“Imamo pozitivan primjer gdje su nedavno gradovi Bihać i Cazin podržali pominjanu naučno-stručnu konferenciju u Bihaću, ali potrebno nam je šire uključivanje lokalnih nivoa na sve načine. Potrebna su sredstva za dodatne lokalne aktivnosti, od istraživanja do akcija koje doprinose objektivnom informisanju o slučaju. Potrebni su nam angažmani međunarodnih eksperata, jer sadašnje brojimo na prste jedne ruke. Nije korektno, ali ni strateški odgovorno toliki pritisak stavljati na toliko mali broj ljudi. S druge strane, objektivno je očekivati da troškove pravnih postupaka koje će voditi građani, sufinansiraju lokalni nivoi, pored toga tu su i troškovi planiranih referenduma itd. Mnogo je tu stavki, niko ne treba snositi čitav teret, daj da pomognemo jedni drugima, a ne da prebacujemo odgovornost između sebe. Uvijek je bilo i biće žongliranja sa odgovornošću između različitih nivoa odlučivanja, ali ovo je tema gdje su nam standardne boljke društva u BiH nešto što si ne smijemo priuštiti”, zaključuje naš sagovornik.

Zrak jutros nezdrav u brojnim gradovima širom BiH, najzagađeniji grad Tuzla

Milica Plavsic
-
0
Zrak jutros nezdrav u brojnim gradovima širom BiH, najzagađeniji grad Tuzla

Prema podacima jutros od 9.00 sati u brojnim gradovima širom Bosne i Hercegovine kvalitet zraka je nezdrav za stanovništvo.

Najzgađeniji grad je Tuzla sa indeksom kvaliteta zraka od 173, a slijede Kakanj i Visoko sa indeksom 162 i 156, Banja Luka i Ilijaš sa indeksom od 154 i 153, te glavni grad BiH u kojem je izmjereni indeks kvaliteta zraka iznosio 152.

Na području navedenih gradova moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske aktivnosti. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.

U većini ostalih mjesta u BiH u kojima su instalirane mjerne stanice kvalitet zraka je nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, navedeno je na web stranici nevladine organizacije Ekoakcija.

Tako je u Prijedoru izmjereni indeks kvaliteta zraka iznosio 147; Kalesiji 142; Zenici i Travniku 132; Brodu 119 i Hadžićima 111.

Osjetljive grupe stanovništva  – oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca na području navedenih gradova trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Također i svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.

Zrak je jutros umjereno zagađen na području Vogošće, Maglaja, Lukavca, Živinica i Livna, dok je kvalitet zraka dobar na području Bihaća, Gackog, Mostara, Trebinja i Ivan-sedla gdje jutros zrak najkvalitetniji sa indeksom zagađenja od samo četiri (4).  

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).

PM – “particulate metter” ili partikularne su vrlo sitne i golom oku nevidljive čestice, a broj označava njihovu veličinu.

Bh. stručnjaci: “Mi betoniramo najplodnije površine, a istovremeno uvozimo više od 70 posto mesa i veliki dio hrane”

Milica Plavsic
-
0
Bh. stručnjaci: “Mi betoniramo najplodnije površine, a istovremeno uvozimo više od 70 posto mesa i veliki dio hrane”


Svjetski dan tla, 5. decembar, obilježen je u četvrtak u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine simpozijem o temi „Zemljište kao faktor razvoja poljoprivrede i zaštite životne sredine u Bosni i Hercegovini“, u organizaciji Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj ANUBiH, u saradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana tla je „Zdrava tla za zdrave gradove“ i snažno podsjeća da bez očuvanog zemljišta nema ni hrane, ni održivih zajednica, ni sigurnosti za buduće generacije.

Tokom simpozija otvorena su ključna pitanja upravljanja zemljištem u Bosni i Hercegovini – od njegove degradacije i zapuštenosti, preko urbanizacije i betonizacije, do nedostatka jasne i dugoročne zemljišne politike.

Izneseni su i zabrinjavajući podaci, da više od dvije milijarde hektara zemljišta (dvostruko više od površine Kine) trenutno je u svijetu degradirano. U posljednjih 50 godina potrebe za animalnim proizvodima su se veoma povećale, a samim tim i površine za upotrebu poljoprivrednog zemljišta za oko 65 posto.

Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko 1,7 miliona hektara obradivog zemljišta, ali se u stvarnoj proizvodnji koristi tek oko 1,15 miliona hektara, dok je značajan dio zemljišta potpuno van funkcije. Prosječna površina poljoprivrednog gazdinstva iznosi svega 2,44 hektara, što jasno govori o izrazitoj usitnjenosti posjeda.

Istovremeno, procjene govore da BiH danas proizvodi tek oko 23 posto hrane za vlastite potrebe.

U globalnom kontekstu, upozoreno je da se više od 30 posto svjetskog tla nalazi u stanju degradacije, dok se do 2050. godine očekuje skoro 10 milijardi stanovnika na planeti i potreba da se proizvodnja hrane poveća za čak 50 posto. Upravo zato pitanje tla više nije samo agrarno, već pitanje opstanka.

Predsjednik Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, dopisni član ANUBiH prof. dr. Hamid Čustović, naglasio je da se zemljištu u BiH mora pristupiti kao strateškom resursu.

Hranu ne možemo proizvoditi bez tla. Bez obzira na sve tehnologije, bez zdravog zemljišta nema ni sigurne proizvodnje hrane. Agrarna politika se ne može svesti samo na subvencije, ona mora imati razvojni i dugoročni karakter – upozorio je Čustović.

Na ozbiljne sistemske probleme ukazao je i dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA, prof. dr. Muhamed Brka, ističući da se prema zemljištu u BiH odnosi krajnje neodgovorno.

Mi betoniramo najplodnije površine, a istovremeno uvozimo više od 70 posto mesa i veliki dio hrane. Postavlja se pitanje – gdje ćemo sutra proizvoditi hranu? Od čega će živjeti ljudi koji će u budućnosti sve više živjeti u gradovima? – kazao je Brka.

Posebno je upozorio na pad interesa mladih za agrarne studije i potpunu neusklađenost obrazovanja s potrebama prakse. Iako fakulteti nude saradnju privredi i uključivanje stručnjaka iz realnog sektora u nastavni proces, takva saradnja i dalje izostaje.

Imamo projekte, imamo znanje, imamo pametna rješenja, ali bez sistemske podrške ona ostaju u ladicama – poručio je Brka.

Kao jedan od pozitivnih iskoraka istaknut je i novi master program iz upravljanja zemljištem, pokrenut upravo na inicijativu akademika Čustovića, s ciljem stvaranja stručnog kadra koji će u budućnosti moći odgovoriti na sve složenije izazove u oblasti poljoprivrede i zaštite tla.

Zaključak simpozija bio je jasan: bez uređenog katastra, okrupnjavanja posjeda, ulaganja u navodnjavanje, digitalizacije i pametne poljoprivrede, te snažnije uloge nauke i struke u kreiranju politika – Bosna i Hercegovina teško može osigurati prehrambenu sigurnost i održiv razvoj.

Upravo zato, ovogodišnji Svjetski dan tla u Sarajevu nije obilježen samo simbolično, već snažnom porukom upozorenja: zdrava tla su temelj zdravih gradova, ali i zdrave države.

Ovogodišnji simpozij okupio je eminentne stručnjake iz Bosne i Hercegovine i regije, a planirano je da se radovi recenziraju i štampaju u vidu Zbornika radova ANUBiH u printanoj i elektronskoj formi u 2026. godini, kako bi mogli biti dostupni široj javnosti, saopćeno je iz ANUBiH.

Situacija je neizvjesna: Velika prognoza za cijelu zimu

Tatjana Calic
-
0
Situacija je neizvjesna: Velika prognoza za cijelu zimu

Za Evropu se za prvu polovinu decembra predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem.

Takav obrazac sprečava prodor hladnog vazduha prema jugu kontinenta, gurajući ga daleko na sjever, navodi “Sever Veder Jurop”.

Što se tiče snježnih padavina u decembru, projekcije pokazuju padavine samo na većim nadmorskim visinama

Prognoza sezonskih snježnih padavina za zimu – decembar, januar i februar – pokazuje da će veliki dio Evrope zabilježiti manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema ECMVF-u, vide se ispodprosječne snježne padavine u većem dijelu Evrope, s glavnim područjima padavina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. Ali, u poređenju s prognozom iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje.

Sada se predviđa više snježnih padavina za centralne i zapadno-centralne dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih padavina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prognoza snježnih padavina za decembar pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru.

Ali možemo vidjeti da, osim nekih jačih negativnih područja, postoje zone s manjim deficitima. Iznenađuje i procjena manjka snijega na većim nadmorskim visinama, što upućuje na nedostatak oborina, a ne nužno na previsoke temperature.

U januarskoj prognozi ne vidi se nikakav preokret. Predviđa se da će većina Evrope imati manje snježnih padavina sredinom zime, ali procjena je da će neka područja prema jugoistoku ipak dobiti više snijega u tom periodu, zajedno s krajnjim sjeverom.

Za februar se prognozira blago smanjenje deficita u odnosu na januar, no oba mjeseca i dalje izgledaju siromašna što se tiče snijega. Stručnjaci napominju da “crvene” zone na kartama ne znače potpuni izostanak snijega, nego tek manje količine od uobičajenih.”

Evropa — sporiji početak i manja količina snijega

U Evropi su prognoze za sada nešto slabije. Za većinu kontinenta predviđa se ispod-prosječna ili prosječna količina snijega za zimsku sezonu.

Decembar bi mogao početi sa nedovoljno hladnim vazduhom da se snijeg spusti do niskih predjela — snijeg je, najviše, moguće očekivati u planinskim i višim predjelima.

U januaru i februaru nema značajnijeg poboljšanja u predviđanjima — snijeg i dalje vjerovatnije u sjevernim i sjeveroistočnim krajevima, dok u zapadnim i centralnim dijelovima kontinenta ostaje manja vjerovatnoća za obilniji snijeg.

Postoji određena nada prema kraju zime / početku proljeća (mart), jer se u nekim dijelovima centralne i jugoistočne Evrope predviđa moguće povećanje snježnih padavina, mada ne u svakom modelu — pa je situacija neizvjesna.

Dakle, za većinu Evrope zima 2025/2026. prema ovim predviđanjima neće donijeti impresivne količine snijega, iako to ne znači da snijeg neće pasti, posebno u planinskim oblastima ili povremeno tokom januara-marta.

123...26.561Stranica 1 of 26.561

Dajte šansu mozgu.

2018–2024. Buka Magazin.
Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.