Naslovnica Blog

Slučaj garaže UKC skinut s dnevnog reda, Vlada produžila garanciju za OC Jahorina

0

Tačka koja se tiče garaže kod Univerzitetskog kliničkog centra je skinuta sa ove sjednice.

Nakon sjednice Vlade Republike Srpske novinarima su se obratili ministar finansija RS Zora Vidović, ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić i ministar uprave i lokalne samouprave Senka Jukić.

Tačka koja se tiče garaže kod Univerzitetskog kliničkog centra je skinuta sa ove sjednice.

Ministar Alen Šeranić je rekao da je Vlada tražila dodatne informacije o ovom slučaju.

Kada je u pitanju garancija za Olimpijski centar Jahorina, Zora Vidović je rekla da nije u pitanju nova garancija nego da je samo produžena stara kojoj je istekao rok.

Kada je u pitanju izmjena pravilnika u Ministarstvu finansija koji se tiče zapošljavanja, Vidovićeva je rekla nema nijednog radnog mjesta koje može obavljati neko bez adekvatne stručne spreme i da u njenom ministarstvu nema viška radnika, što su poručili i drugi ministri za svoja ministarstva.

Ide se u izmjene zakona o dobrovoljnim penzijskom fondovima. Ministar Zora Vidović je rekla da je cilj unapređenje ove oblasti.

“Pokušavamo da ovaj segment finansijskog sektora razvijemo što je više moguće”, rekla je Vidovićeva i dodala da će u narednom periodu biti promocija trećeg stuba osiguranja.

Do sada su samo finansijske institucije mogle da osnivaju ove fondove, a sada u njima mogu da učestvuju i fizička lica do 10%, rekla je Vidovićeva.

Ministar Senka Jujić je poručila da što se tiče izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi da je suština hitnih izmjena da dopunjena stav koji se tiče nadležnosti skupština opština i gradova.

Sada će moći da se osnivaju službe koje će vršiti naplatu za komunalne usluge. Ovim dopunama se stvara osnov da lokalne skupštine mogu da donesu ovakve odluke, poručila je Jujić.

Ministar Šeranić je rekao rekao da je Vlada razmatrala izmjene Zakona o privremenom izdržavanju djece.

Dr Blagojević: Konačna presuda u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, BiH ne mora biti jedna izborna jedinica

0

Evropski sud za ljudska prava objavio je konačnu presudu u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, kojom je odbijen zahtjev da BiH bude jedna izborna jedinica. Kovačević je tvrdio da mu je povrijeđeno pravo jer, kao rezident Federacije BiH, ne može glasati za srpske delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević naglasio je da je ova presuda od ključne važnosti za položaj Republike Srpske.

„Sud je jasno stavio do znanja da ni iz ugla Evropske konvencije o ljudskim pravima nije osnovano tražiti da se BiH pretvara u jednu izbornu jedinicu, što bi faktički značilo nestanak Republike Srpske kao izborne jedinice za izbor njenih delegata u Domu naroda i srpskog člana Predsjedništva“, poručio je Blagojević.

Evropski sud je naglasio da birači ostvaruju svoja prava u svojim izbornim jedinicama unutar entiteta, čime se, kako stoji u obrazloženju, ostvaruje legitimni cilj koji je u skladu sa principom vladavine prava i ciljevima Evropske konvencije.

Presuda je time potvrdila važnost entitetskog glasanja i odbacila zahtjev da se BiH posmatra kao jedinstvena izborna jedinica.

Jelena Trivić: Dodik priznao da više nije predsjednik, ali i dalje troši 77 miliona KM iz budžeta kabineta

0

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić oštro je reagovala nakon, kako kaže, Dodikovog vlastitog priznanja i prihvatanja da više nije predsjednik Republike Srpske, postavljajući pitanje – ko i na koji način troši novac namijenjen kabinetu Predsjednika Republike.

Trivićeva podsjeća da se radi o godišnjem iznosu od 77 miliona KM, što je, prema njenim riječima, najveći budžet jednog predsjednika u regionu.

„Trošenje novca iz javnih izvora podrazumijeva formalno-pravne radnje, pa ako novac troši Dodik, postavlja se pitanje ko mu je to omogućio“, naglasila je ona.

Trivićeva ističe da je Dodik godinama javne resurse doživljavao kao vlastito bogatstvo, ali da je neprihvatljivo da institucije to tretiraju kao normalno.

„Dodik je sam priznao presudu, SNSD ide na prijevremene izbore, Dodik više ne govori da je predsjednik Republike, a novac građana i dalje troši kao da jeste“, zaključila je liderka Narodnog fronta, pozvavši nadležne institucije da ovakvo ponašanje sankcionišu.

Da li će institucije konačno reagovati ili će, kako kaže Trivićeva, „glasno ćutati“?

Orban gnjevan na evropske lidere, napeto na samitu u Danskoj: “Situacija je ozbiljna”

0

Premijer mađarske Viktor Orban oglasio se na mreži “X” gdje se osvrnuo na izjave poljskog kolege i drugih evropskih lidera

Poljski premijer Donald Tusk nazvao je rusko-ukrajinski rat ”našim ratom” što je izazvalo oštru kritiku njegovog mađarskog kolege Viktora Orbana, koji je upozorio da ni Mađarska ni EU nisu u ratu s Rusijom te optužio Tuska da ugrožava evropske živote.

Oštro je Orban odgovorio obraćajući mu se u poruci na X-u.

“Možda mislite da ste u ratu s Rusijom, ali Mađarska nije. Niti je Evropska unija. Igrate opasnu igru ​​sa životima i sigurnošću miliona Evropljana. Ovo je jako loše”, poručio je Orban.

Orban nije stao u prozivkama na X-u. U novoj objavi iz Kopenhagena sa samita ponovo je privukao pažnju.

“Kopenhagen, drugi dan. Situacija je ozbiljna.Na stolu su otvoreni proratni prijedlozi. Žele predati sredstva EU Ukrajini. Pokušavaju ubrzati pristupanje Ukrajine svim vrstama pravnih trikova. Žele finansirati isporuke oružja. Svi ovi predlozi jasno pokazuju da Brisel želi ratovati. Čvrsto ću stajati uz mađarski stav, ali ovaj samit takođe dokazuje da će nadolazeći mjeseci biti o prijetnji ratom. Trebaće nam podrška cijele naše političke zajednice i svakog Mađara koji žudi za mirom”, objavio je Orban.

U odgovorima, Orban je takođe podijelio članak Euractiva, koji izvještava o izjavama samog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Zelenski je pozvao na zajednički evropski sistem protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavio ruskim prijetnjama, dodatno naglašavajući trenutnu podjelu unutar Evrope oko toga kako se najbolje suočiti s ratom, piše hungarianconservative.com.

Evropa se nalazi u najtežoj situaciji nakon Drugog svjetskog rata, ocijenila je danska premijerka Mete Fredriksen, domaćica neformalnog samita Evropske unije prije početka sastanka u Kopenhagenu. Glavne teme su sigurnost i odbrana, uključujući odbranu od dronova, pomoć Ukrajini i migracije. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen rekla je da Rusija testira EU i želi “posaditi razdor i strah u naša društva”.

Federacija BiH uvodi „Čajld alert“: Novi sistem za hitno obavještavanje u slučaju nestanka djece

0

Federacija BiH uskoro bi mogla dobiti sistem hitnog obavještavanja javnosti u slučaju nestanka djeteta pod nazivom „Čajld alert“, sličan svjetski poznatom „Amber alertu“.

Kako je saopšteno iz Federalne uprave policije, u narednom periodu biće izrađen zakonski okvir, te precizirani tehnički i pravni detalji kako bi sistem mogao zaživjeti u praksi.

„Čajld alert“ oslanja se na zajedničku odgovornost društva i brzu reakciju svih resursa, a njegov cilj je zaštita najmlađih kroz moderno, humano i odgovorno djelovanje zajednice.

Zeleno svjetlo za uspostavljanje ovog sistema dali su i predstavnici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Podsjećamo, u Republici Srpskoj od decembra prošle godine funkcioniše sličan sistem pod nazivom „Pronađi me“, koji omogućava policiji da preko savremenih komunikacionih kanala hitno obavijesti javnost o nestanku maloljetnog lica.

Vlada Srpske usvojila niz prijedloga zakona: Fokus na penzijskim fondovima, lokalnoj samoupravi i zaštiti djece

0

Vlada Republike Srpske danas je usvojila više važnih prijedloga zakona i odluka, među kojima se izdvajaju izmjene Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, kojima se jača treći stub penzijskog sistema i unapređuje materijalni status članova fondova. Ključne novine odnose se na širenje djelatnosti društava za upravljanje, povećanje osnovnog kapitala i uključivanje fizičkih lica u vlasničku strukturu do 10 odsto.

Utvrđen je i prijedlog dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim se gradskim skupštinama daje mogućnost da donesu odluku o jedinstvenom računu za komunalne usluge.

Posebna pažnja posvećena je djeci – prihvaćena je informacija o potrebi donošenja Zakona o privremenom izdržavanju djece, kojim će se urediti visina, prava i finansiranje izdržavanja, a Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite zaduženo je da pripremi tekst zakona.

Na sjednici je donijeta uredba kojom se snabdijevanje prirodnim gasom izuzima od obaveze evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja. Takođe, formiran je Koordinacioni odbor za izračun minimalne i prosječne potrošačke korpe, na čijem čelu će biti direktor Republičkog zavoda za statistiku.

Vlada je razmatrala i pitanje Trgovske gore, te naložila svim resornim ministarstvima da izrade stručne analize i aktivno učestvuju u osporavanju plana Hrvatske za gradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac.

Usvojen je i Akcioni plan za sprovođenje Strategije zapošljavanja Republike Srpske za period 2025–2027. godine, kojim su definisane mjere i izvori finansiranja u skladu s budžetom Srpske.

Prvi dan blokade: Glas Amerike bez informativnih emisija, novinari otpušteni

0

Američka vlada je u blokadi zbog sukoba demokrata i republikanaca, obustavljene u sve informativne emisije Glasa Amerike.

Prvog dana finansijske blokade, Trampova administracija obustavila je sve informativne emisije Glasa Amerike i otpustila sve novinare. To se nije dogodilo tokom prethodnih blokada: bez saveznog finansiranja, mnogi bi nastavili da rade bez plate ili bi bili poslati na prinudni odmor, a plate bi im bile isplaćene naknadno.

Otpušteni novinari

Američka vlada je od srijede u blokadi zbog sukoba demokrata i republikanaca u Senatu Kongresa, koji nije izglasao zakon o privremenom budžetskom finansiranju do 21. novembra. Demokrati i republikanci prebacuju jedni na druge odgovornost za blokadu. Demokrati su odbili da prihvate prijedlog republikanaca, zahtevajući odustajanje od smanjenja sredstava za zdravstvenu zaštitu siromašnijih Amerikanaca i srednje klase. Oko 750.000 službenika poslato je kućama, dok drugi, poput vojske i pripadnika Granične službe, rade bez plate, prenosi agencija Rojters.

Bijela kuća koristi finansijsku blokadu da maksimalno kazni političke protivnike, ističe Njujork Tajms: odmah u srijedu zaustavljeno je slanje milijardi dolara saveznim državama koje vode demokratski guverneri, uz najavu masovnih otpuštanja. Prvi potezi ukazuju na to da predsjednik Donald Tramp koristi blokadu kako bi ostvario svoj cilj, smanjenje budžeta i osveta političkim neprijateljima, piše NJT.

Postoje četiri moguća scenarija za okončanje blokade

  • Prva opcija je da nekoliko demokrata otkaže lojalnost. Tri demokratska poslanika glasala su u srijedu za republikanski prijedlog budžeta, ako im se pridruži još pet kolega, blokada bi mogla biti okončana. Republikanci insistiraju da se budžet odblokira pre bilo kakvih pregovora sa demokratama, prenosi NPR.
  • Druga mogućnost je da demokrate popuste. Kako blokada bude trajala, povećavaće se pritisak na demokrate da odustanu. Savezni službenici su ključno biračko tijelo demokrata, a upravo njima u blokadi preti gubitak posla i neisplaćene plate. Javnost bi mogla okriviti demokrate za štetu izazvanu blokadom, zbog prekida rada brojnih javnih servisa i gubitaka firmi koje sarađuju s vladom. Čak 65% birača je protiv blokade, prema novoj anketi Njujork Tajms, prenosi Jutarnji.
  • Treća opcija je da republikanci naprave ustupke. Moguće je da republikanci budu ti koji će popustiti, navodi BBC. Oni su i u prošlosti bili odgovorni za većinu blokada rada vlade, pa bi ih javnost i ovaj put mogla smatrati krivcima. Republikanska politika ima cilj da smanji ulogu države, manje socijalnih usluga, manje zaposlenih.
  • Četvrta mogućnost je da se blokada oduži. Poslednja blokada savezne vlade trajala je rekordnih 35 dana i završila se tek kada je američki vazdušni saobraćaj bio na ivici masovnih poremećaja. A ni tada nije bila potpuna blokada, jer je deo budžeta bio odobren. Ovog puta posljedice bi mogle biti ozbiljnije. Ako se sadašnja blokada oduži, moguće je da će nezadovoljni birači kazniti obe partije na izborima naredne godine.

CRVENA JABUKA MARKET OTVOREN U GRAČANICI

0

Trgovački lanac Crvena jabuka market danas je otvorio novu poslovnu jedinicu u Gračanici. Prepoznatljiv na domaćem tržištu kao lider u segmentu prehrane, otvaranjem ovog marketa predstavio je svoju raznoliku ponudu sa posebnim naglaskom na svježe odjele. Jedinstven koncept samouslužnih vitrina sa gotovim jelima, salatama, čorbama, pekarskim i poslastičarskim proizvodima iz vlastite proizvodnje, sushi odjel, svježe meso, riba, odjel osviještene prehrane, samo su dio velike ponude koju Crvena jabuka marketi nude svojim kupcima.

„Širenjem maloprodajne mreže trudimo se da što većem broju kupaca učinimo dostupnim svoj koncept koji je orijentisan na hranu iz naše razvojne kuhinje, svježe namirnice poput mesa, ribe, voća i povrća, delikatese. I u ovom marketu kupci će svakodnevno moći da uživaju u velikom izboru svježe pripremljenih gotovih jela, poslastica, osvježenju iz reFresh coffee & juice bara, egzotičnim okusima poput sushi-ja, eksluzivnim proizvodima dostupnim samo u našim marketima, kao i proizvodima naše robne marke Volim,” navela je Aleksandra Marković, PR Crvena jabuka marketa.

Otvaranjem ove poslovne jedinice, Crvena jabuka market obezbijedio je 78 novih radnih mjesta, u marketu koji se prostire na nešto više od  1700 kvadratnih metara.

Na dan otvaranja za kupce su pripremljene brojne pogodnosti i pokloni, besplatne kupovine i poklon-bonovi, kao i posebna akcijska ponuda. Pogodnost dostupna za kupce penzionere je popust od 10% na kupovinu koja važi svakog ponedjeljka.

Kompanija Tropic Maloprodaja, u okviru koje posluje i trgovački lanac Crvena jabuka market, i ovaj put pokazala je da otvaranjem svakog novog marketa pomjera granice kada su u pitanju asortiman, opremljenost i iskustvo kupovine.

RASPISAN KONKURS ZA REGIONALNU NOVINARSKU NAGRADU “ SRĐAN ALEKSIĆ“!

HELSINŠKI PARLAMENT GRAĐANA BANJA LUKA , MREŽA ZA IZGRADNJU MIRA , NEZAVISNO DRUŠTVO NOVINARA VOJVODINE , INSTITUT ZA MEDIJE CRNE GORE I UDRUGA  ZA PROMICANJE MEDIJSKE KULTUR E, UMJETNOST I TOLER ANCIJ E „LUPIG A – SVIJET KROZ OBIČNE OČI “ IZ HRVATSKE, RASPISUJU KONKURS ZA REGIONALNU NOVINARSKU NAGRADU “ SRĐAN ALEKSIĆ“.

Nagrada se dodjeljuje novinarkama, novinarima i medijima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore u tri kategorije:

1.            za novinarsku hrabrost i izuzetnost

2.            za doprinos zajednici

3.            za medije

1.            Nagrada za novinarsku hrabrost i izuzetnost dodjeljuje se novinarki ili novinaru koji su se istakli temeljitim, profesionalnim i etičnim izvještavanjem o korupciji, neodgovornom radu javnih i državnih tijela, uništavanju prirodnih resursa, političkim manipulacijama, nasilju, veličanju ratnih zločinaca ili drugim temama koje su tabu ili o kojima se rijetko ili jednostrano izvještava.

2.            Nagrada za doprinos zajednici dodjeljuje se novinarki ili novinaru ili grupi autora i autorki za kontinuirano izvještavanje o pomirenju, inkluziji, zaštiti ljudskih prava, ravnopravnosti polova i vladavini prava, koje je donijelo konkretnu korist građanima i građankama i/ili zajednicama u kojima oni žive.

3.            Nagrada za medije dodjeljuje se medijima iz regiona, koji se ističu odgovornom uređivačkom politikom i podržavaju svoje novinare i novinarke u njihovom nastojanju da budu u službi javnog interesa i zaštite ljudskih prava, slobode medija.

Novinare, novinarke i medije mogu nominovati udruženja/udruge, neformalne grupe, mreže organizacija civilnog društva, urednici/ce u medijima, novinari/ke, sindikati, naučno-obrazovne institucije, univerzitetski nastavnici/ce, iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Rok za nominaciju je 1. novembar/studeni 2025. godine.

Novinarke, novinari i mediji ne mogu sami sebe prijaviti na Konkurs.

Način prijave:

Popuniti formular za nominaciju koji možete preuzeti na sljedećim linkovima:

Obrazac za nominaciju – Novinarska hrabrost i izuzetnost

Obrazac za nominaciju – Doprinos zajednici

Obrazac za nominaciju – Za medije

Za nagradu u prve dvije kategorije za novinare i novinarke poslati od jedne do maksimalno tri snimljene emisije ili teksta/priloga novinara/ novinarke koji/a se nominuje, a koji ispunjavaju kriterijume za nagradu u ove dvije kategorije, i koji su objavljeni u periodu od 1.10.2024. do 1.10.2025. godine.

Za nagradu u trećoj kategoriji poslati link na web stranicu medija i do tri emisije, priloga ili teksta koji svjedoče o ispunjavanju kriterijuma za nagradu u ovoj kategoriji.

Detaljna pojašnjenja kriterijuma za nagradu u svakoj od kategorija i formati u kojima se mogu dostaviti nominovani prilozi data su u obrascima za nominaciju.

Odluku o dodjeli nagrade u sve tri kategorije donijeće stručni žiri koji čine novinari, novinarke i medijski stručnjaci iz država koje učestvuju na konkursu.

Pitanja u vezi sa konkursnom procedurom se mogu postaviti e-mailom [email protected] najkasnije do 20.10.2025. godine.

Regionalna novinarska nagrada „Srđan Aleksić“ će se dodijeliti 6. decembra/prosinca 2025. u Zagrebu, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava

Banjaluka: Otvorena izložba fotografija “Hram” vizuelne umjetnice Jelene Medić (FOTO)

Pred punom salom mansarde Кuće Milanovića, sinoć je otvorena izložba fotografija “Hram” vizuelne umjetnice Jelene Medić, na kojoj gostuje i makedonski umjetnik Gjorgi Mitrevski sa svoje tri fotografije.

U narednih 9 dana, publika je u prilici da vidi tri serije aktova nastalih na rijekama regiona: Vrbanja (RS/BiH), Mirna (Hrvatska) i Treska (Makedonija). Postavka uključuje i jedan video rad za koji su snimke ustupili članovi Ronilačko-spasilačkog kluba „Borac“ iz Čačka, a muziku srpski džez muzičar Nenad Vasilić. Snimci su nastali u Srbiji, u jezeru Rovne.


Izložbom, autorka istražuje božansko u prirodi i čovjekovom tijelu, blisku povezanost između njih i posljedice otuđenja od ovih primarnih hramova. Na otvaranju je govorila o svom životnom putovanju do slobode s kojom danas stvara i izlaže bez moralnih dilema, a koje je zahtijevalo teško suočavanje s nametnutim stidom. Istakla je da su svi radovi nastali u molitvenom duhu. Iako sama nije religiozna, duhovnost joj je veoma važna. Izložbom bi željela da izgradi most od umjetnosti ka religiji, za koju smatra da je kroz vijekove doprinijela stigmatizaciji golog ljudskog tijela. Smatra da tijelo savremenog čovjeka neprekidno trpi preveliki teret seksualnosti, dok je seksualnost pod stalnim pritiskom straha. U tom jarmu moraliteta božansko se davi, a priroda isušuje.


Posjetioci izložbu mogu pogledati svakog radnog dana od 9 do 18 časova, s izuzetkom 3.10. kada će zbog drugih programa Кuće Milanovića biti nedostupna. Dostupna su i dva večernja termina: utorak 7.10. od 17 do 21 čas kada se posjetioci mogu sresti s autorkom na postavci i 10.10. u 20 časova kada će biti zatvaranje izložbe kojem će prisustvovati i makedonski umjetnik Gjorgi Mitrovski.


Prije skidanja radova, 11.10. od 11 do 18 časova Jelena Medić će na postavci držati radionice na temu portretne i akt fotografije, kojima će prisustvovati i model Milica Gvrilović. U prvom dijelu Medić će održati masterklas, dok će drugi dio biti praktičan rad sa modelom unutar postavke. Sve informacije o cijeni i programu radionica zainteresovni mogu dobiti na [email protected]


Ulaz na izložbu u svim terminima je besplatan, a posjetioci imaju priliku da na njoj kupe limitiranu seriju kalendara za 2026. godinu sa reprodukcijama fotografija s izložbe. Кao iznenađenje, kalendar sadrži i jednu fotografiju iz serije koja nije izložena na postavci. Na ovaj način, autori žele u vaše životne i radne prostore da donesu galerijski kvalitet, vas učine savremenim mecenama, a trajanje izložbe produže za godinu dana.
Organizatori izložbe su „Кlub Budni“ i Filmska produkcija „Budni“ iz Banje Luke, a podržali su je Gradska uprava grada Banja Luka, Metromedia, Vinarija Jungić i domaćin izložbe Кuća Milanovića, kao i brojni prijatelji i kolege umjetnici.


Jelena Medić je vizuelna umjetnica rođena 1980. u Novom Sadu. Akademiju dramskih umjetnosti završila je u Banjaluci, gdje i sada živi. Publici je najpoznatija po izložbi fotografija „Budni“ iz 2020. godine na bilbordima širom BiH. Od tada redovno izlaže u zemlji i inostranstvu. Trenutno završava svoj prvi film pod nazivom „Bojim se ljepote“.