Dvije maloljetne djevojčice povrijeđene su večeras na pješačkom prelazu u Gundulićevoj ulici u Banjaluci kada ih je udario automobil „pežo 208“.
Jedna djevojčica je prevezena u bolnicu, dok je druga prošla bez težih povreda. Automobilom je upravljala žena iz Banjaluke, a policija je na licu mjesta obavila uviđaj.
Nezgoda se dogodila oko 18.40 časova, potvrđeno je iz Policijske uprave Banjaluka.
Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da inicijativa za savjetodavni referendum za opoziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića stoji u Narodnoj skupštini i da bi zastupnici lako, za sat vremena, mogli da iniciraju savjetodavni referendum.
“Nema nijednog potpisa bivše vlasti, podržavaoca blokadera, nema jednog potpisa da kažu dajte da pitamo narod da li ima povjerenja u Vučića”, izjavila je Ana Brnabić.
Dodala je da je nakon više od godinu i po dana Zakon o jedinstvenom biračkom spisku završen, a da niko ne želi da pogleda taj zakon kako bi bila formirana komisija za uvid u popis birača, piše Nova.rs.
Kazala je da nadstrešnica željezničke stanice u Novom Sadu koja se obrušila 1. novembra prošle godine i kada je poginulo 16 ljudi “srušena kao početak obojene revolucije”.
“Ne mislim da je nadstrešnica pala sama od sebe, niti da je bio nesretan slučaj, tragedija ili bilo kakav proizvod nekih nesavjesnih radnji u tom smislu, mislim da je to bila planirana diverzija”, navela je ona.
Studenti su u saopštenju podsetili da je 13 njihovih saboraca u pritvoru od 30 dana, navodeći da to nije vladavina prava, već demonstracija sile.
Studenti koji blokiraju fakultete u Novom Sadu saopštili su danas da će, zajedno sa građanima okupljenim ispred Osnovnog suda u tom gradu, stupiti u blokadu kao čin otpora protiv neosnovanih hapšenja i pravnog nasilja koji se sprovodi ovih dana nad njihovim kolegama i prijateljima.
Oni zahtijevaju hitno puštanje na slobodu svih koji su pritvoreni bez dokaza, protiv kojih su podnijete teške krivične i prekršajne prijave, uključujuči optužbe za napad na službeno lice, nasilničko ponašanje, remećenje javnog reda i mira, pa čak i pokušaj teškog ubistva.
Studenti su u saopštenju podsetili da je 13 njihovih saboraca u pritvoru od 30 dana, navodeći da to nije vladavina prava, već demonstracija sile.
Oni poručuju da ne pristaju da žive u zemlji u kojoj se sloboda izražavanja i građanski protest tretiraju kao zločin.
“Već smo jednom bili ovdje i izborili se za slobodu naših aktivista. Ovim putem nastavljamo borbu i za njih i za sve koji su danas nepravedno zatočeni. Ostajemo ovdje dok se svi naši drugovi ne vrate kući. Pravda za uhapšene – sloboda za sve“, poručuju novosadski studenti.
Oni su ponovili poziv da se sutra od 6 časova svi okupe ispred zgrade Osnovnog suda.
Posljednje pitanje predstavnika medija prije početka sastanka bilo je želi li Donald Trump išta više od svog nedavnog summita s Vladimirom Putinom.
“Upravo sam rekao [ukrajinskom] predsjedniku… Upravo sam neizravno razgovarao s predsjednikom Putinom, a odmah nakon ovih sastanaka danas ćemo imati telefonski poziv… I možda ćemo imati trilateralu ili nećemo – ako je nećemo imati, onda se borbe nastavljaju. A ako ćemo imati, imamo dobre šanse, mislim da ako ćemo imati trilateralni razgovor, postoji dobra šansa da ovo možda i prekinemo”, rekao je Trump.
“Ali, on očekuje moj poziv kada završimo s ovim sastankom”.
Ranije na sastanku, predsjednik Zelenski rekao je da je spreman za trilateralni sastanak s Putinom i Trumpom.
Stanovnici ostrva Ošljak, ostrvceta koji se nalazi tik do Ugljana, jutros su organizovali protest bijesni zbog ogromnog broja turističkih brodova s brojnim turistima.
Upozoravaju da se morsko dobro koristi bez ikakvih regulacija, a Zakonom o zaštiti prirode – jer Ošljak spada u zaštićeno područje – ovakve turističke aktivnosti uopšte nisu predviđene u takvom prostoru.
Jutros su stanovnici Ošljaka spriječili dolazak izleteničkih brodova s turistima na svoje ostrvo, piše HRT.
Opštinski vijećnik u Preku Mihovil Valčić istakao je ekskluzivno za Radio Zadar da je zbog ovoga i fizički napadnut. Te je napade prijavio policiji.
“Ovu borbu vodimo gotovo 15 mjeseci s institucijama i to poprilično neuspješno jer ne reagiraju na naše zahtjeve i zakonske odredbe. Ne postoji zakonski okvir da bi ovi brodari mogli u ovako masovnom, stihijskom i nekontroliranom broju dolaziti na Ošljak”, poručio je Valčić.
Dodao je da kada su krenuli u rješavanje ovog problema broj je bio između 300 i 500, a sada je taj broj višestruko premašen.
“Brodovi više ne dolaze samo u matičnu luku nego oko cijelog otoka. Ti gosti ostavljaju za sobom veliki nered, fekalije, smeće i ulaze u privatne prostore. Prije par dana sam i fizički i vrlo brutalno verbalno napadnut u Preku. Prijavu sam policiji i kao privatna osoba i kao vijećnik i sad su izvidi u tijeku”, kazao je Valčić.
Dodao je da ovo sigurno nije posljednja ovakva akcija i napomenuo da i druga ostrva imaju slične probleme pa bi se ubuduće mogli i udružiti u sličnim protestima, prenosi Index.
U socijalističkoj Jugoslaviji postojale su kompanije koje su ne samo zapošljavale desetine hiljada ljudi, već su i izvoznim projektima donosile značajne devizne prihode.
Pogledajmo pet najvećih industrijskih giganata, šta su proizvodili, koliko su ljudi zapošljavali i zašto su nestali s tržišta.
Brodogradilišta u Splitu, Rijeci i Puli bila su simbol industrijskog potencijala Jugoslavije. Proizvodili su putničke, teretne i specijalne brodove, koji su se izvozili u SAD, Zapadnu Evropu i Bliski istok. Sa 20.000–30.000 zaposlenih u pojedinim brodogradilištima, posjedovali su dokove, montažne i strojarske pogone. Propast je došla zbog visokih troškova proizvodnje, zastarjelih tehnologija i konkurencije iz Azije tokom 80-ih i 90-ih.
Zagrebačka kompanija Rade Končar proizvodila je električne uređaje, transformatorе, industrijsku opremu i električne mašine. Sa 10.000-15.000 zaposlenih, imala je fabrike, istraživačke centre i široku distributivnu mrežu. Njihovi proizvodi izvozeni su u Istočnu i Zapadnu Evropu, Bliski istok i Sovjetski Savez. Propast je nastupila zbog zastarele tehnologije, otvorenog tržišta 1990-ih i privatizacije koja nije uspjela da zadrži prethodni domet.
Sarajevski gigant Energoinvest bio je ključni izvozni partner u Africi, Bliskom istoku i Sovjetskom Savezu, pružajući električne instalacije i infrastrukturne projekte. Sa 20.000–25.000 zaposlenih, kompanija je imala projektne kancelarije, montažu i proizvodnju opreme. Rat 1992–1995. razorili su proizvodne pogone i tržišta, što je dovelo do dezintegracije u manje firme.
Industrija mašina i traktora (IMT) iz Beograda proizvodila je traktore, poljoprivredne mašine i industrijsku opremu. Sa 10.000-15.000 zaposlenih, posjedovala je fabrike za montažu, dijelove i istraživačke laboratorije. Propast je nastupila zbog zastarjele proizvodnje, neefikasnog upravljanja i neuspješne privatizacije u 2000-ima.
Zagrebačka Prvomajska proizvodila je konfekciju, odjeću i uniforme, izvozeći ih u Zapadnu Evropu i SAD tokom 70-ih i 80-ih. Sa 15.000-20.000 zaposlenih, imala je fabrike, dizajn studije i prodajne salone. Nakon 1990-ih, otvaranje tržišta i jeftinija azijska konkurencija doveli su do privatizacije i smanjenja tržišnog udela.
Ove kompanije su bile stubovi jugoslovenske ekonomije, zapošljavale desetine hiljada ljudi i donosile značajne devize kroz izvoz.
Njihova propast povezana je sa zastarjelim tehnologijama, otvorenim tržištem, privatizacijom i ratovima, ali njihov uticaj na industrijski razvoj Jugoslavije ostaje neizbrisiv, prenosi Telegraf.
Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Šume Republike Srpske” Blaško Kaurin rekao je Srni da je danas razriješio direktore šumskih gazdinstava “Vučevica” iz Čajniča Milana Kosovskog i “Doboj” Mirjana Lisičića zato što nisu ispoštovali odluku uprave.
Kaurin je naveo da će i u narednom periodu razješavati direktore organizacionih cjelina ovog preduzeća koji ne budu ispoštivali odluku Uprave Javnog preduzeća “Šume Srpske”.
Prema njegovim riječima, razriješeni direktori su imali odluku Uprave preduzeća za neke zadatke koji su trebali biti urađeni i da daju prijedloge u određenom periodu, ali se oni “nisu pomjerili sa mjesta”.
Kaurin je naglasio da on kao direktor i Uprava “Šuma Srpske” poštuju sve odluke Skupštine Javnog preduzeća šumarstva, koju čini Vlada Republike Srpske, kao i naloge resornog ministarstva, te tako i ti direktori šumskih gazdinstrava treba da poštuju i uvažavaju njih, jer uvijek donose odluku za dobrobit preduzeća.
Direktor “Šuma Srpske” je rekao da je za danas bio najavljen štrajk zapsolenih u Šumskom gazdinstvu “Drinić”, gdje je sindikat napravio sporazum sa menadžmentom Radne jedinice “Oštrelj” u kojem su postigli saglasnost, s obzirom da tamo ima mnogo obaveza iz ranijeg perioda.
Kaurin je ocijenio da bi i u toj organizacionoj cjelini morali da podignu nivo proizvodnje i prodaje da bi stvorili akumulaciju i servisirali obaveze iz prethodnog perioda, te da bi mogli radnicima da izmiruju plate, jer su neizmirivanjem plata povrijeđena radnička prava.
Prema njegovim riječima, u protivnom radnici će biti nezadovoljni i gazdinstvo će teško funkcionisati.
Kaurin je rekao da je slična situacija i u Šumskom gazdinstvu “Vučevica” u Čajniču.
“Najvjerovatnije ću za jedno od tih gazdinstava imenovati tim ljudi sa većim iskustvom da upravljaju i neću odmah imenovati vršioce dužnosti direktora dok pokušamo stabilizovati situaciju, ako sutra sa saradnicima ne budem pronašao neki drugi način imenovanja”, naveo je Kaurin.
On je rekao da se Uprava “Šuma Srpske” do sada bavila lošim šumskim gazdinstvima i da će od sada još više da se njima bavi, ali i o onim dobrim, kako bi vidjeli da li mogu da budu još bolji.
Evropski lideri stigli su u Bijelu kuću, na sastanak sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim o mogućnostima za okončanje rata Kijeva i Moskve.
Agencije su prenijele snimke dolaska predsjednika Evropske komisije Ursule fon der Lajen, britanskog premijera Kira Starmera, italijanskog premijera Đorđe Meloni, ukrajinske delegacije i generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea.
Zelenski je uoči sastanka u Bijeloj kući objavio da Kijev teži “pouzdanom i trajnom miru” u ratu sa Rusijom i da je spreman za uspostavljanje “nove bezbjednosne arhitekture”.
“Naš glavni cilj je pouzdan i trajan mir za Ukrajinu i za cijelu Evropu. I važno je da zamah svih naših sastanaka dovede upravo do tog rezultata”, napisao je Zelenski na “Iksu”.
On je dodao da je “Ukrajina spremna za pravo primirje i za uspostavljanje nove bezbjednosne arhitekture”.
“Potreban nam je mir”, zaključio je ukrajinski predsjednik.
Paletinska grupa Hamas pristala je na najnoviji prijedlog za prekid vatre u Pojasu Gaze, koji uključuje obustavu vojnih operacija na 60 dana, rekao je Rojtersu egipatski zvanični izvor.
Izvor je rekao da bi ovo mogao da bude put ka postizanju sveobuhvatnog sporazuma o okončanju gotovo dvogodišnjeg rata.
Period obustave sukoba podrazumijevao bi oslobađanje palestinskih zatvorenika u zamjenu za oslobađanje polovine izraelskih talaca koji se nalaze u Pojasu Gaze, rekao je izvor.
Dugo ćemo pamtiti ovaj dan, riješili smo se dva velika tereta, Dodika i Viškovića.
Poručio je ovo šef Kluba poslanika PDP u NS RS Igor Crnadak, nakon što je Radovan Višković podnio ostavku na mjesto premijera Srpske, a Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbu Milorada Dodika na odluku CIK kojom mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.
Crnadak kaže da je ovo najteži dan za SNSD koaliciju od proljeća 2006. i da će im svaki sljedeći biti još teži.
Ovaj avgustovski ponedjeljak ostaće zabilježen kao dan koji ćemo dugo pamtiti. Samo u razmaku od nekoliko sati riješili smo se dva velika tereta, Milorada Dodika, na mjestu predsjednika Republike i Radovana Viškovića, kao premijera. Čestitam narodu Republike Srpske današnji dan, kojim počinje proces ozbiljnog ozdravljenja i čišćenja Republike Srpske od teških posljedica vladavine SNSD koalicije u poslednjih 20 godina. Međutim, nema mjesta ni za kakvo radovanje i proslave, jer je ogroman posao pred nama, rokovi su kratki, a javnost očekuje državničko ponašanje u cilju zaštite naših institucija – kaže Crnadak.
U narednim danima, dodaje, Republika Srpska je na jednom od svojih najvećih testova demokratije, kada treba prvo utvrditi ko je v.d. predsjednika Republike i ko će voditi konsultacije oko novog premijera.
– Nakon toga, vladajuća koalicija, ako je u stanju, treba da izabere novi kabinet, pa da krenemo na prijevremene predsjedničke izbore. Svako drugo ponašanje, poput neprovođenja presuda Suda i odluka Centralne izborne komisije i nasilnog sprečavanje izbora, direktno je usmjereno protiv mira, stabilnosti i budućnosti naše djece. Ovo su trenuci kada svi moraju razmišljati, ne o sebi, nego o Republici Srpskoj i njenim institucijama, koji su jedina garancija našeg opstanka ovdje. Današnji dan, u kojem je Dodik ostao bez mandata, Višković tek pod teškim, neljudskim pritiscima podnio ostavku, Stevandić ispostavio svoje nove uslove, a nekoliko SNSD klanova vodi grčevitu borbu za mjesto premijera, najbolji je mogući dokaz da na vanrednim izborima opozicija treba da pokaže hrabrost i odlučnost, da konačno preuzme kormilo u svoje ruke i povede Republiku Srpsku naprijed – zaključio je Crnadak.
