Sukob Izraela i SAD-a s Iranom otvorio je novu energetsku krizu. Nakon napada i iranskog odgovora, zatvoren je Hormuški moreuz – ključna arterija kroz koju prolazi između 20 i 30 posto svjetske nafte i plina. Posljedice su se gotovo odmah osjetile na tržištima energije, a pitanje koje se sada postavlja jeste – koliko će to pogoditi građane Bosne i Hercegovine.
Hormuški moreuz – energetska arterija svijeta
Zatvaranje Hormuškog moreuza odmah je uzdrmalo svjetska tržišta energenata. Kroz ovaj prolaz između Irana i Omana svakodnevno prolaze ogromne količine nafte i ukapljenog prirodnog gasa.
Energetski stručnjak Damir Miljević u BUKA podcastu upozorava da alternative ovom prolazu gotovo da nema.
“Tim prolazom je išlo između 20 i 30 posto svjetske proizvodnje nafte i plina. Onog trenutka kada se taj prolaz zatvori, tržište reaguje momentalno”, kaže Miljević.
Cijene energenata već rastu
Prve posljedice već su vidljive na tržištima električne energije.
Miljević navodi primjer regionalne berze:
“Bazna cijena električne energije na mađarskoj berzi bila je 56 eura. Danas je oko 142 eura. To je rast dva do tri puta za samo nekoliko dana.”
Takvi skokovi, upozorava, vrlo brzo se prelijevaju na krajnje potrošače.
Hoće li gorivo drastično poskupjeti?
Cijena barela nafte već se približila granici od 100 dolara.
Prema procjenama analitičara, ukoliko Hormuški moreuz ostane zatvoren duže vrijeme, cijene bi mogle nastaviti rasti.
“Što duže traje neizvjesnost, to će tržišta više uračunavati rizik u cijenu nafte”, objašnjava Miljević.
Panika na benzinskim pumpama u BiH
Prve reakcije već su vidljive i u Bosni i Hercegovini.
Građani počinju praviti zalihe goriva, što dodatno povećava pritisak na tržište.
Miljević smatra da je takva reakcija dijelom razumljiva.
“Ljudi na Balkanu imaju iskustvo da ih država u krizama ne štiti. Zato se ponašaju racionalno i pokušavaju obezbijediti barem minimalne zalihe.”
Evropa u novoj energetskoj krizi
Evropska unija već se suočava s posljedicama prethodne energetske krize izazvane ratom u Ukrajini.
Nakon odustajanja od ruskog gasa, Evropa se sve više oslanja na skuplji ukapljeni gas iz SAD-a.
Prema Miljevićevim riječima, trenutna kriza dodatno pogoršava tu situaciju.
Energetska tranzicija ima više smisla nego ikada
Iako se u krizama često dovodi u pitanje zelena agenda, Miljević smatra da upravo ovakve situacije pokazuju koliko je energetska nezavisnost važna.
“Najbolji izvor energije je vlastita energija – solar, vjetar i decentralizovana proizvodnja.”