Na prvom panelu pod nazivom “Medijske slobode u opasnosti: Regionalna rasprava o pritiscima i ograničenjima” sa Aleksandrom Trifunovićem, glavnim i odgovornim urednikom magazina Buka, razgovarali su Slobodan Georgijev, direktor vijesti na TV Nova S, Dragoljub Petrović, glavni i odgovorni urednik lista Danas, Denis Mahmutović, novinar na 24 sata.hr, Siniša Vukelić, Capital.ba i Dora Kršul, Telegram.hr.
Dora Kršul kaže da je situacija u kojoj se nalazi, kako Hrvatska, tako i zemlje regije, inspiriše da radi više i bolje.
“Radim u redakciji koja to zapravo i potiče i koja na tužbe i pritiske odgovara još žešćim i jačim radom. Svjesna sam da, u hrvatskim okvirima, radim u jednoj od rijetkih redakcija koje će tako nešto poticati ili ustrajati u tome. Ja imam dvije tužbe od bivšeg rektora zagrebačkog Sveučilišta Damira Borasa. On je mene tužio privatno, nije tužio nakladnika nego mene osobno, prvo u građanskoj parnici za naknadu štete i povrede ugleda i časti, gdje od mene potražuje 20.000 kuna, a riječ je o tekstovima koje sam pisala 2020. godine, gdje sam sporila njegove ljetne odlaske u Dubrovnik sa suprugom u jednu sveučilišnu zgradu, gdje se prema informacijama mojih izvora nalazio privatno. Paralelno sa ovom tužbom, podigao je i tužbu za klevetu na kaznenom sudu”, rekla je Kršul.
Slobodan Georgijev rekao je da su u Srbiji sve učestalije SLAPP tužbe i da je to klasična manipulacija pravosuđem.
“Znaju oni da od toga nema ničega. Ja radim na televiziji i iz jedne kompanije su bukvalno rekli ‘pomenite nas i ide tužba’. Jasno ti je da tu neće biti ničega. Novinari nisu navikli na sudske procese, oni sad treba da idu da nešto svedoče, ljudi se uznemire. Pritisci postoje, ali ja mislim da je to deo posla. Kad pričam sa mlađim kolegama, prvo kažem da je najbitnija otpornost. Dakle, ako nisi sposoban da to trpiš, odmah prekini da se time baviš. Možeš da naučiš da nešto bolje istražiš ili napišeš, ali ovo je neka intimna stvar, ili si otporan ili nisi otporan. Ako ne možeš da podneseš to, onda ne treba da se baviš tim poslom. Šta da radimo, oni će pritiskati, ali i mi ćemo pritiskati”, rekao je Georgijev.
On je dodao da građani moraju da razluče profesionalne medije od onih propagandnih.
"Novinari se ovdje susreću s različitim problemima i uglavnom su vezani za nesposobnost političara i politike da razumeju šta je uloga medija. Ovo je naš pokušaj da pokažemo su mediji važni za svako društvo koje želi da bude normalno, društvo zasnovano na vladavini zakona. Ako želimo takvo društvo, dobri, profesionalni mediji su ključna stvar. Tu smo ako možemo da pomognemo, da budemo solidarni s našim kolegama, a građani to isto treba da urade kad god postoji neki problem i napad na medije. Oni moraju da razluče profesionalne medije od onih propagadnih, kojih, čini mi se, ima više, i od kojih se treba braniti."
Dragoljub Draža Petrović rekao je da je imao dvije tužbe zbog kolumni koje je pisao za Kurir.
“Jednom me krivično dobila Ceca Ražnjatović, ali je neki vrhovni sud poništio tu tužbu i Nenad Cekić, tadašnji predsednik REM-a, takođe za uvredu i klevetu i to je odmah odbačeno, jer je bio pijan u nekoj emisiji i to je bilo lako dokazati. Mi u Danasu imamo tužbi, ali ne bih rekao da su one neke sistemske. Imamo svakodnevne pritiske i prozivanja, posebno u režimskim medijima. Što se tiče kolumni, i ja sam se malo izveštio da nema elemenata za tužbu. Pišeš tako da ne mogu da te tuže, a kad te tuže, da ne mogu da te dobiju”, rekao je Petrović.
On je pozvao na solidarnost novinara u cijeloj regiji.
"Moj drug Sloba Georgijev me zvao da dođem u Banjaluku, da 'damo krv' za kolege iz Banjaluke i za kolege iz Bosne i Hercegovine, koji su ugroženi. To je tako, i novinari iz regiona su ugroženi i imaju slične situacije i slične pritiske. Imaju slične neprijatelje, odnosno ljude koji žele od njih da naprave neprijatelje, i skupili smo se da jedni druge potapšemo po ramenu i da tim, koji od nas žele da naprave neprijatelje, a novinari treba da budu prijatelji, to građani treba da znaju, kažemo da ćemo se držati zajedno i da nećemo dozvoliti da mediji nastradaju i da ned' Bog neko od novinara strada zato što piše kritički prema bilo kojoj vlasti."
“Ja bih sebi prije napravio harakiri nego što bih se doveo u situaciju da budem miljenik nekog režima i da vežem konja gdje mi gazda kaže”, rekao je Denis Mahmutović.
Dodao je da sada ima sedam tužbi i uvijek je u pitanju čast, ugled, akutna duševna bol i to uvijek košta isto.
“Nemam problem sa tim što se dešava, jer, kao i Dora, imam redakciju koja nas podržava i koja je shvatila da je jedini način borbe sa tim da ideš đonom. Ako oni pitiskaju i mi ćemo pritiskati, šta ćemo! Posao novinara nije da zatvara ljude, mi kad nešto objavimo i da smo to napravili po pravilima struke i osnovnom moralnom kompasu, napravili smo cijeli posao. Zec je pušten van šešira, priča je izašla vani”, rekao je Mahmutović.
On kaže da novinari pokušavaju ukazati na anomalije u društvu, ali da često sami postanu meta.
"Komično je da novinari moraju da postanu priče da bi na nešto ukazali u našem društvu. Bez obzira da li se radi o društvu u Republici Srpskoj, Banjaluci, Beogradu, Splitu, Zagrebu ili bilo gdje drugo. Što se tiče novinarstva, kad maknemo sve drugo, specijalne efekte, dim, staklo i ogledala, stvar se svodi na to da mi pokušavamo ukazati na anomalije u društvu bez obzira na kojem nivou. U vlasti, opoziciji, bilo kojeg dijela društva, od visina do posljednjeg taloga. Kad se nađemo u situaciji da neko doživljava novinara kao metu, umjesto onoga na koga je on ukazao, imamo problem sa perspektivom. A ako nemamo perspektivu, da završim pjesnički, onda nemamo ni smjer kojim ćemo ići. Neophodno je da pronađemo smjer i mi novinari i društvo čiji smo dio."
Siniša Vukelić rekao je da već Nacrt zakona o kleveti daje loše posljedice, jer novinari razmišljaju kako će nastaviti raditi u budućnosti.
“Dosta ljudi će odustati od novinarstva ili neće pisati onako kako bi trebalo. Imajući u vidu situaciju u Hrvatskoj i Srbiji, nas to čeka mnogo teže i gore. Za razliku od Hrvatske, kod nas ne postoji institut privatne krivične prijave, već će ovdje raditi to sistem. Država, tužilaštvo i policija će svojim resursima dokazivati krivicu. Ako nekome ko je ćelev kažete da je ćelav, on se za to može osjećati uvrijeđenim, jer nemamo jasno definisanu uvredu. Država će dokazivati da se neko uvrijedio o kazne su mnogo veće. To su kazne od 120.000 KM. Ovdje država kad vas goni može vam oduzeti pasoš, u Hrvatskoj ne može, tužilaštvo vam može zaplijeniti računare, odnosno opremu sa kojom je napravljeno krivično djelo, može vam kompromitovati izvore. Pored visokih kazni, problem je i sama procedura i proces krivičnog postupka”, kaže Vukelić.
Vukelić je istakao da su novinari u cijelom regionu pod velikim političkim i ekonomskim pritiscima.
“Svaka vrsta podrške u ovakvim trenucima je važna. Nigdje nije lako, ali mi se čini da u Republici Srpskoj to ide i korak dalje. Ovdje vlast ide na to da direktno uguši slobodu mišljenja i govora. Plašimo se da ćemo, ako se ovaj zakon usvoji, biti prinuđeni i na neke radikalnije mjere da bismo iskazali nezadovoljstvo i nepristajanje na ugnjetavanje”.
Cijeli Buka podcast možete pogledati u videu ispod:
Novinarstvo pod pritiskom cenzure i restriktivnih zakona (VIDEO)
TV
