U jako, jako bliskoj budućnosti (govorim o godinama), može vam se desiti, da vas vraćajući se sa sela zaustavi poljoprivredna policijska patrola.
-Dobar dan, gospodine, isprave, molim! Kažite mi imate li šta u gepeku?
-Ma, ništa posebno, neku zelen sa sela vozim, znate, ne isplatti se kupovati na pijacama. Ima još nešto jaja, da prostite, i vreća krompira.
-Izađite, gospodine iz vozila. Molimo vas da ne pružate otpor. Zbog sadržaja vašeg automobila , a na osnovu uputstva države Bosne i Hercegovine o primjeni Kodeks Alimentarius-a, do daljnjeg ćete biti lišeni slobode.
Mislite da je ovo neki hipotetički kafkijanski scenarijo? Početak kakvog SF-a na tragu Orvela?
Ne, ovo vam se zaista može desiti za koju godinu.
Kodeks Alimentarius, u doslovnom prevodu znači zakon o hrani. Ali, ozbiljno, šta je to u stvari?
Naime, od 31. decembra 2009. godine stupio je na snagu kontroverzni plan međunarodne organizacije ’’Kodeks alimentarijus’’ (Kodeksalimentarius), koji propisuje pravila za kontrolu hrane, aditiva i ostalih dodataka hrani. Između ostalog, taj protokol podržava korišćenje velikog broja aditiva u hrani koju jedemo, kao i genetski modifikovanu hranu, a ova organizacija će insistirati na upotrebi ovakvih namirnica u EU, a prije svega u zemljama bivšeg “komunističkog bloka” ’Kodeks alimentarijus’’ je organizacija koju je 1963. godine osnovala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i agrokulturu (FAO). Mnogi smatraju da je ova ustanova tijesno povezana sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) i da je cilj ostvarivanja profita na štetu zdravlja ljudi.
Od prije nekoliko mjeseci se Kodeks Alimentarius primjenjuje kod naših komšija u Hrvatskoj. S njihovih pijaca već su protjerani mali proizvođači domaćeg voća i povrća, mliječnih proizvoda i mlijeka.
Iako je Kodeks Alimentarius osnovan s dobrom namjerom u cilju zaštite potrošača i kontrole sigurnosti hrane, on se do danas pod uticajem krupnog kapitala preokrenuo u svoju suprotnost u zaštitnika interesa moćnih svjetskih korporacija, proizvođača genetski modifikovane (GM) hrane i nasilno se uz pomoć UN-a, WTO-a i zapadnih zemalja, prvenstveno nameće širom svijeta, posebno u zemljama trećeg svijeta.
Posljedice su obaranje dosadašnje kontrolne norme u oblasti proizvodnje hrane na svjetskom tržištu i nesmetano puštanje na tržište hrane koja sadrži supstance štetne po ljudski organizam. Svo povrće i sjeme će biti izloženo zračenju. Trenutno se to radi samo kod sjemenja i povrća koje je dugo u transportu, kako bi ostalo svježe što duže. Prema pravilima ’’Kodeksa’’, u budućnosti će to biti obavezno za svo povrće, sjeme, životinje i meso. Uvođenjem ovih pravila će sve životinje, koje se uzgajaju za hranu ili mlijeko, morati da dobiju ’’Monsanto’’ hormon rasta i ’’Monsanto’’ antibiotike. Poljoprivrednici će biti prinuđeni da koriste sjemenje iste kompanije, za koje se smatra da smanjuje plodnost zemljišta. Inače, kompanija ”Monsanto” je najveći proizvođač genetski modifikovanih životinja na svetu. ”Kodeks” dozvoljava korišćenje raznih aditiva hrani, kao što su aspartam, BHA, BHT, potasijum bromat i tartrazin. Oni su proglašeni da su bezbijedni po ljude, ali nije uzeto u obzir koje poslejdice mogu da izazovu pomenuti aditivi u dužem vremenskom periodu.
Urednik portala Investitor.ba. Eldar Dizdarević, koji se skoro 20 godina bavi izvještavanjem o globalnim ekonomskim pitanjima kaže:
,,Kodeks Alimentarius propisuje zaista nevjerovatne stvari. Naprimjer, prirodni dodaci prehrani, alternativni lijekovi, vitamini i minerali postaju nezakoniti, dok će se otrovne hemikalije legalno ozakoniti i koristiti kao „normalni“ dodaci prehrani. Većina hrane bit će ubuduće podvrgnuta radioaktivnom zračenju, a na genetski modificirane proizvode više se neće smjeti stavljati oznaka GMO (obratite pažnju na termin neće smjeti!?). Drastično će se smanjiti standardi za organski eko uzgoj, a dopustit će se visoke razine više od 3.275 vrsta pesticida u hrani, uključujući i one za koje se već sada zna da su kancerogeni. Pojednostavljeno rečeno, cilj Codexa Alimentariusa je u osnovi spriječiti i potpuno ukinuti prirodnu organsku poljoprivredu. Ako se dosljedno primijeni, u roku od 10 godina ćemo na policama u trgovinama imati samo genetski uzgojenu hranu, a organske, ekološke i biološke hrane više jednostavno neće biti.“
Monsanto-ubica čovječanstva
Prema danas dostupnim podacima u svijetu samo pet kompanija proizvodi i distribuiše genetski modifikovanu hranu (takozvani Gene Giants) Ali jedna korporacija se posebno izdvaja. Riječ je o korporaciji Monsanto, koja kontroliše čak 90 % te proizvodnje.
Elvir Dizdarević ističe da je Monsanto korporacija malo poznata na našim prostorima, ali je zato u svijetu dobro poznaju. Opisuju je kao najužasniju korporaciju svih vremena, spremnu na sve radi profita, a „odmilja“ je zovu ubicom čovječanstva. Monsanto korporacija je, takođe, poznata po izuzetno dobrim vezama sa američkom vladom. No, upućeniji tvrde da je problem zapravo u tome što i Monsanto korporacija i američka vlada imaju na izvjesan način iste vlasnike – finansijski moćne korporacije, fondove i banke. Merrill Lynch, Morgan Stanley, AllianceBernstein, Fidelity, Lazard, General Electric, New York State Common Retirement System, UBS, BNP… samo je dio spiska dioničara Monsanto korporacije.
Naravno, sve ovo govori da je ogroman kapital u igri. A, tu prestaje svaka etika. Zato ne treba da čudi što se Kodeks Alimentarius otrgao od dobre ideje i postao zaštitnik GM proizvođača. A, upravo je Kodeks Alimentarius na korak od toga da prvo zabrani, pa onda i ukine svu organsku poljoprivredu i uvede GM kao standard.
Kako mi stojimo?
Po svemu rečenom, BiH, je na rubu uvođenja ovog kodeksa.
,, Iako sve ovo i dalje izgleda kao sumanuta teorija zavjere, Kodeks Alimentarius je tu .¬ Stigao je u Hrvatsku, čime je zapravo došao i na BH. zapadne granice. Istočni susjed, Srbija, bio je daleko pametniji pa je sredinom januara u toj zemlji donešen po hitnom postupku zakon o zabrani uvoza i prometa GM hrane i proizvoda. Nad BiH se sada, dakle, nadvila sjena GM užasa. Čak i ako se bh. političari priklone pametnijoj varijanti (u šta je zaista teško povjerovati) i dalje će nam GM užas biti na dohvat ruke ¬ u porciji pomfrita ili salate na ljetovanju na moru ili pak u prodavnici u vašem gradu, čim hrvatski proizvođači prestanu sa označavanjem GM hrane.” , ističe Dizdarević
Bosanskohercegovačka poljoprivreda je u potpunom kolapsu, to treba otvoreno reći. Ona se sama od sebe urušava. Nepostojanje bilo kakvog zajedničkog plana, investiranja i ulaganja, kao ni izvozne regulative, idealno su tlo da se dotuče sopstvena poljoprivredna proizvodnja i stvore uslovi za ulazak ,,velikih igrača” na BiH tržište. A, ti veliki, naravno, uradiće sve kako bi uveli Kodeks i omogućili potpuno legalan, i što je najgore, jedini način poljoprivredne proizvodnje. A to je genetski modifikovana hrana.
Naravno, treba biti realan i priznati da danas, primjerice u saharskom pojasu Afrike i Jugoistočnoj Aziji, GM-hrana, bukvalno spašava od gladi veliki dio čovječanstva. Postavlja se pitanje koliko dugo i koliko kvalitetno će živjeti ti ljudi na rubu egzistencije? I hoće li se iko zabrinuti i istražiti način njihove smrti?
U budućnosti će se otvoriti velike polemike na ovu temu. Zapravo, one se u svijetu poodavno vode.
U našoj zemlji, za početak, dobro je informisati populaciju o postojanju ovog problema. Da nam ne bude, kao u svemu dockan