Ipak, stručnjaci sve više ističu kako bismo izvanzemaljski život lakše mogli pronaći u vlastitom “dvorištu”.
Ta je nada ponovno oživljena ove srijede kada je objavljena studija koja otkriva da Enkelad, šesti najveći Saturnov mjesec, izbacuje širi spektar molekula na bazi ugljika nego što se dosad mislilo, što ga čini jednim od glavnih kandidata za postojanje života, piše The Guardian.
Svi uvjeti za život na jednom mjestu
Dr. Caroline Freissinet iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja ističe zašto je ovaj ledeni mjesec toliko obećavajući. “Stvarno mi se sviđa Enkelad jer ima sve uvjete koji su na istom mjestu u isto vrijeme da se život razvije i napreduje”, izjavila je. Freissinet pojašnjava kako Enkelad, osim složenih organskih molekula i oceana tekuće vode skrivenog ispod ledene kore, vjerojatno ima i hidrotermalne izvore koji služe kao izvor energije. Uz to, pH vrijednost, salinitet i temperatura oceana unutar su granica koje se smatraju pogodnima za život kakav poznajemo.
Zašto je lakše tražiti u susjedstvu?
Iako znanstvenici ne odustaju od potrage za životom izvan Sunčevog sustava, Freissinet naglašava da takav pristup ima velike izazove. Otkrivanje života na dalekim egzoplanetima ovisi o detekciji kemijskih tragova u njihovim atmosferama, što znači da bi život morao biti toliko raširen da utječe na cijeli planet. “Mora promijeniti cijeli planet kako biste ga mogli vidjeti na egzoplanetu”, kaže ona, dodajući da bi manji, lokalizirani oblici života ostali neotkriveni. Postoji i dodatni problem: “Ne možete tražiti prošli život na egzoplanetu”.
S time se slaže i dr. Nathalie Cabrol, direktorica Centra Carl Sagan pri Institutu Seti. “Problem s egzoplanetima je što ne znamo mnogo o okolišu”, rekla je. Za razliku od toga, nebeska tijela u našem sustavu, poput Enceladusa udaljenog 1,27 milijardi kilometara, možemo istraživati izravno, slanjem sondi i instrumenata. Već se planiraju buduće misije NASA-e i Europske svemirske agencije (ESA) na ovaj Saturnov mjesec.
Sunčev sustav kao ‘prirodni laboratorij’
Enceladus nije jedini kandidat u našem susjedstvu; tu je i Jupiterov mjesec Europa, za koji se također vjeruje da skriva ocean ispod ledene površine. “Za mene, u Sunčevom sustavu, tamo ćemo pronaći život”, uvjerena je Freissinet. Znanstvenici naglašavaju da se istraživanje našeg sustava i potraga za životom na egzoplanetima međusobno ne isključuju, već nadopunjuju. Sunčev sustav služi kao “prirodni laboratorij” gdje možemo prikupljati podatke, testirati teorije i graditi modele koji nam pomažu razumjeti uvjete na svjetovima izvan našeg sustava.
“Mislim da je traženje u našem vlastitom dvorištu dobitna kombinacija”, smatra dr. Jörn Helbert, voditelj odjela za Sunčev sustav pri ESA-i. On dodaje kako je Enceladus savršen primjer tijela koje posjeduje sve znakove nastanjivosti kakve znanstvenici traže i na dalekim egzoplanetima.
Otkriće života na Enceladusu imalo bi goleme posljedice.
“Sada, ako otkrijemo da doista postoje znakovi života na Enceladusu, to potragu izvan našeg Sunčevog sustava čini još uzbudljivijom”, rekao je Helbert. S druge strane, ako se pokaže da života nema unatoč idealnim uvjetima, to bi nas natjeralo na preispitivanje same definicije nastanjivosti. Kako zaključuje Freissinet, pronalazak života bilo gdje u našem sustavu značio bi da život nije samo slučajan događaj na Zemlji. “Ono što je zanimljivo jest da ako pronađemo život bilo gdje drugdje u Sunčevom sustavu… to znači da nije slučajan. To znači da je posvuda u galaksiji.”