Zemlja skriva dosad nepoznata poglavlja: Otkrivene skrivene strukture unutar Zemlje (VIDEO)

Dok većina nas zemlju pod nogama uzima zdravo za gotovo, geološke slojeve planete možemo zamisliti kao stranice knjige u kojoj je ispisana istorija naše planete – i nas samih. Ali, nova istraživanja sugerišu da Zemlja skriva dosad nepoznata poglavlja duboko u svojoj prošlosti. Naime, unutrašnja jezgra naše planete možda ima još jednu, još dublju jezgru.

Većina nas uči kako Zemlja ima četiri glavna sloja: koru, plašt, vanjsko jezgro i unutrašnje jezgro. Međutim, geofizičarka Joane Stepenson s Australijskog nacionalnog univerziteta otkrila je 2021. godine da ova podjela možda nije potpuna.

“Tradicionalno smo učili o četiri sloja, ali naši nalazi upućuju na to da bi unutrašnje jezgro moglo biti složenije i podijeljeno na dva sloja”, izjavila je Stepenson.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Zemljine duboke slojeve ne možemo posmatrati direktno, već naše znanje dolazi iz proučavanja vulkana i seizmičkih valova koji prolaze kroz planetu. Unutrašnje jezgro, čija je temperatura viša od 5.000°C, čini tek jedan odsto Zemljinog ukupnog volumena.

Kombinovanjem decenija podataka o putanjama seizmičkih valova, tim naučnika koristio je algoritam za pretraživanje hiljada modela unutrašnjeg jezgra. Rezultati su otkrili neočekivane promjene u strukturi ovog sloja.

Nova analiza pokazala je da unutrašnje jezgro ima dublji, zasebni sloj s različitim svojstvima. Seizmički valovi prolaze brže u određenim smjerovima, što ukazuje na razlike u materijalu koji čini jezgro.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Pronašli smo dokaze koji ukazuju na promjenu strukture željeza, što bi moglo sugerisati dva odvojena događaja hlađenja u Zemljinoj istoriji” objasnila je Stepenson.

Istraživanje je otkrilo promjenu u smjeru sporih seizmičkih valova pod uglom od 54 stepena, dok su brzi valovi usmjereni paralelno s osom rotacije Zemlje. Ove razlike mogle bi biti posljedica različitih poravnanja kristala željeza unutar unutrašnjeg jezgra.

Prisutnost “najdubljeg jezgra bila je predmet nagađanja i ranije. Međutim, ograničenja u dostupnim podacima – posebno zbog nedostatka seizmičkih mjerenja na polarnim suprotnostima – smanjuju sigurnost zaključaka.

“Naši nalazi dodaju još jedan dio slagalice u razumijevanju unutrašnjeg jezgro, ali veliki događaji u Zemljinoj istoriji ostaju misterija” kazala je Stepenson.

Iako je ova studija dodala važne spoznaje o strukturi unutrašnjeg jezgra, potrebno je dodatno istraživanje kako bi se popunile praznine u podacima i potvrdili ovi zaključci. Buduća istraživanja mogla bi pružiti jasniji uvid u rane faze Zemljine istorije i otkriti više priča koje leže skrivene u njenim najdubljim slojevima.

Ova otkrića ne samo da mijenjaju naše razumijevanje Zemljine strukture već i otvaraju vrata za nova istraživanja o formiranju planete, njenoj istoriji i evoluciji. Kao što je Stepenson rekla, možda je vrijeme da ponovno napišemo udžbenike

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije