Iako u Briselu niko javno ne priznaje da bi Ukrajina mogla da bude primorana da preda dio teritorije, ta ideja se neformalno širi kao manje zlo, a takav stav je bio vidljiv i na sastanku održanom u srijedu u Briselu, gdje su predstavnici Francuske, Njemačke, Finske, Italije i Velike Britanije razgovarali sa šefom ukrajinske delegacije za mirovne pregovore Rustemom Umerovim.
Prema diplomatskim izvorima, sastanak je bio “produktivan”, ali je otkrio razlike među saveznicima kada je riječ o teritorijama koje Rusija traži kao uslov za okončanje rata.
Iako je francuski predsednik Emanuel Makron ranije rekao da “samo Ukrajina može da odlučuje o svojim teritorijama”, u evropskim krugovima raste uverenje da će biti nemoguće da se izbegnu određeni ustupci, navodi list “Pais”.
Umerov je ponovio da bi takve koncesije bile izuzetno teške, ne samo iz političkih, bezbjijednosnih i emotivnih razloga, već i zato što se ti teritorijalni dijelovi nalaze u ukrajinskom ustavu.
Najveći otpor ideji teritorijalnih ustupaka dolazi iz baltičkih zemalja i Poljske, koje strahuju da bi takav presedan mogao da ugrozi i njihovu sopstvenu bezbjednost, ističe list.
Makron je, prema navodima časopisa “Špigel”, tokom nedavnog razgovora evropskih lidera upozorio da bi SAD mogle da izdaju Ukrajinu po pitanju teritorije, naročito u trenutku kada je Vašington smanjio finansijsku pomoć, a američki predsjednik Donald Tramp insistira na brzom postizanju mirovnog sporazuma, gotovo po svaku cijenu.
Iz Jelisejske palate tvrde da Makronove izjave nisu u potpunosti prenijete.
Evropski saveznici sve više vjeruju da će Kijev biti pod ogromnim pritiskom da pristane na određene ustupke da bi se rat završio, navodi “Pais”.
Ključno pitanje
Ključno pitanje sada su bezbjednosne garancije koje bi SAD eventualno mogle da ponude da bi se sprečila nova ruska agresija.
Razgovori u Briselu uslijedili su nakon neuspelih kontakata specijalnih izaslanika SAD sa ruskom stranom u Moskvi.
Umerov je poslije sastanka ponovio da su dugoročne bezbjednosne garancije neophodne kako za Ukrajinu, tako i za Evropu.
Evropa je sve svjesnija da je gotovo sama u finansijskoj i vojnoj podršci Ukrajini, kao i da će biti glavni nosilac tereta posleratne obnove, piše list.
U evropskim krugovima se već govori da je Ukrajina “već pobedila”, jer Rusija nije uspjela da osvoji zemlju niti da postavi marionetsku vladu, dodaje Pais.
Dvije stvari mogu da ublaže bol Kijeva
Četiri godine nakon početka napada, počinje da se postavlja pitanje koje bi ustupke Ukrajina morala da napravi da bi se rat okončao, kako Evropa može da je podrži i kako bi Kijev mogao da objasni takve odluke svom stanovništvu.
Evropa vjeruje da dve stvari mogu da ublaže bolne koncesije:
snažne bezbjednosne garancije Zapada
ubrzano priključenje Ukrajine Evropskoj uniji