Američki predsjednik Džo Bajden dao je naslutiti da bi Vašington mogao ukinuti ograničenja Ukrajini za upotrebu američkih dalekometnih projektila protiv ciljeva na ruskoj teritoriji.
Ako do toga dođe, ispunili bi se višemjesečni zahtjevi Ukrajine za ublažavanjem ograničenja na američko oružje, za koja ukrajinski čelnici tvrde da ih usporavaju u odbrani od Rusije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mnogo je puta pozvao Zapad da dopusti njegovim snagama da koriste zapadno dalekometno oružje za napad na Rusiju.
Američki šef diplomatije Entoni Blinken danas boravi u Kijevu i postavlja se pitanje hoće li tokom njegove posjete biti objavljena ta ključna odluka. S Blinkenom je i britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami te će zajedno održati važne sastanke s Ukrajincima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da ima “plan pobjede” koji će predstaviti američkom predsjedniku Bajdenu kasnije ovog mjeseca. Kako kaže, plan će natjerati Rusiju da diplomatski okonča svoj rat. Ukrajinski čelnik rekao je da će plan djelovati na jačanje Kijeva i imati “psihološki” uticaj na Moskvu, ali nije dao nikakve dodatne detalje.
Dodao je da će plan morati biti predstavljen ukrajinskim saveznicima prije drugog međunarodnog samita o miru koji želi održati kasnije ove godine. “Ako partneri podrže plan, Ukrajini će biti lakše prisiliti Rusiju da prekine rat”, rekao je.
“Čemu služi ovaj plan? To je ozbiljno jačanje Ukrajine i, po mom mišljenju, to će imati i psihološki i politički uticaj na odluku Rusije da prekine ovaj rat”, rekao je Zelenski.
Zelenski je već spomenuo pripremu tog plana na konferenciji za novinare potkraj avgusta, ne ulazeći u pojedinosti. Tada je samo rekao da je ukrajinski upad u rusku Kursku oblast početkom avgusta dio tog plana, u nadi da će Ukrajina time steći snažniju poziciju za eventualne mirovne pregovore s Moskvom. Republikanci su duboko podijeljeni u vezi Ukrajine i izborni uspjeh Donalda Trampa mogao bi radikalno promijeniti američku vanjsku politiku. Trampovi saradnici dali su naslutiti da bi, u slučaju da on pobijedi, koristili pomoć kako bi prisilili Kijev na teritorijalne ustupke Rusiji kako bi se zaustavio rat.
Zelenski je pozvao Veliku Britaniju i SAD da donesu “snažne odluke”, misleći pritom na dopuštenje za korištenje oružja dugog dometa duboko u Rusiji. “Malo kasnije ću razgovarati s Blinkenom i ministrom vanjskih poslova Velike Britanije. Ne znam sve detalje našeg razgovora. Biću otvoren i iskren”, kazao je.
Na mogućnost da SAD danas da dozvolu za dalekometno gađanje ciljeva u Rusiji reagovao je Kremlj. Najavio je ruski “primjeren odgovor” dopuste li Sjedinjene Države Ukrajini da udari duboko u Rusiju raketnim sistemima ATACMS.
Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, rekao je novinarima da se čini da je Vašington već odlučio dopustiti Ukrajini da koristi oružje za dalekometne udare unutar Rusije.
Predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin rekao je u srijedu da će Moskva smatrati SAD i njegove saveznike stranama u ratu ako dopuste Kijevu upotrebu dalekometnog oružja.
Rusija i Kina mogle bi “udružiti svoje potencijale” ako se suoče s agresijom, rekla je portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. Na sedmičnom brifingu za novinare Zaharova je upitana o mogućem raspoređivanju američkih projektila u Japanu. Objavljeno je da je SAD izrazio interes za raspoređivanje raketnog sistema srednjeg dometa Typhon u Japanu tokom zajedničkih vojnih vježbi.
“Željela bih vas podsjetiti da će Moskva i Peking odgovoriti na ‘dvostruko obuzdavanje’ Sjedinjenih Država ‘dvostrukim protivdjelovanjem'”, rekla je Zaharova.
Nastavila je:
“Jasno je da će i Rusija i Kina reagovati na pojavu dodatnih i vrlo značajnih raketnih prijetnji, a njihova reakcija će biti daleko od političke, što su takođe više puta potvrdile dvije zemlje. Naši odnosi nisu usmjereni protiv trećih zemalja. Ovo je odbrambena pozicija, ovo nije inicijativa da se ciljaju druge zemlje. Ali ako se protiv nas sprovodi agresivna politika napada iz jedne sredine, zašto ne bismo udružili svoje potencijale i adekvatno odgovorili?” rekla je Zaharova.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi Moskva trebala razmotriti ograničavanje izvoza uranijuma, titanijuma i nikla kao znak odmazde protiv Zapada. Rekao je da bi se takva ograničenja mogla uvesti i za druge robe te istakao da je Rusija veliki proizvođač prirodnog gasa, dijamanata i zlata. Ali, rekao je da mjere ne treba preduzeti “sutra” i ne smiju nanijeti štetu Rusiji.
“Molim vas, pogledajte neke od roba koje isporučujemo svjetskom tržištu. Možda bismo trebali razmisliti o određenim ograničenjima – uranijum, titanijum, nikal”, rekao je Putin premijeru Mihailu Mišustinu. “Jednostavno ne smijemo učiniti ništa što bi moglo nauditi nama”, dodao je čelnik Rusije