Sve je manje ljudi koji idu u banku ili poštu da bi platili račune, prebacili novac sa računa na račun. Tradicionalni modeli poslovanja brzo ustupaju mjesto aplikacijama, automatizaciji i, sve češće, unificiranim pravilima koja vrijede u cijeloj Еvropskoj Uniji.
Posljednji u nizu takvih koraka je uvođenje novog pravila o bankovnim transferima u stvarnom vremenu, koje bi, prema najavama, u cijeloj ЕU trebalo stupiti na snagu u oktobru 2025.
Kako navodi Njemačka novinska agencija (dpa), cilj je standardizacija procesa transfera novca među članicama ЕU, uz jedno ključno obećanje: uplata mora biti procesuirana – ili odbijena – u roku od deset sekundi, piše “Feniks magazin“.
Od januara 2025, sve banke i štedionice u Njemačkoj biće dužne primati uplate u stvarnom vremenu, dok će od oktobra te godine sve finansijske institucije morati omogućiti i slanje takvih uplata. Za korisnike to znači kraj čekanja na bankovne dane, praznike i vikende. Uplata će se obrađivati 24 sata dnevno, 365 dana u godini.
Nova pravila nalažu da banke moraju korisniku u roku od 10 sekundi potvrditi je li transakcija uspješno provedena. Ako nije, moraju odmah javiti razlog – na primjer, pogrešan IBAN. Ovaj princip “instant reakcije” trebao bi povećati efikasnost, ali i sigurnost.
Stručnjaci iz Centra za savjetovanje potrošača Sjeverne Rajne-Vestfalije podsjećaju da su se do sada bankovni transferi znali “vući” i do tri radna dana, posebno ako su obavljeni pred vikend. Sada će proces biti gotovo trenutan, što će zasigurno olakšati brojne svakodnevne finansijske aktivnosti.
Za razliku od mnogih usluga koje su donedavno bile besplatne, a sada se naplaćuju (poput rezanja torte u restoranu, korištenja ručnika u teretani ili čak ispisivanja bording pasa na aerodromu), transferi u stvarnom vremenu neće nositi dodatne troškove. Ipak, postoji gornja granica – jedan transfer ne smije premašiti iznos od 100.000 evra.
Uprkos prednostima, stručnjaci za zaštitu potrošača upozoravaju da ovakva brzina donosi i značajne rizike. Budući da se sredstva odmah prebacuju, pogrešno izvršeni transferi teško se mogu opozvati. Ako, na primjer, unesete krivi IBAN i novac završi na pogrešnom računu, banka više neće imati vremena “zaustaviti” transakciju, što znači da bi u nekim slučajevima, makar privremeno mogli ostati bez novca.
Kako bi se smanjio rizik od prevara i grešaka, banke će biti obavezne ojačati bezbjednosne protokole, uključujući dodatne provjere podataka primaoca.
Posebnu pažnju treba posvetiti pojmovima koji često stvaraju zabunu među korisnicima. Naime, “transferi u stvarnom vremenu” nisu isto što i “trenutni bankovni transferi” kakvi se koriste, na primjer, pri onlajn kupovini. U potonjem slučaju, trgovac samo odmah dobije potvrdu o plaćanju, ali novac ne sjeda odmah na račun, već se transakcija provodi s odgodom. Kod pravih transfera u stvarnom vremenu, sredstva su odmah dostupna primaocu.
Važno je napomenuti da banke ne smiju naplaćivati dodatne naknade za ove brze transfere; trošak takvih transakcija ne smije premašiti cijenu standardnih bankovnih transfera.
Digitalizacija i evropeizacija bankarskih usluga donose brojne prednosti, no istovremeno dodatno potiskuju tradicionalne oblike poslovanja. Bankomati zamjenjuju blagajnike, mobilne aplikacije ruše potrebe za fizičkim dolaskom u poslovnice, a nova pravila gotovo u potpunosti ukidaju razlike među bankama u različitim državama članicama.
Za korisnike koji su se navikli na digitalne usluge – ovo je korak naprijed. Ali za one koji su još vezani uz klasične metode poslovanja, svaki novi talas digitalnih promjena znači i novu dozu nesigurnosti.