Nakon što su američke snage proteklog vikenda izvele operaciju u Venezueli i s vlasti uklonile predsjednika Nicolása Madura, vanjskopolitička retorika Donalda Trumpa dobila je novu težinu. Ono što je godinama zvučalo kao provokacija ili politički blef, sada se sve češće tumači kao ozbiljna namjera. U fokusu je ponovo Grenland – golemi arktički otok pod upravom Danske, čije bi preuzimanje moglo izazvati najveću krizu unutar NATO saveza još od kraja Hladnog rata.
Premijerka Danske Mette Frederiksen jasno je poručila da Grenland ne želi postati dio Sjedinjenih Američkih Država, upozorivši da bi svaka vojna akcija značila direktan udar na temelje NATO-a. No, zašto je Trumpu Grenland toliko važan?
Strateška tačka između Amerike i Evrope
Grenland je autonomni teritorij Danske s nešto više od 56.000 stanovnika, ali s izuzetno važnom geopolitičkom pozicijom. Smješten između SAD-a i Evrope, kontrolira takozvani GIUK prolaz – strateški morski koridor koji povezuje Arktik s Atlantskim okeanom i ima ključnu ulogu u vojnom nadzoru tog područja.
Osim vojne pozicije, Grenland raspolaže ogromnim zalihama nafte, plina i rijetkih zemnih metala, presudnih za proizvodnju vojne opreme, električnih vozila i savremenih tehnologija. Klimatske promjene dodatno povećavaju njegovu vrijednost, jer otapanje leda otvara nove pomorske rute i olakšava eksploataciju resursa.
Nacionalna sigurnost ili borba za resurse
Trump tvrdi da Grenland ne želi zbog bogatstava, već zbog sigurnosti. „Trebamo Grenland zbog nacionalne sigurnosti, a ne zbog minerala“, izjavio je ranije. Ipak, njegovi bivši savjetnici više puta su sugerirali da su upravo prirodni resursi bili ključni motiv.
Bijela kuća je ove sedmice potvrdila da se „razmatra niz opcija“ za preuzimanje Grenlanda, uz napomenu da vojna opcija nije isključena. Takva izjava dodatno je uznemirila evropske saveznike.
Dugogodišnja opsesija koja se vraća
Ideja o „kupovini Grenlanda“ pojavila se još u Trumpovom prvom mandatu. Iako je tada bila ismijana i službeno odbačena, Trump ju je krajem 2024. ponovo oživio porukom da su „vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna nužnost za SAD“.
Ankete pokazuju da se čak 85 posto stanovnika Grenlanda protivi američkoj vlasti, dok lokalni premijer Jens-Frederik Nielsen poručuje da su prijetnje i poređenja s Venezuelom „neprihvatljiva i duboko nepoštivanje međunarodnog prava“.
Može li Grenland srušiti NATO?
Ako bi SAD pokušao silom preuzeti Grenland, to bi značilo napad na teritorij članice NATO saveza. Frederiksen je upozorila da bi takav potez „značio kraj sigurnosnog poretka koji traje od Drugog svjetskog rata“. U zajedničkoj izjavi, Francuska, Njemačka, Italija, Velika Britanija i druge zemlje poručile su da „Grenland pripada svom narodu“.
I dok dio grenlandske političke scene zagovara bliže veze sa Sjedinjenim Američkim Državama, većina stanovništva odbacuje bilo kakvu ideju aneksije.
Jedno je sigurno – Trumpova nova vanjskopolitička ofanziva ne otvara samo pitanje Grenlanda, već i budućnosti savezništava na kojima se Zapad decenijama temeljio.