Najnovije izjave američkog predsjednika Donalda Trampa o namjeri pripajanja Grenlanda Sjedinjenim Državama izazvale su oštru osudu Danske i šire Evrope. Nakon američke vojne intervencije u Venecueli, Tramp je ponovno aktualizovao ideju koja je naišla na dosad najoštriji odgovor danske premijerke Mete Frederiksen, koja je poručila da takvi pozivi moraju prestati, piše Euronews.
Trump: Grenland nam treba zbog nacionalne bezbjednosti
Grenland je poluautonomna regija Danske, članice NATO-a i Evropske unije. Otkako se vratio na vlast početkom 2025, Tramp je više puta pozivao na njegovu aneksiju, a sada je tu ideju ponovo iznio u javnosti. “Trebamo Grenland zbog situacije nacionalne bezbjednosti”, rekao je Tramp novinarima juče. “Tako je strateški. Trenutno je Grenland svuda prekriven ruskim i kineskim brodovima.”
U svom stilu, dodao je i komentar na račun danskih odbrambenih sposobnosti: “Znate li šta je Danska učinila za bezbjednost u posljednje vrijeme? Dodali su još jedne pseće saonice.” Dan ranije, u izjavi za The Atlantic, bio je jednako direktan: “Apsolutno nam treba Grenland. Treba nam za odbranu.”
Oštra reakcija Danske i Evrope
Danska premijerka Mete Frederiksen oštro je odbacila Trampove prijetnje, poručivši kako moraju odmah prestati. “Apsolutno nema smisla govoriti o tome da SAD treba da preuzmu Grenland. SAD nema pravo pripojiti nijednu od tri zemlje u Danskom Kraljevstvu”, izjavila je Frederiksen.
Premijer Grenlanda, Jens-Frederik Nilsen, rekao je da je povezivanje pitanja Grenlanda s vojnom intervencijom u Venecueli izraz nepoštovanja. Solidarnost s Danskom izrazile su i druge evropske zemlje.
Portparol francuskog Ministarstva spoljnih poslova Pascal Confavreux poručio je da se granice ne mogu mijenjati silom. “Grenland pripada narodu Grenlanda i narodu Danske. Na njima je da odluče šta žele učiniti”, rekao je. Švedski premijer Ulf Kristerson dodao je: “Samo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o svojim teritorijima.”
Zašto Tramp želi Grenland?
Iako Tramp kao glavni razlog navodi nacionalnu bezbjednost, mnogi analitičari vjeruju da su u pozadini prirodni resursi i strateški položaj. Grenland se nalazi usred ključnih pomorskih ruta na Arktiku, koje postaju sve važnije zbog globalnog zagrijavanja i otapanja leda. SAD već ima odbrambeni sporazum s Danskom od 1951. i vojnu bazu Pituffik na ostrvu, usmjerenu na detekciju projektila i nadzor svemira.
Ian Lesser, ugledni saradnik njemačkog Marshallovog fonda, smatra da Vašington već ima potrebno bezbjednosno uporište te da se namjere Trampove administracije gotovo sigurno odnose na prirodne resurse.
“Predsjednik stavlja veliki akcenat na resurse, mineralne resurse, energetske resurse i komercijalne prilike”, rekao je Lesser za Euronews. Iako je prisilna aneksija malo vjerovatna, Lesser upozorava da se ta mogućnost ne može u potpunosti isključiti, pogotovo nakon iskustva u Venecueli.
Vjerovatnijim scenarijem smatra pojačan pritisak na Dansku. “Možda neće poprimiti oblik vojne intervencije, ali moglo bi biti svih vrsta komercijalnog, diplomatskog i ekonomskog pritiska usmjerenog na to da Sjedinjene Države dobiju dobar dogovor na Grenlandu”, dodao je.
Prijetnja transatlantskim odnosima
Napetosti su podstaknule dansku premijerku da podsjeti SAD na obaveze unutar NATO saveza.
“Danska je, kao članica NATO-a, pokrivena kolektivnim bezbjednosnim garancijama Saveza”, rekla je Frederiksen. “Stoga snažno pozivam Sjedinjene Države da prestanu s prijetnjama protiv istorijski bliskog saveznika, te protiv druge zemlje i drugog naroda koji su vrlo jasno izjavili da nisu na prodaju.”
Ovakav sukob unutar Saveza, u kojem jedna članica prijeti drugoj, izuzetno je opasan za koheziju.
“To je očito vrlo osnovni nivo korozije kohezije unutar saveza”, ocijenio je Lesser. “Postoji pretpostavka da se saveznici jednostavno ne ponašaju na ovaj način.”
Zaključio je kako su prijetnje izuzetno štetne za transatlantski bezbjednosni odnos koji je već narušen.
“Sve što bi prešlo granice retorike koju smo već vidjeli u vezi s Grenlandom izazvalo bi pravu krizu unutar Saveza.”