Zaraza je stizala sve bliže njihovu domu. Koronavirusom su se
zarazili njihovi prijatelji, većina kolega, a ponekad i njihova djeca
ili bake i djedovi. Činilo se da je pitanje trenutka kad će sreća
napustiti i one koji još nisu “pokupili” virus. No neki su ljudi uspjeli
proći neokrznuto kroz više valova infekcija, čak i u vrijeme onih
najzaraznijih varijanti. Koronavirus ih je u dvije pandemijske
godine poštedio, barem prema njihovu saznanju.
Neki misle da je to zato što su se striktno pridržavali propisanih
mjera za sprečavanje zaraze. Drugi da su jednostavno imali sreće. Treći
se pitaju je li njihova zaraza bila asimptomatska, naročito u početku
kad testiranja nisu bila raširena.
Jednog i konačnog razloga kojim bi se objasnilo zbog čega se netko
nije zarazio – nema. Razlog je vjerojatno kombinacija faktora. “Mnoge se
hipoteze čine prihvatljive”, tvrdi Leif Erik Sander, šef Odjela za
zarazne i respiratorne bolesti berlinske bolnice Charite. Prije svega,
važno je imati na umu da velik broj zaraza koronavirusom prolazi potpuno
ili uvelike neprimijećen.
Geni i krvna grupa
U metaanalizi objavljenoj prošle godine u časopisu JAMA autori su
napisali da je otprilike 40 posto ljudi s potvrđenom dijagnozom covida u
vrijeme testiranja bilo asimptomatsko. Podatak se temelji na 95
međunarodnih studija u koje je bilo uključeno gotovo 30 milijuna ljudi.
U otkrivanju infekcija ulogu očito igra i učestalost testiranja. Tko
se nije redovno testirao, veća je vjerojatnost da nije ni bio svjestan
potencijalne blage zaraze. I geni mogu igrati ulogu u tomu hoće li se
netko zaraziti, kaže Ulf Dittmer, direktor instituta za virologiju
Sveučilišne bolnice u Essenu.
“Ima ljudi koji su zbog svojih genetskih karakteristika podložniji
zarazi malarijom ili HIV-om. Do određene mjere to vrijedi i za
SARS-CoV-2”, rekao je. Dodaje da isto vrijedi i za krvnu grupu, što ne
utječe samo na težinu bolesti nego i na podložnost virusu.
Usto se zaštita koju osigurava cjepivo često podcjenjuje. I premda se
razina antitijela s vremenom smanjuje, ona mjesecima ostaje dovoljno
visoka, što, kaže Sander, smanjuje broj zaraza.
Dittmer dodaje kako je otkriveno da posebna podskupina antitijela
pruža posebno dobru zaštitu od zaraze koronavirusom. “Mjerenje njihove
razine je skupo i komplicirano pa se i ne provodi. Tako da ne možete
znati ima li ih netko ili ne.”
Okolnosti ili slučajnosti
Drugi fenomen koji valja spomenuti je činjenica da su nekoliko dana
nakon zaraze jednim patogenom ljudi tipično manje osjetljivi na zarazu
nekim drugim. Drugim riječima, obična prehlada bi vas neko vrijeme mogla
štititi i od koronavirusa.
“To je djelomično zbog interferona, obrambenih proteina u sluznici
koji smanjuju osjetljivost na SARS-CoV-2 u tom vremenskom prozoru”,
rekao je Sander. Kod nekih ljudi imunosni sustav vrlo brzo sam uspijeva
ukloniti virus iz organizma.
“Švedska studija otkrila je T-stanice (vrstu bijelih krvnih zrnaca
koji su dio imunosnog sustava) kod ljudi koji nisu bili pozitivni nakon
bliskog kontakta sa zaraženim članovima obitelji. To je znak da je
njihov imunosni sustav ‘imao posla’ s virusom SARS-CoV-2 premda se to
nije moglo uvijek detektirati”, kazao je Sander.
I što se može zaključiti? Možda ste virus imali i ne znajući, možda
ste imali koristi od nekih privremenih okolnosti ili nekih genetskih
faktora ili jednostavno ludu sreću.
“Ništa od toga ne znači da ste trajno sigurni. Nova varijanta
koronavirusa ili promijenjene okolnosti to mogu u potpunosti
promijeniti”, rekao je Sander.