Američki predsjednik Donald Tramp imenovao je posebnog izaslanika za Grenland u najnovijem pokušaju da osigura strateški arktički otok bogat mineralima. Džef Lendri, republikanski guverner Luizijane, predvodi misiju koja je izazvala bijes Danske i lokalnih vlasti Grenlanda.
Tramp tvrdi da SAD mora imati Grenland radi “nacionalne zaštite” i odbio je isključiti upotrebu vojne sile, što je dodatno zateglo odnose sa Kopenhagenom. Danska i Grenland jasno su poručili: “Grenland pripada Grenlandu i niko ga ne može anektirati.”
Zašto je Grenland strateški važan?
- Najveće ostrvo na svijetu sa samo 57.000 stanovnika, uglavnom Inuita.
- Bogato prirodnim resursima poput uranijuma, željeza i fosilnih goriva.
- Geografski ključ za Arktik i pristup plovnim putevima, naročito dok se ledeni pokrivači tope.
- Domaćin američke vojne baze Svemirska baza Pitufik, ranije poznate kao baza Tule, sa radarima za detekciju balističkih raketa.
Istorijski kontekst
SAD su već pokušale kupiti Grenland 1846. i 1946., ali bez uspjeha. Tokom Hladnog rata, američka vojska je održavala bazu Tule i tajni objekat Kamp Senčuri, iako nuklearno oružje nikada nije postavljeno.
Reakcija Grenlanda i Danske
Premijeri Mete Frederiksen i Jens-Frederik Nielsen insistiraju na poštovanju suvereniteta. Na Grenlandu, oko 85% stanovnika protivi se američkom uplitanju, dok oko polovine smatra Trampove planove prijetnjom.
Američki politički manevri
Republikanski kongresmen Badi Karter predložio je zakon kojim bi Grenland bio preimenovan u “Crvenu, bijelu i plavu zemlju” i formalno integrisan u SAD. Predlog zakona još mora proći odbor, Zastupnički dom i Senat.
Dok SAD nastavljaju da pritisnu Grenland, Danska i lokalne vlasti jasno poručuju: ostrvo nije na prodaju. Strateški položaj, prirodni resursi i napetosti sa Rusijom i Kinom čine Grenland epicentrom novih globalnih sukoba.